Faʻaaliga: Na maliu Michael Lebowitz ia Aperila 19, 2023. Ou te manatu o ia o se tasi o tagata sili ona manatu Marxist i tausaga talu ai nei ma o se tagata sili ona agalelei ma agalelei. Lalo o se vaega mai lana tusi mulimuli, Kapitalisi ma Nuu ( Tusi Iloiloga Faalemasina, 2021).
Talu ai ona o le fa'atosina fa'atosina ma le fa'aauau pea o le fa'auluuluga o le fa'atosinaina lea o le vasega o tagata faigaluega, o a ni a'afiaga o lea ma'i? Mo le tagata faigaluega atomized, o isi tagata faigaluega uma e tauva; o isi tagata faigaluega uma o ni fili i le tulaga o loʻo latou tauva mo galuega lava e tasi. O isi tagata faigaluega uma e mafai ona tu i le va oi latou ma le faamalieina o latou manaʻoga.
E mafai ona iloa e tagata faigaluega atomized se manatu i le aufaatasi ma isi i le tulaga lava e tasi e tetee atu ai i se "fili sili," atonu e faasaga i tagata faigaluega o isi ituaiga ma ituaiga. E lē gata i lea, i le saʻilia o “latou mea e fiafia i ai i aso uma,” e mafai foʻi ona latou faailoa atu mea latou te fiafia i ai ma mea e fiafia i ai a latou tagata faigaluega. E pei ona taʻua e Engels, o le faamamāina o tagata faigaluega “ua faatapulaaina ai le au faigaluega i le vaai atu i lo latou naunau i galuega a o latou pule, ma avea ai vaega taʻitasi o tagata faigaluega ma se vaegaau fesoasoani mo le vasega o loo faafaigaluegaina i latou.” Mo se faʻataʻitaʻiga, "O le tagata faigaluega falegaosimea e faʻaaogaina o ia e le pule o le falegaosimea i le vevesi mo le puipuiga o tau."1 O le faʻavae mo le vaʻaia o tagata faigaluega mai atunuʻu eseese e pei o le fili e iloagofie.
O le autu o amioga uma a le au faigaluega totogi i totonu o faiga faavae e faapea e leai se isi auala latou te tausia ai i latou lava sei vagana ai le faatauina atu o latou malosi faigaluega. E tusa ai ma lea, mo le tagata faigaluega atomized, o le "faafitauli o tagata faigaluega" i totonu o faiga faavae o le "pe ou te faigaluega i se totogi maualalo ma umi ma sili atu le malosi o tulaga faigaluega pe maua e se isi?" O le taofia o le felagolagomai o tagata faigaluega o lo latou “vaevaega ma faataapeapeina,” lea, na fai mai ai Engels, “ua le mafai ai ona latou iloa o mea latou te fiafia i ai e taatele, e oo atu ai i le malamalama, e faia ai i latou lava. tasi vasega.”2
Homo Economicus
I le agavale i le "tuu-tasi, fefa'ataua'iga ta'ito'atasi," o le tagata faigaluega totogi fa'atotoma e fa'apei o le tagata tamaoaiga o le neoclassical theory, faʻatusatusaina le fiafia ma le tiga (e pei ona tuʻuina atu i le tau) ma mafaufau naʻo le mea e talafeagai mo ia o se tagata. O se tasi lea o auala e atagia mai ai le atomism moni o tagata faigaluega totogi (lea e taumafai tupe faavae e gaosia ma toe gaosia) o loʻo atagia i le neoclassical theory. O lo'o iai fo'i le fa'atusa moni o le fa'auiga sese o le fatuga: e taumafai tagata faigaluega ta'ito'atasi e fa'alautele lona mana'oga, e pei o le mea moni mo lea tagata faigaluega e na'o le pau lea o le mea e taua; o le taunuuga, e pei ona taʻua e le Fono Aoao a le First International, o le aufaigaluega atoa e leiloa.
O le mala lea o le atomism, lea e masani ai nisi i ofu o le mea e taʻua o "faalavelave masani." E pei ona silafia, o le tala mulimuli ua fa'amoemoe e fai ma tala fa'alaua'itele e fa'amatala ai le mafua'aga o mea totino masani e mafua ai fa'alavelave. I lo'u manatu afai ou te le fa'aogaina se isi tagata, e filifili tagata faifa'ato'aga ta'ito'atasi e fafaga se manu fa'aopoopo i luga o fanua masani, ma o le i'uga o le fa'aleagaina o le lelei o le fanua. O le fofo sili ona lelei mo le au faʻaupuga o lenei tala o le pule faʻapitoa o punaoa o loʻo fesiligia ina ia mafai ai e le tagata lava ia ona faʻasaoina ma faʻaleleia lona gaosiga (i le tulaga o le faataoto, o le fanua, ae faʻapea foʻi, ma isi. punaoa, lafu pafalo, tafola, i'a, ma atonu o le vai ma le ea). Ae ui i lea, o le taulai atu i tagata lautele e sese ona iloa ma o lea e ufiufi ai le faalavelave. Nai lo le mai meatotino masani, o le manatu o le mala o atomism o lo'o fa'aalia mai ai o le fa'aleagaina o tagata soifua ma le natura e a'a mai i so'otaga fa'aagafesootai.
E ui o le manatu o le mala o le atomism o loʻo luʻitauina ai le mea e taʻua o faʻalavelave masani, o le mea mulimuli ua faʻamaonia ma le faʻamaonia e le tala faasolopito o nuʻu e faʻatatau i meatotino masani. O le taulaʻi faʻapitoa i le poto masani i punaoa faʻanatura lea e mafai e tagata uma o se afioʻaga ona maua (faigafaiva, faiga faʻafefeteina, vaomatua, ma mea faapena), o le tele o suʻesuʻega na faʻamamafaina ai tu ma aga masani, faʻasalalauga, ma tulafono faʻatino o loʻo faʻaogaina e ia alalafaga, (mo fa'ata'ita'iga, nu'u nu'u,) ua manuia le fa'afoeina o tagata lautele.3
O le ki o le iai o fa'alapotopotoga fa'alaua'itele, fuafuaga aloa'ia pe fa'alilolilo lea e mata'itu ma fa'aaloalogia ai meatotino masani. E pei ona faʻamatalaina e Elinor Ostrom ma isi oe na galulue i le fesili o meatotino masani, o le leai o se faʻalapotopotoga e faʻamoemoeina ma mafai ona mataʻituina le faʻaaogaina o mea masani e liliu ai le mea mulimuli i "meatotonu avanoa." O lona uiga e leai ni fa'agata i amioga fa'aatomika lea e fa'atino ai e tagata ta'ito'atasi, mai totonu po'o fafo, e peisea'i o latou mana'oga fa'apitoa e vavae'ese mai le tasi i le isi. O le taunuuga o le tele o le fafagaina, fagogota, tuliga, faʻamama fanua, vailaʻau-faʻalaʻau, suʻeina o minerale, kaponi-emitting, faʻaogaina o le vai - sili atu e faʻatatau i le mea na taʻua e Marx "o le tele atoa o tulaga tumau o le olaga e manaʻomia e le filifili o tupulaga tagata.”4
E ogatasi ma le neoclassical theory, o nisi nuu e aloese mai le mala o le atomism e ala i le tuuina atu o faasalaga ma sala tupe mo le solia o le manuia o le atoaga; ae ui i lea, o le faʻalavelave faʻapitoa i le tele o nuʻu e tafe mai le i ai o tu ma aga e faʻatatau i le saʻo ma amioga talafeagai ma amioga. I le faʻatusatusa i tagata e le o taʻua igoa o loʻo faʻatupuina aʻoaʻoga neoclassical, o tagata taʻitoʻatasi i nei alalafaga "ua fefaʻasoaaʻi se taimi ua tuanaʻi ma faʻamoemoe e faʻasoa se lumanaʻi. E tāua tele,” na taʻua ai e Elinor Ostrom e tusa ai, “mo tagata taʻitoʻatasi ona tausia o latou talaaga o ni tagata maufaatuatuaina o le nuu.”5 I se faapuupuuga, nai lo se "sootaga o tagata le fiafia," o sootaga o tagata i ia tulaga e sili atu nai lo nofoaga atomistic o tagata tamaoaiga.6 O lo'o fa'aalia i inei o se fa'aaliga o le sa'o e sili atu nai lo fa'ai'uga o maketi.
“Fa'atauga” ma Fa'ata'ita'iga Tamaoaiga
O le manatu o le saʻo (ma, o lea, le saʻo) e mafai ona avea ma taimi moni o le olaga tau tamaoaiga. E pei ona faaalia e EP Thompson i lana tala masani, “The Moral Economy of the English Crowd in the Eighteenth Century,” o le vevesi o taumafa o lena vaitaimi na atagia mai ai se maliliega lautele ma le naunautai e faapea o siitaga o tau e le talafeagai ma le amiotonu.7 E faapena foi, James Scott, i lana galuega i le “tamaoaiga tau amio a le au faifaatoaga,” sa taulai atu i le manatu o le faamasinoga tonu tau tamaoaiga i le au faifaatoaga ma faasino atu i fouvalega ma fouvalega na tulai mai ina ua solia manatu o le amiotonu.8 E pei ona ou talanoaina i le "The Concept of 'Fairness': Possibilities, Limitation, Possibilities," sa i ai foi tetee ma ituaiga eseese o tetee i totonu o le "sosialism moni" i le vaega o tagata faigaluega pe a latou manatu o ni konekarate lautele ma masani masani. sa solia.9
O le manatu autu iinei o se tasi o se paleni paleni, o se manatu na faʻaaogaina manino e Thompson i le talanoa e uiga i "se seti faapitoa o fegalegaleaiga faʻaagafesootai, o se tulaga tutusa i le va o le pule faʻatama ma le motu o tagata."10 Pe a faʻalavelaveina lena paleni, e mafai ona i ai se faiga faʻaalia lea e tali atu ai le toʻatele (tagata faifaatoaga, le motu o tagata, tagata faigaluega) e toe faʻaleleia tulaga muamua. O le mea tonu lena na faamatalaina e Marx i le Value, Price and Profit, lea na ia faailoa mai ai o le 99 pasene o tauiviga o totogi na mulimulitaia suiga na maua ai le pa'u o totogi. “I se upu e tasi,” na ia taʻua ai, o ni “gaoioiga o galuega e faasaga i gaoioiga muamua a le tupe faavae” ma o se taumafaiga e toe faafoʻisia le “tulaga masani o le olaga” sa osofaia.11 O le mana'o fa'afuase'i o tagata faigaluega o le tauivi lea mo le "sa'o" e tetee atu i le solia o tulaga masani o loʻo i ai, ioe, e tau ai se taua faʻatau e faasaga i aafiaga na amataina e le laumua. O le sini manino a tagata faigaluega o le tauivi lea mo se “se totogi o le aso mo le galuega o le aso talafeagai”.
O lenei mea, e pei ona taʻua e Marx, o se "manaoga le mautonu," o se taumafaiga e toe liliu le uati i tua.12 Nai lo o se valaau mo le faamutaina o le faʻaleagaina, o le manaʻoga mo le faʻaogaina lelei o le taimi ua tuanaʻi. O le mea moni, o le tulaga saʻo i le tele o mea ua taʻua o le "tamaoaiga tau amio" e aofia ai le toe tepa i tua i se taimi sili atu. E le o iai ea, se manatu o le saʻo (ma le le saʻo) e mafai ona taʻitaʻia ai i se auala fou?
I tausaga talu ai nei, o le mataupu o le saʻo ua aliaʻe i totonu o le tamaoaiga masani ona o le iʻuga o fesili na tuʻuina atu e le au suʻesuʻe faʻataʻitaʻiga ma amio e uiga i le manatu o le neoclassical o tagata tamaoaiga. E ala i le tele o suʻesuʻega faʻapitoa o vaega filifilia, lagolagoina e aafiaga moni o le olaga, o nei tamaoaiga ma tagata suʻesuʻe suʻesuʻe ua faʻamaonia o faʻamatalaga o lena faʻataʻitaʻiga e masani ona faʻaseseina e amioga a mataupu moni. E feteenai ma le manatu e faapea o tagata mafaufau e ala i le faauigaina e masani lava ona galulue e faateleina lo latou lava fiafia, o nei tusitala e finau faapea o manatu o le saʻo o se vaega o galuega e fiafia i ai tagata taʻitoʻatasi ma, e tusa ai, latou te amio ese mai tagata tamaoaiga.
Mo se faʻataʻitaʻiga, Kahneman, Knetsch, ma Thaler finau e faapea o le "Ultimatum Game," lea e ofoina atu ai e se tasi se vaega faapitoa o se aofaiga i se tagata lona lua i luga o le "ave-it-or leave it basis" ("tuu ai" o lona uiga e le maua foi se vaega o lena aofaiga), ua faaalia ai o manaoga o tagata mo le faia saʻo ma mo le faia o isi i se tulaga saʻo e taʻitaʻia ai i latou e faʻafeagai ma faʻamatalaga masani. E tusa ai ma le talitonuga, o le vaega muamua (le tagata faʻasoa) o le a ofoina atu i luga aʻe o le zero pe a mafai ma o le lona lua (le tagata e mauaina) o le a talia lenei ofo (ultimatum) nai lo le mauaina o se mea.13 I lenei faʻatinoga, peitaʻi, o se faʻataʻitaʻiga manino e aliaʻe mai: e masani ona teena e i latou e mauaina soʻo se ofo latou te le manatu e saʻo e ui o lona uiga latou te le maua se mea, ma e masani ona faia e le au faʻasoa se ofo i luga aʻe o le zero, ma o nisi taimi e tutusa. vaevaega, nai lo le faia o se ofo manino e le talafeagai.
E fa'aalia fo'i se fa'amanino e fa'atatau i le sa'o pe a mafaufau i latou na su'esu'eina e ala i fa'atalanoaga i telefoni ma su'ega i potu a'oga se fa'ata'ita'iga e fa'aoga ai e le tagata e ona galuega po'o le tagata e ona fanua le suiga o tulaga tau maketi e suia ai se maliega o iai, (fa'ata'ita'iga, si'i totogi po'o le fa'aititia o totogi). O i latou e tete'e mai e manatu e le talafeagai ia gaioiga, se'i vagana ai le tulaga e feagai ai le pule o le fale/tagata e ona le fale lava ia ni tau faaopoopo. I se eseesega, o konekarate fou ma vaega fou e atagia ai na tulaga fou e vaʻaia e saʻo. O le a le mea e taʻitaʻia ai tagata suʻesuʻe e vaʻai i le mataupu mulimuli e saʻo? O le manatu e le'i ta'ua o le maketi e maua mai i'uga talafeagai; e tusa ai ma le mataupu muamua, o le le sa'o e mafua mai i le solia o le konekarate fa'amaonia i se "fa'amatalaga fefa'ataua'iga" lea na tupu i lalo o tulaga muamua (ma sa'o) maketi.
O le mea moni, o le fa'atapula'aina o fa'amatalaga o lo'o tu'uina atu i nei mataupu fa'aatomika e mautinoa lava e atagia mai ai a latou fa'amasinoga fa'apitoa i le sa'o. Afai, mo se faʻataʻitaʻiga, na logoina i latou o tagata faigaluega e sili ona faʻaaogaina (i le fefaʻatauaʻiga) ona o le faʻailoga lanu ma le faʻafeusuaiga, pe latou te faʻapea lava e talafeagai mo le kamupanī ona faʻaititia totogi pe a fai e siʻitia ana tau? E pei ona taʻutino mai e Kahneman, Knetsch, ma Thaler, e lē tatau ona fenumiaʻi le faamasinotonu ma lenei manatu o le saʻo: “O le fefaʻatauaʻiga o fefaʻatauaʻiga e maua ai se faavae mo faamasinoga saʻo ona o se mea masani, ae le o se mea e saʻo" ma "Tulaga o fefaʻatauaʻiga e tutusa. i le taimi muamua na va'aia e le talafeagai e ono maua i se taimi le tulaga o se fefa'atauaiga fa'asino."14 E pei o le "tamaoaiga tau amio" faʻataʻitaʻiga o loʻo taʻua i luga, o le manatu o le saʻo iinei e aofia ai le tilotilo i tua. I se faapuupuuga, e mafai ona oo mai le soona fai soo se taimi e vaai ai o ni "tulafono faanatura e iloagofie."
E ui e mautinoa lava e ono fesiligia fa'amasinoga fa'apitoa a nei tagata su'esu'e, ae o se manatu o le sa'o e foliga mai o se vaega o la latou galuega e fiafia i ai. Mo Kahneman, Knetsch, ma Thaler, o le tu'ufa'atasiga o le sa'o e fa'atamaoaigaina ai le fa'ata'ita'iga masani ma fesoasoani e fa'amatala mea e foliga mai o ni faaletonu mo le fa'ata'ita'iga o tagata tamaoaiga.15 Ae e lu'itauina ai le fa'ata'ita'iga masani neoclassical? O le fa'amaoni e na'o le avea lea ma elemene fa'aopoopo i le fuafuaina o le tulaga sili ona lelei o tagata ta'ito'atasi. O se mea e sili atu ona moni tagata tamaoaiga e mafai ai ona sili atu valo'aga, masalo, ae o le fa'ata'ita'iga lava lea e tasi.
Peitaʻi, o nisi suʻesuʻega tau tamaoaiga e faasino i se itu e matuā ese lava, e lapataia ai i tatou i feteenaʻiga i le va o uiga fiafia o le tagata lava ia. tagata tamaoaiga ma mataupu o le saʻo, amio lelei, poʻo le mea e taʻua e Sam Bowles e le tamaoaiga o "faiga faʻaagafesootai." I lana tusi, The Moral Economy, ua faamatalaina ai e Bowles mea e fiafia i ai agafesootai e aofia ai "motives e pei o le altruism, fefaʻatauaʻiga, fiafia i le fesoasoani atu i isi, le fiafia i le le tutusa, tautinoga faʻamaoni, ma isi faʻaosofia tagata e fesoasoani i isi nai lo le ogatasi ma le faʻateleina. o latou lava tamaoaiga po o tupe maua.”16 E le gata o le tele o suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai le fiafia o le tagata lava ia ma mea e fiafia i ai agafesootai, ae o loʻo faʻaalia ai foi uiga patino oa latou fegalegaleaiga. O loʻo faʻaalia e Bowles lenei mea mataʻutia i le amataga o lana tusi:
“I Haifa, i fale tausi aso e ono, sa faia ai se sala tupe i matua ua tuai ona piki a latou fanau i le faaiuga o le aso. E lei aoga. Na tali atu matua i le sala tupe e ala i le faaluaina o le taimi na tuai mai ai. Ina ua mavae le sefululua vaiaso, na faaleaogaina le sala tupe, ae na faaauau pea le tuai o matua.”17
E fa'apena fo'i, ta'ua e Bowles na tali atu le au fuimu a Boston i fa'asalaga mo le fa'agata o latou aso mama'i e ala i le fa'ateleina o aso mama'i na latou fai mai ma i'u ai ina sili atu i le fa'aluaina le tele i le isi tausaga. E le gata i lea, na ia faʻailoa o taumafaiga e faʻapuupuu falemaʻi nofo i Nouei e ala i le tuʻuina atu o sala tupe na i ai le faʻafeagai. E feteenai la ma le valoaga i le auala tagata tamaoaiga gaioiga, o le a'afiaga o fa'aosofiaga tau tupe i nei tulaga e foliga mai e fa'afeagai.
Ae o le manatu o Bowles e le o ni faaletonu. A e faʻailoaina taui faʻamaonia poʻo faʻasalaga i mea e le o iai i le taimi nei, o loʻo tupu se mea e pei o le talitonuga o tagata tamaoaiga e le o pu'eina. E mafai foi ona tatou vaaia lena mea, i suesuega i tamaiti ua ofoina atu se taui mo le faia o le mea sa latou fiafia e fai e aunoa ma le taui; mo se faʻataʻitaʻiga, i le tulaga o tamaiti e fiafia e fesoasoani i se tagata matua e toe aumai se mea na leiloa, faʻatasi ai ma le faʻaofiina o se taui "o le fesoasoani na paʻu i lalo i le 40 pasene%." I se isi tulaga na fiafia tamaiti e tusi ata, o i latou na taliaina le manatu o taui na faaitiitia la latou filifiliga e filifili ata i le gasologa o le taimi.18
E mafai ona tatou iloa ni mea e lua mai nei faʻataʻitaʻiga, ma mai le tele o faʻataʻitaʻiga na lipotia e Bowles. Muamua, "o faʻamalosi e faʻaumatia ai mea e fiafia i ai tagata lautele." E le mafai ona tatou manatu, e pei o tusitusiga i luga tagata tamaoaiga faia, o le fa'avasegaina po'o le vavae'esega o vaega e lua. Nai lo lena, "o faʻamalosiaga ma mea e fiafia i ai agafesootai e suitulaga: o le aʻafiaga o mea taʻitasi i luga o le gaioiga faʻamoemoe e faʻaitiitia pe a faʻatupulaʻia le maualuga o isi."19 O lea la, o le sala tupe mo le tuai i le nofoaga e tausi ai tamaiti “e foliga mai ua faavaivaia ai lagona o matua o le tiute tauave e aloese ai mai le faalavelaveina o faiaoga, ma taitai atu ai i latou e manatu o le tuai o se isi oloa e mafai ona latou faatauina,” ma o faasalaga na tuuina atu i Boston. na tetee tagata fuimu i lo latou mitamita i le tautuaina o tagata lautele.20
O le ave'ese lona lua mai le iloiloga a Bowles o su'esu'ega 'ese'ese ua fa'aalia ai le taua o le oloa lona lua. O la matou fa'amamafa i le oloa lona lua o lo'o va'ai mai ai o le galue e tali atu i fa'amalosiga fa'aletino e foliga mai e maua ai se tagata e ese mai i le tagata e galue e tusa ai ma mana'oga fa'aagafesootai. Ma, o le lesona tonu lena na faamamafaina e Bowles. Mafaufau i aafiaga umi o meafaitino faaosofia, ua finau Bowles e faapea "o le tamaoaiga o se faiaoga maoae, ma o ana lesona e le vave pe faatapulaaina i totonu o ona tuaoi." O faʻamalosiga faʻapitoa, na ia fautua mai, e mafai ona "aʻafia ai le faagasologa o le aʻoaʻoina umi o ona taunuuga e tumau pea i le tele o tausaga, e oʻo lava i le olaga atoa."; O le mea moni, "o le faʻaosofia e suia ai le taimi umi, e le faigofie ona toe faʻafoʻi i le aʻoaʻoga-aʻoaʻoga." I se tulaga faigofie lava, "o le tamaoaiga e faʻatulagaina e ala i faʻaosofia eseese e foliga mai e maua ai tagata e eseese mea e fiafia i ai," pe, e pei ona taʻua e Bowles i lana ulutala, "The Economy Produces People."21
O a ituaiga o tagata e gaosia e ala i le fa'aogaina o meafaitino fa'aosofia? O le mea tonu lava e te faʻamoemoeina o se taunuuga o le mea e taʻua e Bowles "o le aʻafiaga leaga o maketi ma faʻamalosi i luga o mea e fiafia i ai agafesootai."22 E le gata o faʻamalosi e "faʻateleina" fiafiaga faʻaagafesootai i se taimi puʻupuʻu, ae o loʻo avea foi ma vaega o se siosiomaga e aʻoaʻo ai e faʻaleleia ai mea e fiafia i ai.23 E sili atu nai lo na o mea e suitulaga i mea e fiafia i ai agafesootai, o meafaitino e faaosofia ai tagata. O le iʻuga, o tagata e gaosia e maketi ma faʻamalosi e suitulaga i tagata e faʻaalia e mafuaʻaga e pei o le altruism, tetee i le le tutusa, ma le fiafia i le fesoasoani i isi. O le a le lagona o Bowles e uiga i lenei mea e manino mai le ulutala o lana tusi: "Aisea e le mafai ai ona suitulaga lelei mo tagatanuu lelei. "
Ae ui i lea, e ui lava i ana lava fiafiaga faʻaagafesootai, ua vaʻaia e Bowles le tatau ona faʻaogaina mea faʻamalosi i le faʻamoemoe e ausia sini manaʻomia. Masalo ona o lona malamalama i le auala ua uma ona mamanuina ai maketi ma meafaitino e fiafia i ai tagata i totonu o faiga faavae, o lona faamoemoega o le faamamafaina lea o le taua o le atiaeina o "faiga faavae lautele e mafai ai ona faʻamalosia faʻamalosi ma faʻalavelave e galulue faʻatasi nai lo le faʻatasi ma tagata. amio lelei ma isi e faatatau i uiga.”24 Nai lo le fetuutuunaʻi o le "faiga faʻapitoa ma isi faʻatatau e taua i se sosaiete pulea lelei," e faʻamoemoe Bowles mo le atinaʻeina o se masini mamanu e aofia ai "se tuʻufaʻatasiga atamai o faʻamalosiaga lelei ma faʻasalaga faʻatasi ai ma lesona mama."25 O le tuʻufaʻatasia o faʻamalosi ma mea e fiafia i ai agafesootai i se auala e faʻaleleia ai le mulimuli o le a avea mo ia ma lalolagi sili ona lelei.
I le iloaina o le feteenaiga taua i le va o meafaitino ma mea e fiafia i ai, e le lava le sailia o le uiga auro, (o le "tuufaʻatasiga atamai") e mafai ona faʻaitiitia ai lena feteʻenaʻiga ma e mafai ona ofoina atu se auala faʻaopoopo e mafai ona agai atu i se sosaiete o le a maua ni tagata lelei. E le mafai ona tatou taofi iina. Afai e matua'i fa'afeagai fa'amalosi meafaitino ma mea e fiafia i ai fa'aagafesoota'i, e mafua ona e fa'afeagai elemene o faiga fa'alela'au eseese e lua. Ile iloiloga, e tatau ona tatou o ifo i lalo e malamalama ai i na faiga e le gata ina ola faatasi ae e fesoʻotaʻi ma felagolagomaʻi le tasi ma le isi.
Kapitalisi ma Nuu
O faʻamalosiaga faʻaletino o se lagona masani i se faiga e amata mai i se sootaga o tagata suʻesuʻe faʻaatomika vavae ese, o se faiga e le faʻavae i luga o le "fesoʻotaʻiga a le tagata ma le tagata, ae i luga o le vavaeeseina o le tagata mai le tagata."26 O le a le mea e aumaia faatasi ai nei “tagata le manatu faapito,” “ua tuu faatasi i latou o le tasi ma le isi, o le manatu faapito, ma le fiafia patino o tagata taitoatasi. E na o ia lava e gauai atu i ai, ma e leai se tasi e popole i isi.”27 O ia tagata su'esu'e i latou lava ma lo latou feso'ota'iga, o le maketi, o ni "nofoaga fa'asolopito" o faiga fa'a-kapitalisme. O le totonugalemu o le kapitalisme, e ui i lea, o le gaosia ma toe gaosia se atomism faapitoa, o tagata faigaluega, e avea ma ona faʻavae.28
Mafaufau i la tatou talanoaga i le mataupu 3 o le capitalism o se faiga masani. O le taimi lava e atiina ae ai le tupe faavae i luga o lona lava faavae (o le taimi lava e "faapea ai, ma alu mai ia te ia lava e fausia ai tulaga o lona tausiga ma le tuputupu ae"), e maua ai ona lava nofoaga i lo latou "faiga tamaoaiga".29 O oloa, tupe, maketi, tagata faigaluega-o se oloa, ma le tuueseeseina o tagata faigaluega e gaosia ma toe gaosia e pei o tagata e foliga mai e tutoatasi lava ia e tali atu i le faamalosia o le maketi, lea e "fafo i tagata taitoatasi ma tutoatasi mai ia i latou. .” O lena faʻamalosia faʻaalia mai fafo, lea e faʻamautinoa ai le toe gaosia o le kapitalisme o se faiga faʻale-aganuʻu, o le mafuaaga tonu lea na faamamafaina ai e Marx le taua o le tulafono "paia" o le sapalai ma le manaʻoga i le faatumauina o le faʻaleagaina o tupe faavae ma le mafuaʻaga na ia faʻaalia ai le tamaoaiga faʻapolokiki o tupe faavae. i le "tulafono tauaso o le sapalai ma le manaʻoga tulafono."
Seʻi o tatou iloiloina, i le isi itu, le faiga e maua mai ai tagata taʻitoʻatasi o loo taʻitaʻia e “fuafuaga e pei o le manatu faapito, fefulisaʻi, fiafia i le fesoasoani atu i isi, ʻinoʻino i le lē tutusa, tautinoga tau amio, ma isi uunaʻiga e uunaʻia ai tagata e fesoasoani i isi. ” E ese mai i se manatu o le saʻo o loʻo faʻalagolago i luga o le maketi ma naʻo le teenaina o le le saʻo na soliga o tulafono o loʻo i ai nei na atiina ae o se taunuuga o fegalegaleaiga a tagata atomistic, taulaʻi atu i mea e fiafia i ai agafesootai e faʻaalia ai le manatu o le manatu faapito, le tutusa, ma le le mautonu i manaoga. o isi o ni amioga le tonu ma le le tonu mo tagata i totonu o sosaiete. O lo'o matou fa'asino atu i'inei se isi faiga fa'ale-aganu'u lea e mana'o ai fa'aagafesootai e masani ai. E pei ona faailoa mai e Ostrom, i se faiga e faavae manino mai i le aufaatasiga o tagata, e mitamita tagata i le vaai atu i “tagata faatuatuaina o le nuu.” Pe fa'ailogaina o le sosaiete tu'ufa'atasi, le tamaoaiga o le so'ofa'atasi, le sosaiete fa'alaua'itele po'o le fa'a-komunisi, o le amataga o lenei faiga o le fa'alapotopotoga, o le fa'ailoaina o mana'oga o isi i totonu o le sosaiete.30
Amata i le communality, na fautua mai ai Marx, ma “nai lo le vaevaeina o galuega, … o le a faia se faalapotopotoga o galuega.” O iina, o le au gaosi oloa, "galulue ma auala o gaosiga o loʻo tutusa," tuʻufaʻatasia o latou gafatia "i le malamalama atoatoa o le tagata lava ia o se tasi o tagata faigaluega lautele."31 I lenei faiga, na faʻamatalaina e Marx i le Grundrisse, "faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga, faʻalapotopotoga, e faʻapea o le faʻavae o le gaosiga," ma o gaioiga o loʻo faʻatinoina e le au gaosi oloa e "faʻatulagaina e manaʻoga lautele ma faʻalapotopotoga faʻapitoa."32 I se faapuupuuga, o iinei ua faailoa atu ai e le au gaosi oloa latou lava mea e fiafia i ai ma e tusa ai ma le "galue tutusa."
I lenei faiga faʻalapotopotoga, nai lo le "tulafono tauaso o le tuʻuina atu ma le manaʻoga tulafono" o loʻo i totonu o le atomism o tagata gaosi oloa, tatou te vaʻai i le faʻataunuʻuina o le "tamaoaiga faʻapolokiki o le vasega faigaluega," o lona uiga - "faʻalapotopotoga faʻaagafesootai e pulea e agafesootai. tofa mamao.” Gaosiga mo mana'oga fa'ale-agafesootai, fa'atulagaina e tagata faigaluega fa'atasi, e fa'avae i luga o le pule fa'aagafesootai o auala o le gaosiga (itu e tolu o le mea na ta'ua e Hugo Chavez "le tafatolu fa'ale-agafesootai") o vaega ia o se faiga fa'ale-aganu'u, o se "fa'atulagaina o elemene uma. ola faatasi i le taimi e tasi ma lagolago le tasi i le isi.” O se faiga o le toe gaosia o ona taunuuga o nofoaga o le faiga e pei "o le tulaga i soʻo se faiga faʻaletino."33
O se tasi o oloa taua o lenei faiga o se ituaiga patino o le tagata soifua e faʻaalia i le "loto gatasi, felagolagomai, tausiga, fefaʻasoaaʻi, felagolagomai, altruism, agaalofa, ma le alofa."34 Homo solidaricus (e pei ona taʻua e Emily Kawano) faʻalauteleina ona gafatia e ala i le faʻafesoʻotaʻi atu i isi ona o le lotogatasi. Afai ou te gaosia ma le malamalama mo lou manaʻoga, o le tala lea a le talavou o Marx, ou te iloa e taua laʻu galuega: "i aʻu lava gaioiga," na ia fautua mai ai, "Ou te faia saʻo. faʻamaonia ma iloa lo'u natura moni, lo'u tagata natura, lo'u natura fa'atasi.” O le mea lea, o le mea lona lua o la tatou gaioiga i sosaiete faʻalapotopotoga o le atinaʻeina lea o tagata mauoa o loʻo iloa i latou lava e ala i le gaosia ma le iloa mo isi.35 Faatasi ai ma le "fetufaaiga saoloto i le va o tagata taʻitoʻatasi o loʻo fesoʻotaʻi i luga o le faʻavae masani o le faʻatatauina ma le puleaina o auala o gaosiga," na vaʻaia ai e Marx le gaosiga o le "tagata saoloto, e faʻavae i luga o le atinaʻeina lautele o tagata taʻitoʻatasi ma i luga o lo latou faʻavaeina o latou faʻalapotopotoga, faʻalapotopotoga lautele. o lo latou tamaoaiga lautele.”36
E lua faiga fa'alenatura. E ta'itasi ma fa'avasega. E tofu lava ma se ituaiga tagata soifua. O le mea moni-o lo'o i ai i le capitalism o lo'o i ai elemene o faiga uma e lua, ma e tula'i mai ai le fesili pe fa'afefea ona latou fegalegaleai. Ua iloa e Bowles o faʻamalosi ma mea e fiafia i ai agafesootai e suitulaga, latou te matele atu i le "faʻapotopotoina" o le tasi ma le isi ma o tagata e gaosia e tagata taʻitasi e suitulaga. Ona o lana aofia filifilia, ua ia taumafai ai e faatalitonu le faipule atamai e saili le auala e maua ai le tuufaatasiga sili ona lelei o faamoemoega e lua. Ae e le mafai e lena mea ona soloia feeseeseaiga i le va o faiga e lua.
O le laumua, matou te iloa, o loʻo taumafai pea e vavae ese tagata gaosi oloa ina ia faʻavaivaia i latou. E maua i taimi uma e ala i le liliu o tagata faigaluega e faasaga i le tasi ma le isi ma vaai le tasi i le isi o ni tagata tauva, o ni tagata faomea, o ni taufaamatau, o ni fili. Na te faia soo se mea e mafaia e faʻaleleia ai le atomism ma faʻaliliu mea uma i sootaga maketi; O le sini a le tupe faavae i lenei itu o le faʻaogaina atoatoa, o le mea na faʻamatalaina e Marx o se "taimi e mafai ai e mea uma, amio poʻo faaletino, ua avea ma se tau faʻatau, e aumaia i le maketi," o se taimi o le "manatu lautele."37 O le laumua, i se faapuupuuga, o loʻo faʻaauau pea ona faʻaumatia faʻamaʻi uma o le faʻalapotopotoga. O le manatu o se masini atamai mamanu ua lava lea e tetee atu ai i lenei lagona o le utopianism.
Fa'aosofiaga fa'aletino fa'asaga i mana'oga fa'aagafesootai, atomism fa'asaga i nu'u, tete'a fa'asaga i le lotogatasi, tagata tamaoaiga faʻalagolago i homo solidaricus, o le tamaoaiga fa'apolokiki o tupe faavae fa'asaga i le tamaoaiga fa'apolokiki o le vasega o tagata faigaluega - o itu ia o le tauiviga a vasega i totonu o faiga fa'apolokiki o lo'o i ai nei.38 Nai lo le faʻamoemoe mo "se tuʻufaʻatasiga poto" o mea taʻitasi, o le tagata faʻatauvaʻa poto e malamalama e taua le tauivi i auala uma e mafai ai e faʻatoʻilaloina faiga faʻatauvaʻa, e faʻaleagaina mea uma, e fausia ai le faiga o faʻalapotopotoga lea e tutusa ai le au gaosi oloa. Ma, i le taimi lava e tasi i lena faagasologa, pe faʻafefea ona latou faʻatupuina i latou lava e avea ma vasega faigaluega e manaʻomia e le alalafaga. •
O lenei tala o se tala fa'atusa mai lana tusi I le va o Kapitalisme ma Nuu.
Faʻaiʻuga
- Frederick Engels, “The Constitutional Question in Germany” (1847), i le Marx and Engels, Collected Works, Volume 6 (New York, International Publishers, 1976), 83–84.
- Engels, “The Constitutional Question in Germany,” Ibid.
- Mo se faʻataʻitaʻiga, tagai Elinor Ostrom, Governing the Commons: The Evolution of Institutions for Collective Action (Cambridge: Cambridge University Press, 1990); ma Daniel W. Bromley, ed., Making the Commons Work: Theory, Practice, Policy (San Francisco: ICS Press, 1992).
- Marx, Laumua, Vol.3:, 754n. Vaai Lebowitz, Le Manatu Fa'aagafesootai, 22–26, 32–34, esp. O le Socialist Alternative, aemaise lava, “Faalautele le Malo,” 146–48. ma Lebowitz, The Socialist Imperative, 22–6, 32–4.
- Ostrom, Puleaina o le Malo, 88.
- Lebowitz, The Socialist Alternative, 66–68; Lebowitz, The Socialist Imperative, 26–27. Tagai foi ia Marx, Grundrisse, 158, 171–72.
- EP Thompson, “The Moral Economy of the English Crowd in the 50 Century,” Past and Present 1971 (XNUMX).
- James C. Scott, The Moral Economy of the Peasant: Rebellion and Subsistence in Southeast Asia (New Haven: Yale University Press, 1976), 4–5, 7.
- Mataupu 9 i Lebowitz, The Socialist Imperative, mata. 9.
- Thompson, “The Moral Economy of the English Crowd in the 129 Century,” XNUMX.
- Marx, Taua, Tau ma Tupe Maua, 143-45.
- Marx, Value, Price and Profit, Ibid., 148–49.
- Daniel Kahneman, Tanielu; Jack L. Knetsch, Jack L; ma Thaler, Richard H. Thaler, “Fa'aituau ma Fa'atonuga o le Tamaoaiga,” Journal of Business, Vol. 59/4, Nu. 4 (Oketopa 1986).
- Daniel Kahneman, Jack L. Knetsch, Richard H. Thaler, Kahneman, Daniel; Knetsch, Siaki. L; Thaler, Richard, “Faigatonu e pei o se Fa'agata i le Sailiga o Tupe Maua: Fa'ailoga i le Maketi,:” American Economic Review, Vol. 76/4, Nu. 4 (Setema 1986), 730–31.
- Kahneman, Tanielu; Knetsch, Siaki. L; Thaler, Richard, “Fa'atauga ma Fa'atonuga o le Tamaoaiga,” S299.
- Samuel Bowles, The Moral Economy: Why Good Insentives are No Sustitute for Good Citizens (New Haven: Yale University Press, 2016).
- Bowles, The Moral Economy, Ibid., 4. Bowles e faatatau i suesuega e 51, e aofia ai mataupu e 26,000 i atunuu e 36.
- Ibid., Bowles, The Moral Economy, 5, 9, 98–9.
- Ibid., Bowles, The Moral Economy, 50.
- Ibid., Bowles, The Moral Economy, 5, 9–10.
- Ibid., Bowles, The Moral Economy, 115–18.
- Ibid., Bowles, The Moral Economy, 111.
- Ibid., Bowles, The Moral Economy, 122. Ia maitauina o ana finauga e uiga i aafiaga leaga o maketi ma meafaitino faaosofia i luga o tagata e le o patino i le kapitalisme ae o le a aoga foi i le maketiina lautele ma, i se tulaga lautele, i sosaiete o loo taumafai e fausia le socialism. fa'aaogaina o mea fa'amalosi.
- Ibid., Bowles, The Moral Economy, 150.
- Ibid., Bowles, The Moral Economy, 221.
- Vaʻai i le talanoaga a le au gaosi vavae ese i le mataupu 3, "The Solidarian Society," i Lebowitz, The Socialist Alternative.
- Marx, Laumua, Vol. I: 1; 280.
- E na'o le faiga fa'atauva'a e iai se tau o mea uma, (e aofia ai, ulagia e Marx, "amio lelei, alofa, talitonuga maumaututu, malamalama, lotofuatiaifo, ma isi."). Karl Marx, Le Mativa o Philosophy, 113.
- Marx, Grundrisse, 278, 459–60.
- E ese mai i le "komunisi," o le igoa o le "nuu" e faʻamaonia ai sootaga i le va o tagata.
- Marx, Grundrisse, 172; Marx, Laumua, Vol. I, 1:171.
- Marx, Grundrisse, 171–72.
- Lebowitz, The Socialist Alternative, 85–89; Marx, Grundrisse, 278.
- Emily Kawano, Solidarity Economy: Fausiaina o se Tamaoaiga mo Tagata & paneta.
- Marx, “Comments on James Mill,” i le Marx and Engels, Collected Works, vol. 3 (New York: International Publishers, 1975), 227–28; Karl Marx, Manuscripts Economic and Philosophical of 1844, 302, 304.
- Lebowitz, The Socialist Alternative, 78–81; Marx, Grundrisse, 158–59.
- Marx, The Poverty of Philosophy;, Marx and Engels, Collected Works, vol. 6, 113. Manatua o loo taua e Bowles lenei talanoaga i le, Bowles, The Moral Economy, 113.
- E tatau ona malamalama i le mataupu lea a Marx's Critique of the Gotha Program. Tagai i le mataupu e 2, “Malamalama i le Critique of the Gotha Programme,” i Lebowitz, The Socialist Imperative: From Gotha to Now.
Michael A. Lebowitz (1937-2023) na aʻoaʻoina le Marxian Economics and Comparative Economic Systems i le Simon Fraser University i British Columbia talu mai le 1965. Na ia faʻatonuina le polokalame i le Transformative Practice and Human Development i Centro Internacional Miranda (CIM). O lana tusi fou o le I le va o Kapitalisme ma Nuu (Niu Ioka: Monthly Review Press 2021). E mafai ona maua ana lomiga i michaelalebowitz.com.