Mo Zora Neale Hurston o le 1950 o tausaga ia na ia tauivi ai e ola. O le tala i lona 10 tausaga mulimuli atonu e foliga mai o se tala faanoanoa, ae i le Virginia Lynn Moylan's Zora Neale Hurston's Final Decade (Iunivesite o Florida) e le o le tulaga lea.
E moni, i le 60 o ona tausaga, Hurston - o le tusitala o le 1937 tusi Their Eyes Were Watching God lea na muamua faia lana faailoga i le Harlem Renaissance i le taufaaiuiuga o le 1920s - sa tatau ona tau "ia ausia mea uma" faatasi ai ma le fesoasoani a tagata lautele. I se tasi taimi sa galue o ia o se teine i Miami Beach's Rivo Alto Island.
Ae o Hurston sa malosi ma galue malosi i ona tausaga mulimuli, ma e leʻi oʻo i le ogaoga o tala faʻasolopito (faʻataʻitaʻia e Edgar Allen Poe, o le na maliu i se ava malosi i totonu o se alavai), e ui i le 1948 na tuuaia sese ai o ia i le faʻaleagaina o se tagata. 10-tausaga le matua - o se taufaaleaga na toetoe lava a faʻaumatia o ia i le ola i le amataga o lenei sefulu tausaga talu ai. (O lana tusifolau na faʻamaonia sa i ai o ia i Honduras i le taimi o le solitulafono.)
E ui lava o le a le fiafia o ia e taʻutaʻu atu, ae na mafatia Hurston ona o ia o se tagata uliuli ma o se fafine - o mea e lua na tu i le ala e mafai ai ona ia lolomiina lana galuega. Ae e ui i le teena soo, ae sa faaauau pea ona ia tusitusi, aemaise lava i ana suʻesuʻega talafaasolopito e uiga i le tupu Eperu o Herota.
Talu mai lona maliu, o le igoa o Hurston na maua ai ni suiga tetele se lua. Muamua o le tala a Alice Walker i le 1975 i Ms. magazine, "In Search of Zora Neale Hurston," ma le lona lua o le 2005 TV movie version of Their Eyes Were Watching God, na saunia e Oprah Winfrey ma faʻapena Halle Berry. O lea la ua mautu le tulaga o Hurston i le au tusitala Amerika, ua le fiafia le vaai atu ia te ia i le Sefulu Tausaga Mulimuli a Zora Neale Hurston, o loʻo alu atu le pulou i tagata talaʻi ma tagata e ana galuega i se tausaga sa tatau ai ona ia fiafia i lona litaea ma malolo ai. ana laurel.
Na mātauina e Moylan, o se faiaʻoga ma se tagata aʻoaʻo tutoʻatasi, o iunivesite i le lalolagi atoa o loo iai ana tusi i a latou syllabi, ae e leai se tasi na ofoina atu ia te ia se tulaga faafaiaoga. O lea na avea ai o ia ma faiaoga sui i se aoga maualuga i le lotoifale i Florida, na tusia ni tala tutoʻatasi mo nusipepa na totogi faʻapitoa ma siitia soo ona o le mativa.
O Hurston sa i ai i nisi o auala o se tagata le mautonu. Sa la tau ma Richard Wright ma pa'u ai ma lana uo tuai o Langston Hughes. O feeseeseaiga uma e lua na aafia ai a latou faiga faaupufai agavale ma le tigaalofa i le komunisi. E pei ona taʻua e Moylan, o Hurston o se tagata tuuto i le filosofia faʻapitoa a Booker T. Washington.
Sa mana'o Hurston i ona tagata e tosoina i latou i luga o latou seevae seevae. I le mataupu e uiga i tagata uli e faaaʻoaʻo i tagata papaʻe, na ia tusi ai i le 1934: “E pei ona e faia. ina ua latou tatala ese a matou uamea."
O Hurston, o le tagata su'esu'e ma le tala fa'asolopito, o le na a'oga i Barnard ma Franz Boas, Ruth Benedict ma Margaret Mead, e le'i misia lava lona taulai atu i le tulaga ese o le aganuu a Aferika-Amerika. Sa ia fa'atauva'a fa'atasiga a le faletusi uliuli ma fai atu i ana tagata e tautala i le gagana uliuli.
O Hurston foi o se tagata tetee i faiga faaupufai. Sa ia tetee ma le leo tele i le tuueseeseina o le aoga ma, e pei ona tusia e Moylan, "na tuuaia le NAACP, Peresitene Dwight D. Eisenhower ma le faaiuga a Brown mo le mea na ia manatu o le 'ino'ino, ma le manogi leaga' lea na maua ai e tagata uli ma papalagi i saute."
Ae o tausaga na muamua atu, i le 1945, na tusia ai e Moylan e faapea na faitioina e Hurston faiga faavae a Amerika i fafo mo le lagolagoina o le "faatemokalasi i fafo aʻo 'faʻatoʻilaloina atoa le lalolagi pogisa' e ala i lona faʻatagaina o Jim Crow i le fale." Masalo na iloa lelei e Hurston o Jim Crow e tele mea e fai i lena "mea leaga e tumu i le ita, ma le manogi leaga" nai lo le NAACP, ae i le vevela o le taua a tusitala e le mafai ona ioeina lena mea. Nai lo o lea, sa ia manatu faatauvaa i le manatu o se poloaiga a le faamasinoga e faamalosia ai se tasi e faifaimea faatasi ma ia e le manao i ai. E foliga mai na te leʻi mafaufauina le vaaiga a tagata masani, atonu o le mea moni e manaʻomia se poloaiga a le faamasinoga e alu ai i se aʻoga sili atu.
Fai mai Moylan e uiga i a'oga, o Hurston o se tagata lanu uliuli, ma na ia tu'uina atu itulau e puipuia ai upu leaga a Hurston e faasaga ia Brown v. The Board of Education. E ui o le taimi muamua e foliga mai e le mautonu, ae o le mea moni o se tasi lea o vaega e sili ona taua o se tusi e sili ona manaomia, o se tusi e faamalamalamaina ai tausaga mulimuli, toetoe lava a le aoga o le olaga o se tusitala maoae, o tausaga ua mavae na ufitia i le pogisa. O nei tausaga o se "vaitaimi e foliga mai e le aoga," na tusia e Hurston i se tusi 1957. "Ae . Ua ou faia se tuputupu aʻe tulaga ese o se tusiata fatufatuaʻi ... Ou te le manaʻo i mea faitino. Afai ou te oti e aunoa ma se tupe, o le a tanumia aʻu e se tasi, e ui lava ou te le manaʻo e faʻapea."
Ma ia Ian. 28, 1960, na maliu ai Hurston i le Fale Uelefea a St. Lucie County.
Na lomia talu ai nei e Eve Ottenberg se tala, Dead in Iraq (Plain View Press, 2008), ma sa ia tusia ni iloiloga tusi i le New York Times Book Review, Vanity Fair, The New Yorker's "In Brief" section, the Baltimore Sun, USA Today, The Nation, The Washington City Paper, The Washington Post ma le tele o isi nusipepa ma mekasini.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo