A 30-lua suʻesuʻega i luga o le initaneti e maua ai le itiiti ifo ma le lua sefulu tala mai nusipepa a Amerika ma isi faʻasalalauga e uiga ia San Pedro Sula i Honduras. “O le Aai o Honduran o le laumua o le fasioti tagata a le lalolagi,” o le faaaliga lea a Fox News. Ua taʻua e le Business Insider "o le aai sili ona sauā i le lalolagi." I se taumafaiga e fa'amatala le fa'aosofiaga o tagata malaga malaga atu i le tuaoi o le US-Mexico, ua fa'aigoaina e le NPR “o se tasi o aai sili ona sauā i le lalolagi. "
O lenei galu o faʻasalalauga faʻasalalau ua faʻaauau pea mo le itiiti ifo ma le afa sefulu tausaga, a o le fiasefulu afe o Hondurans ua taunuu i le tuaoi e saili se sulufaiga. O le tautalaga a Peresitene Trump o loʻo faʻaalia ai le au taʻavale o se taufaʻamataʻu ua taulaʻi atili atu i lenei aai Honduran.
O le fefe i sauaga o se mafua'aga tonu lea mo le tu'ua o le aiga ma faia le malaga mata'utia i matu. Ae ui i lea, o sauaga ma kegi, e masani ona faʻaalia e le aufaasālalau a le US e na o le pau lea o le faʻamatalaga mo le malaga a Hondurans mai lenei taulaga. Ae sili atu ma le seneturi o le talafaasolopito e fesoʻotaʻi ai le aai ma le Iunaite Setete, i se vavalalata ae le tutusa, ma e masani ona faʻaleagaina, mafutaga, a itiiti mai mo Hondurans.
I lena taimi, sa avea San Pedro Sula ma laumua o fa'i auina atu i fafo, o se aai ua faaleagaina e taua ma le oti, ma se taulaga falegaosimea mo fale gaosi lavalava. Talu ai nei lava, ua avea ma nuu ua lavea e fa'a'ese'esega e faigata e pei o soʻo se taulaga ie i Niu Egelani. E toetoe lava a le amana'ia e le aufaasālalau lenei tala'aga, ae o le mafutaga umi lava lea na mafua ai le femalagaiga lea e foliga mai e le fiafia le aufaasālalau.
O lena tala o le "fasioti fasioti tagata", e ui i lea, o loʻo faʻateleina le luʻitauina e faʻalapotopotoga a Amerika o loʻo manaʻomia se vaʻaiga loloto. O nisi oi latou na amata o ni tagata e puipuia tagata malaga mai falepuipui i nofoaga o taofia i Amerika, ma o lea ua saili e faamanino le mafuaaga autu o femalagaaiga o se auala e lagolago ai tagata malaga ma o latou nuu.
O se itulau e fa talu ai nei na salalau i totonu O le Times Niu Ioka tusiata faamatalaina auiliili ai olaga o tupulaga talavou i le pitonuu o Rivera Hernández i San Pedro Sula. O lona tusitala, o Azam Ahmed, na faamatala atu i le aufaitau e faapea na ia manao e “molimau atu,” “ia puʻeina le tulaga le maalofia o sauaga,” i le tulaga o le “sefulu afe ua sosola ese mai le itulagi.” tulaga o faʻalavelave a Honduras, na ia tusia, o se iʻuga o “vaega kegi tau.”
Na fa’atasi ma le tala o ata pogisa a Tyler Hicks o sui o kegi, o latou foliga o lo’o afifi i fa’ai, o le tasi o lo’o uu lana fana i ona tafatafa. O tusitusiga ma ata o loʻo faʻaalia ai nei tupulaga talavou o le "isi" - o se faʻaaliga e faʻafefe ai le aufaitau vaeluagalemu lelei ma mea e foliga mai o se vaaiga i totonu i se lalolagi ese ma sauā.
le Times ua na'o le mea aupito lata mai o le tele o lo'o valiina lenei ata. E fa tausaga talu ai, na tusia ai e Juan José Martínez D’Aubuisson se tala e sili atu ona umi atu e uiga i le pitonuu lava e tasi. Na faatulaga e Pastor Daniel Pacheco fonotaga ma kegi, e pei ona ia faia mo Ahmed ma Hicks. O lena tusiga, faʻaalia i InSSolitulafono, na faaiʻu mai: “E faigatā ona malamalama i faiga sauā i inei. … O loo ola tagata i faiga sauā e aunoa ma le mafaufau i ai, e pei o le auala e faaalu ai e tagata Esekimo o latou aso e aunoa ma le mafaufau i le kiona o loo siomia ai i latou.”
Steven Dudley, Solitulafono Insighto le sa fa'avaeina ma sa avea muamua ma pule o le ofisa mo le Miami Herald, a itiiti mai na faʻaalia le fesoʻotaʻiga i le va o sauaga i San Pedro Sula ma faiga faʻavae a le US. “Fai mai kegi i le ogatotonu o le 1990s,” na ia tusia i se isi tala, “na fetaui ma fuafuaga a le setete ma le feterale i le Iunaite Setete. … Na vave ona faateleina le numera o sui o kegi na tipoti, e pei foi o le numera o kegi a atunuu o loo galulue i [Amerika Tutotonu]. … Faatasi ai ma le ave faamalosi, o kegi sili ona lauiloa Los Angeles e lua—le Mara Salvatrucha 13 ma le pitonuu 18—na vave ona avea ma kegi tele e lua i atunuu eseese.”
Pe tusa ma le 129,726 tagata na molia i solitulafono na ave faamalosi i Amerika Tutotonu mai le 2001 i le 2010, 44,042 i Honduras. O le tulafono a le US na faʻamalosia leoleo i le lotoifale i le itulagi e faʻaaogaina se "mano dura," poʻo se auala faigata ia i latou. O le tele o tupulaga talavou na tipoti mai Amerika na falepuipui i le taimi lava na latou taunuu ai. Na avea falepuipui ma a'oga mo le fa'afaigaluegaina o kegi.
Ua finau le pulega o le Trump i aso nei e faapea o sauaga e le o se faavae mo se sulufaiga a tagata sulufai i le tuaoi, ae o lenei ma pulega muamua a Amerika ua taʻua ai le vevesi o se taufaamatau i tagata Amerika. A o avea le Marine Corps General John Kelly ma taʻitaʻiʻau o le US Southern Command i lalo o le Peresetene Obama, aʻo leʻi oʻo i le Trump White House, na ia faʻatulagaina le malaga mai Amerika Tutotonu o se taufaʻamataʻu mo le saogalemu o le atunuʻu, ma taʻua o se "solitulafono-mata'u fa'atasi.” Ma o kegi ma sauaga na avea ma faʻamaoniga mo le faʻatupeina e Amerika o le Central American Regional Security Initiative, lea na tuʻuina atu ai le $ 204 miliona i le malo leaga o Honduran mo le 'autau ma leoleo i le 2016-2017, ma le isi $ 112 miliona mo le atinaʻeina o le tamaoaiga.
E moni lava e iai sauaga i San Pedro Sula. Ae o lena vevesi e umi se talafaasolopito, ma e vavalalata vavalalata i le mafutaga a le taulaga ma le US O lena mafutaga e matua vavalalata ma o faaiuga sili ona taua e aafia ai olaga o ona tagata e masani ona faia e tagata malolosi Amerika.
Muamua o le Samuelu Semurray, o lē na faavaeina le Kamupani Fua Cuyamel, ma iu ai ina avea ma ulu o Fua Faʻatasi (lea tatou te iloa i aso nei o Chiquita Banana, poʻo le aloaia, Chiquita Brands International). O se tagata malaga mai Rusia na aumau i New Orleans, na amata ai Zemurray o se faaulufale mai faʻi i le 1898, ma i le 1910 na ia faatauina ai le 5,000 eka i luga o le Vaitafe o Cuyamel, latalata i le taulaga laitiiti o San Pedro Sula, lea na ia faia ai le laumua o lona malo faʻi.
Ina ua le tuʻuina atu e le malo o Honduran ia te ia faʻatagaga fanua ma lafoga maualalo, na faʻafaigaluegaina e Zemurray tagata faʻatau, Guy "Machine Gun" Molony ma Lee Kerisimasi. I le 1912, na latou faatoilaloina le peresitene, ma faatuina Manuel Bonilla i lona tulaga. Na atiina ae e Zemurray le uafu o Puerto Cortes, 30 maila mai San Pedro Sula i le talafatai o le Caribbean, e taulimaina ana uta, ma se nofoaafi e fesootai ai. Na ia pulea vaega uma o olaga o tagata i le itulagi, ma taʻitaʻia ai le US ambassador e taʻua ana meatotino "se setete i totonu o se isi setete."
Na puipuia e malo o Honduran mulimuli ia Cuyamel, ma, i lona faafoliga mulimuli ane, United Fruit. Na faia e tagata faigaluega faʻi se osofaʻiga i le 1920, ma na auina atu e le Iunaite Setete se vaʻa tau e tuʻu i lalo. I le 1932, na faasā ai e le General Tiburcio Carías Andino le osofaʻiga, ma mo se tulaga lelei, o le Honduran Communist Party.. E ui lava i le taofiofia, ae ui i lea, na faʻatulagaina e Hondurans se tasi o galuega sili ona malosi i Amerika Tutotonu, amata i faʻatoʻaga faʻi.
Na lauiloa Zemurray o le "tupu faʻi," ma le tele o tupe teufaafaigaluega i Amerika Tutotonu na lagolagoina e Lehman Brothers ma Goldman Sachs. I faiga faʻapolokiki a Amerika, o Zemurray o se tagata saoloto, lagolagoina le New Deal ma e oʻo lava Le Nation mekasini. Na faamataʻuina ana tupe teufaafaigaluega, peitaʻi, ina ua filifilia Jacobo Arbenz e avea ma peresitene o Kuatemala i 1951, folafola le toe fuata'iina o fanua. Na faʻafaigaluegaina e Zemurray le tagata paionia o manatu lautele Edward Bernays e faʻamaonia le US Congress e faapea ua avea Kuatemala ma Soviet "faʻamataʻu," ma na faʻaumatia Arbenz i se osofaʻiga a le CIA.
O se faasologa o taʻitaʻiʻau na pulea Honduras mai le 1963 i le 1981, o loʻo ave faʻatauga mai United Fruit ma faʻafeiloaʻi le faʻatupulaia o fefaʻatauaiga o fualaau faasaina. I le faaiuga o lena vaitaimi, i le taimi o le au peresitene o Ronald Reagan, na amata ai e le Iunaite Setete ona faaaoga le atunuu e fai ma faavae e tau ai e faatoilaloina le malo o Sandinista i Nicaragua, ma aoao ai le autau a Salvadoran e faatoilaloina le Faabundo Marti Front mo National Liberation ( FMLN) i le taua faalemalo a El Salvador.
O Honduras sa i ai ana lava taʻaloga laiti, e pei o isi o loʻo luʻitauina tagata maualuluga ma a latou paaga US i le itulagi atoa. Ia Setema 1982, na ave faapagota ai e le au fitafita agavale le 100 tagata faipisinisi ma ofisa o le malo mo aso e valu i San Pedro Sula. Mo lana vaega, na lagolagoina e le malo vaega oti i San Pedro Sula ma Tegucigalpa. Na molia e le US Senator Tom Harkin le CIA ma le US military advisers i le faatulagaina o le Battalion 316, lea na nafa ma le fasioti tagata ma le "leai" sili atu nai lo le 150 agavale ma le au faipisinisi mai le 1981 i le 1984, o se tasi oi latou o se O le faifeau Jesuit Amerika, James Carney.
O le tagata autu mo le US policy i Honduras o le Amapasa John Negroponte, o le sa avea ma se ofisa faaupufai i Vietnam i le taimi o le Taua a Vietnam. E tusa ai ma le 1982 Newsweek mea saunia e John Brecher, John Walcott, David Martin, ma Beth Nissen, “Na fausia e Negroponte ni sootaga vavalalata ma tagata malolosi o Honduras, aemaise lava o le taitaiau o vaegaau, Gen. Gustavo Adolfo Alvarez. … ‘Latou te talanoaina le mea e tatau ona fai, ona faia lea e Alvarez le mea na fai atu ai Negroponte ia te ia,’ o le tala lea a se tasi o le vaega maualuga o le militeri.”
E leʻi taliaina e Hondurans nei faiga faʻavae. E tusa ma le 40,000 tagata na faʻaalia i San Pedro Sula faasaga i le US "contra war" i le isi itu o Nicaragua, ma le isi 60,000 i Tegucigalpa. Na matua malosi le tetee ina ua uma ona toe faatuina le palota, Peresitene José Azcona Hoyo na faʻatonuina le "contras" e alu i le 1988.
A o osofaʻia taua a Amerika Tutotonu, na tatalaina ai e Honduras lana uluai sone tau pisinisi saoloto i le 1976. Amata i le faaiuga o le 1980s ina ua maeʻa taua, na amataina ai e le US Agency for International Development se polokalame tele e atiaʻe ai sone gaosi oloa i fafo i San Pedro Sula.
O le fa'atupega a le USAID na totogi mo le fausiaina o auala, alavai, fale, felauaiga, ma atina'e autu mo le gaosiga. O kamupani a Amerika na fa'atauva'a e fa'atupe sa'o i le fausiaina o latou lava fale, po'o le fa'amaonia o galuega i konekarate e fa'agaioia falegaosimea mo latou. E oʻo atu i le 2000s, ua avea le atunuʻu ma lona lima sili ona faʻatau atu lavalava i le Iunaite Setete, ma sili ona tele i totini cotton ma ofutino. O lena gaosiga na faʻatumauina i San Pedro Sula, lea na avea ma fatu fale gaosi oloa o Honduras. O oloa na lafo atu i Puerto Cortes.
Na avea San Pedro Sula ma taulaga falegaosimea. O lo'o fa'alava i ona ala tetele o fale sima ma'a'a o lo'o fa'anofo ai pisinisi e su'i ofu, fa'aputu ula, po'o masini fa'a'ai tui e fa'alu ai vaega palasitika. I le suiga o sifi, na feosofi atu ai tamaitai talavou i faitotoa, a o tautai e alii ia loli o loo aveina atu pusa oloa i uta lata ane i Puerto Cortes.
O se tasi o tagata faigaluega a San Pedro Sula, o Claudia Molina, na sau i le US i le 1995 e faʻamatala tulaga i totonu o laʻau. “O le matou aso faigaluega e mai le 7:30 i le taeao i le 8:30 i le afiafi,” o le tala lea a Molina ia te au i se faatalanoaga, “o nisi taimi seia oo i le 10:30, mai le Aso Gafua i le Aso Faraile. I le Aso Toonai tatou te amata i le 7:30 i le taeao E maua se itula mo le aoauli, ma galulue seia 6:30 i le afiafi. Matou te toe ave le ʻafa itula e aai ai, ona matou galulue lea mai le 7 i le afiafi. seia oo i le tulua o po. Matou te malolo mo le isi afa itula, ona matou o ai lea i le 6 i le taeao o le Aso Sa. O le galue faapena na ou maua ai le 270 lempira i le vaiaso [pe tusa ma le $30 i lena taimi].”
Sa faigaluega Molina i se kamupani, Orion, e su'iina ofu mo laina tetele o lavalava a le Iunaite Setete. Iā Iuni 10, 1995, na fana faatolu ai e se leoleo leoleo le ulu o se tagata faigaluega. Na alu o ia i totonu o le fale e aunoa ma se ID card e aoina ai lana siaki. Na taofia e tagata faigaluega galuega. “Na matou talosagaina le kamupani e tuuina atu i le aiga o le tagata faigaluega le totogi na latou aitalafu ai ia te ia, ma ia latou iloa le matou iuni,” o le tala lea a Molina. Nai lo lena, na tulia e Orion le silia ma le 600 tagata.
O le tele o falegaosimea sa i ai se fomaʻi a le kamupani e vaʻai i ai e le agavaa tagata faigaluega mo totogi faʻapitoa, na ia molia ai. E le gata i lea, o kamupani a le US i San Pedro Sula sa matua popole lava i olaga feusuai o tamaitai talavou faigaluega. I Orion, na tufa atu ai e le fomaʻi ni mea e taofia ai le maʻitaga. O le tufatufaina atu o fualaau o le fanau mai i falegaosimea e leʻi faʻaosofia e se popolega mo aia tatau a tamaʻitaʻi faigaluega, peitaʻi, o le manaʻoga o kamupani e faʻaauau pea tamaitai e galulue i laina gaosiga.
Price Waterhouse, le kamupani su'esu'e tele a Amerika, maua konekarate e lua a le malo o Amerika e iloilo ai polokalame a le USAID, ma ia iloa fa'afitauli o lo'o fa'alavelaveina le tuputupu a'e o la'au i San Pedro Sula. O nei suʻesuʻega, ia Oketopa 1992 ma Me 1993, fa'ailoa mai le fa'afitauli autu o lo'o feagai ma tagata e ana galuega ona o le le lava o tagata faigaluega, lea o le a fa'atupuina ai le fa'atupuina o le mamafa o totogi. E 22,342 falegaosimea i sone o fefaatauaʻiga saoloto a Honduras na faafaigaluegaina le 1992 tagata faigaluega e oo atu ia Mati 287. Na valoia e Price Waterhouse e 105,000 falegaosimea o le a faafaigaluegaina le XNUMX. O lea la, "E le mafai ona ausia manaoga o tagata faigaluega a le EPZ e ala i le faatupulaia o le faitau aofaʻi masani." O le auala pito sili ona taua e foia ai manaoga o tagata faigaluega, na fai mai ai, e ala i le "siitia o le fua faatatau o le auai o tamaitai talavou," o lona uiga, e ala i le tosina atu o tamaitai talavou i le aufaigaluega ma tausia i latou iina.
I lena taimi, na faia ai e tamaitai le 84 pasene o le aufaigaluega i Honduran maquiladoras, e sili atu i le 95 pasene o i latou e laiti ifo i le 30, ma le afa laiti i le 20. Sa i ai i latou i le tulaga o o latou olaga lea na mananao ai le toatele e amata o latou lava aiga. Na taʻua e Price Waterhouse ma le lē ioeina e faapea “o le aofaʻi o le maʻitaga i fafine ua fananau le matutua sa 4 pasene ia Iuni 1992, mai le 2.5 pasene i le ono masina muamua atu. O lenei mea ua manatu e maualuga tele (3 pasene o le a sili ona taliaina)."
Ina ia taofia tamaitai mai le ma'itaga ma o ese mai le falegaosimea ina ia maua ni fanau, na faatupeina e USAID le Asosi a Honduran mo Fuafuaga a Aiga, lea na faatuina ai “faletuu e tufa ai le ma'itaga o loo galulue ai tausimai i falegaosimea e tolu o le EPZ: Monty, ma Hanes … ma MAINTA (OshKosh B'Gosh) .” A'o amata ona leai ni teineiti a kamupani i le taufaaiuiuga o tausaga o le talavou, na tosina atu ai teine laiti ma laiti i totonu o laau. O se tasi o suʻesuʻega na faʻaalia ai se laulau o loʻo faʻaalia ai o tamaiti i le va o le 10 ma le 14 e aofia ai le 16 pasene o fafine e faigaluega pe saili galuega. Fai mai se vaefaamatalaga "o le tulafono aupito maualalo o tausaga faigaluega i Honduras e 15, ae i le tamaoaiga i nuu i tua e masani lava ona faigaluega mai le sefulu ma faasolo atu ai."
I le 2005, na faʻatalanoaina ai e le malo o Amerika ma Amerika Tutotonu se maliega tau fefaʻatauaʻiga e puipuia ai aia tatau a le aufaipisinisi mai fafo i le tamaoaiga e faʻavae i luga o le auina atu i fafo i le US. o le a maua ai galuega i maquiladoras ma fa'agesegese ai femalagaiga. O gaioiga faʻaagafesootai a Honduran e le inu le Kool-Aid, peitaʻi. Ina ua talia e le Konekeresi a Honduran le faamaoniga, e silia ma le afe tagata tetee na faatumulia auala o Tegucigalpa, ua ta'uleagaina ma le ita le feagaiga. Ina ua uma ona faʻamaonia e le Konekeresi le CAFTA, na matua feita le motu o tagata na sosola ese ai sui mataʻutia.
"Na matou tuliesea i latou, ona matou o atu ai lea i totonu o potu," o le tala lea a Erasmo Flores, o le peresitene o le Sindicato Nacional de Motoristas de Equipo Pesado de Honduras (SINAMEQUIPH), o le iuni mo le au ave loli o San Pedro Sula ma Puerto Cortes, i se faatalanoaga. "Ona matou faia lea o i matou lava o le fono a sui moni o tagata Honduran, ma palota e aveese le faamaoniga a le Konekeresi." E ui o le ioeina o se gaioiga faapolokiki a le itu tauagavale Bloque Popular, o le tetee na faaalia ai le le fiafia o le maliliega i Amerika Tutotonu i tagata faigaluega ma faifaatoaga-o na tagata e foliga mai o le a avea ma tagata faimalaga.
Ia Novema o lena tausaga, na iu ai ina filifilia e pati Honduran alualu i luma se peresitene, o Manuel Zelaya, o se fai lafumanu i se pulou kaupoe. E le mafai ona latou taofia le faʻatinoina o le CAFTA, ae na faʻasalalau e Zelaya se polokalame o suiga tau tamaoaiga ma agafesootai, e aofia ai le siitia o le totogi maualalo, tuʻuina atu o fesoasoani i faifaatoaga laiti, tipiina tului, ma faʻavaeina aʻoaʻoga saoloto. O nei mea uma o fua ia, e ala i le siitia o tulaga ola, semanu e maua ai e tagata se lumanaʻi i le fale i Honduras. Ae i le 2009, na faatoilaloina ai Zelaya e le militeli ma tuu i luga o se vaalele mai le atunuu. Ina ua uma se tetee vaivai, na tuuina atu e le pulega a Obama le faamaoniga moni (ma le tele o fesoasoani faamiliteli) i le pulega malo na sosoo ai.
Afai na faʻatagaina le suiga faʻaagafesootai ma faʻapolokiki na amata ai Zelaya, e toʻaitiiti Hondurans o le a taumafai e o mai i le US.
E mana'omia fo'i e le CAFTA le tu'ufa'atasia o aseta a le malo e maua ai avanoa fa'afaigaluega mo kamupani mai fafo. O le Union General of Dock Workers a Honduras e faalua ona faatoilaloina taumafaiga a le malo e faʻamaonia le faʻamautu o Puerto Cortes, faʻamalosia le taulaga atoa i le faagasologa. "Matou te tuʻuina atu aseta a le matou iuni, e pei o le matou malae soka ma le falemaʻi, i le tautua a le taulaga," fai mai Roberto Contreras, o se ofisa iuni ma sui Honduran mo le International Transport Workers 'Federation, i se faatalanoaga. "Ina ua taumafai le malo e faʻamautu a matou galuega, na matou taʻu atu i tagata afai matou te le galulue faʻatasi e faʻatoʻilaloina, o le a leiloa le taulaga atoa, ae le naʻo le au faigaluega i le uafu."
E ui lava i lea tetee, ae o le malo na suitulaga ia Zelaya na iu lava ina faʻapalapala faʻatau oloa i Puerto Cortes i le 2013, ma tuʻuina atu se konekarate i se kamupani mai Filipaina, ICTSI, e faʻatautaia. I le avea ai o se faʻamalosi, na tuʻuina atu ai i le kamupani le saʻolotoga e faʻaumatia tagata faigaluega o loʻo auai i le iuni. Ina ua vaʻaia e le au faigaluega faʻailoga tagata faigaluega fou i galuega sa latou faia mo augatupulaga, sa latou tetee. Na auina atu e le malo le vaegaʻau ma pueina le 129 o le au tetee, ma molia i latou i "faiga faatupu faalavelave." Na osofaʻia e le au osofaʻi le fale o le failautusi aoao a le iuni, Victor Crespo, ma O se loli na lavea ma oti ai lona tama i luma o le latou fale. Sa tatau ona tuua e Crespo le atunuu.
E oo atu i le 2006, o San Pedro Sula sa i ai le afa miliona tagata, faigaluega i le silia ma le 200 fale gaosimea. E oo atu i le 2011, na maua ai le lua vaetolu o le GDP a Honduras. Ae ui i lea, sa tumau pea le atunuu o se tasi o tagata sili ona matitiva i Amerika Latina, ma le tele o tupe maua e le tutusa. Ua uma ona faaleagaina e le afa o Mitch faatoaga fa'i i le 1998. Na amata ona faaitiitia le gaosiga o lavalava ina ua paʻu le tamaoaiga o le US i le 2008, ma toe siitia atu laau i atunuu e sili atu ona taugofie le tau o tagata faigaluega.
E tusa ai ma le Center for Economic and Policy Research, o le osofaʻiga faasaga ia Zelaya ma le US paʻu o loʻo i ai ni faʻalavelave faʻaleagaina i Hondurans. O le malo mulimuli a Porfirio Lobo na faʻaitiitia tupe faʻaalu lautele. E oo atu i le 2012, 66 pasene o Hondurans sa ola matitiva, ma 46 pasene i le matua mativa. O le leai o ni galuega na siitia mai le 6.8 pasene i le 2008 i le 14.1 pasene i le 2012, ae o le numera o tagata faigaluega tumau mo le itiiti ifo nai lo le totogi maualalo a le atunuu. (86 sene i le itula i le 2014) mai le 28.8 pasene i le 46.3 pasene.
I le avea ai o se fuafuaga e puipuia ai femalagaiga, o le CAFTA ma le faʻataʻitaʻiga o le tamaoaiga o le mativa na tuʻuina atu i San Pedro Sula o se faʻalavelave. I le 2014, na taofia ai e le US Border Patrol le 90,968 tagata malaga mai Honduran i le tuaoi. O lena numera na pa'ū i le 2015 i le 33,445, ona oʻo lea i le 52,952 i le 2016 ma le 47,260 i le 2017,ina ua oo i le 39,439 le aofaʻi o tagata na taofia a o faimalaga ma tamaiti.
Ae ui i lea, o le tuuaia o le galu o femalagaiga, e faigofie tele. Mai le 2011 i le 2017, o le numera o fasiotiga tagata i Honduras na pa'ū moni lava, mai le 87 i le 100,000 i le 44. Fai mai Pastor Daniel Pacheco Los Angeles Times tusitala Kate Linthicum, "E mafai ona ou fai atu ia i latou e o ese mai le kegi, ae e leai se isi mea ou te ofoina atu ia i latou. E tusa lava pe latou te faauu mai le aoga maualuga, e le mafai ona latou maua se galuega."
E le o toe mamao, o le alu i le aʻoga, poʻo le mauaina o togafitiga faafomaʻi mo o latou manuʻa, o le a sili atu ona faigata. I le aso 2 o Me, Leitio Progreso i San Pedro Sula na faʻaalia ai se maliliega i le va o le malo o Honduran ma le International Monetary Fund e manaʻomia ai le tipiina o le paketi mo aʻoaʻoga ma le soifua maloloina. .
O le IMF, lea e masani ona faia ai e sui o Amerika le faiga faavae, na manaʻomia e le malo le tuʻuina atu o le pulega o falemaʻi a le malo i faʻavae tumaoti, ma ia faʻamaonia kamupani eletise ma telefoni a le setete. Na taʻua e le Radio Progreso e faapea "o nei pisinisi o loʻo feagai ma le faʻaupuina ma le faʻaititia o latou paketi."
O tulaga mo tamaitai o loʻo galulue pea i falegaosimea a San Pedro Sula ua faʻaleagaina foi, ma taʻitaʻia ai le Collective of Honduran Women e faʻatulagaina se Occupy-style "planton," poʻo le tolauapi, i le Aso o Me. Na faitioina e le vaega le malo mo le faʻatagaina o le faʻatupuina o quota o le gaosiga, "lea e tu ai supavaisa i tua o le aufaigaluega ma se uati taofi i le taimi o latou gaioiga. Latou te faʻasa latou mai le tuʻua o le laina e alu i le faletaele, ae faʻaitiitia le inu vai, aua e tatau ona latou galulue pea." Na molia e le vaega e faapea o tamaitai e laiti i le 22, 25, po o le 30 ua leva ona le atoatoa i le carpal tunnel syndrome.
O le tipiina a le malo na ausia i le masina atoa o Me e ala i le tele o tetee, e aofia ai le poloka o auala tetele e faiaoga ma tagata faigaluega soifua maloloina. Na fa'aaoga e leoleo kesi loimata e faasaga i tagata tetee, o nisi oi latou na manu'a i fana ma isi na taofia. I Tegucigalpa, na amata ai e faiaoga a solo tetee a le atunuu i le aso 30 o Me ma le savaliga e 20,000 tagata. O le kesi loimata ma le pepa na faʻaaogaina e leoleo faasaga i le au faʻataʻitaʻiga na matua malosi lava na tapunia ai le malaevaalele faavaomalo.
O le malo e sainia maliliega ma le IMF o loʻo taʻitaʻia e le sui o Porfirio Lobo e avea ma peresitene, Juan Orlando Hernandez, o le na faʻaauauina faiga faʻavae o le toe faʻafoʻisia o suiga a Zelaya. I le tausaga na teʻa nei, na molia ai e loia a Amerika le uso o le peresitene o Tony Hernandez i le felauaiga o cocaine i Amerika Tutotonu i le galulue faatasi ai ma ofisa o le malo. O le fefaʻatauaʻiga o vailaʻau e taua i Honduras, e foliga mai, e leʻo le tasi lea i le Rivera Hernández barrio.
Tete'e atu i le Fa'avae a Honduran e fa'asa le toe filifilia, Na umia e Hernandez le pule i le 2017 i se tauvaga na faailogaina i tuuaiga o le salalau o faiga taufaasese. O le sui faatu o le itu agavale, o Salvador Nasralla, na taʻimua i le palota, ma na taʻua e le Faamasinoga Maualuga a Honduras o lana taʻitaʻi "e le mafai ona toe suia." Ona alu ese ai lea o komepiuta e faitauina palota, ma i le aso mulimuli ane na fai mai ai Hernandez ua manumalo. Na sosoo ai ma le salalau solo tetee, ma na faalauiloa ai e Hernandez se tulaga o faalavelave faafuasei e faatapulaa ai le aia tatau e faapotopoto ai. E tusa ai ma le Radio Progreso, e le itiiti ifo i le 1,351 tagata na pueina.
Na auina atu e le Unitarian Universalist Service Committee (UUSC) se sui i Honduras e ave molimau i le faiga-palota ma teteega mulimuli ane, ma maua ai o le Honduran National Police, ma vaega faapitoa o le puipuiga malu, le Cobras ma le Tigres, na sasaina ma sauaina tagata. Ua a'oa'oina uma e le militeri a Amerika le tolu.
O le UUSC ma isi vaega o loʻo i ai sootaga i gaioiga alualu i luma i San Pedro Sula o loʻo lagolagoina se pili i le US Congress, H.R. 1945, na faʻalauiloaina e Sui Democratic Representatives Hank Johnson, Jan Schakowsky, Jose Serrano, ma Marcy Kaptur. O le pili o le a taofia le fesoasoani a le militeri Amerika ma faʻavaivaia nonogatupe mai faletupe atinaʻe faavaomalo seʻia oʻo i le malo o Honduran e molia i latou e nofosala i le solia o aia tatau a tagata.
Ua auina atu foʻi e iuni a Amerika ni sui i Honduras e suʻesuʻe le mafuaʻaga o femalagaiga. I le 2014, AFL-CIO Executive Vice President Tefere Gebre na taitaia se tasi o ia vaega ma i le amataga o le 2015 na gaosia ai se lipoti lautele talanoaina i lona toe foi mai. "O le mea na matou molimauina," o lana tala lea, "o le fesoʻotaʻiga lea o faiga faʻavae fefaʻatauaʻiga o loʻo pulea e le kamupani ma le matou malepelepe faiga femalagaaʻi, e saofagā i se setete e toilalo ai tagata faigaluega ma o latou aiga ma faʻamalosia i latou e ola i le fefe." O le lipoti, "Fefa'ataua'iga, Sauaga ma Femalagaa'i: O Folafolaga Gausia i Tagata Faigaluega Honduras," sa ese le faitioina o faiga faavae a Amerika i fafo ma femalagaiga. Na manaʻomia e le US le faʻalauteleina o tulaga sulufaʻi i tagata, aemaise lava tamaiti, sosola ese mai sauaga ma sauaga, ma faʻamutaina le tele o le taofia o tagata faimalaga. Na lagolagoina "faiga faavae tau fefaʻatauaʻiga e taʻitaʻia ai le fausiaina o galuega lelei," ma "faaiʻuina fesoasoani uma i le militeli."
Talu ai nei, na taʻitaʻia ai e le Peresetene Stuart Appelbaum le isi aumalaga a le aufaigaluega o le Retail, Wholesale and Department Store Union. Na taulai atu i sauaga faasaga i iuni ma tagata faigaluega. "O sauaga a kegi o se taunuuga o le le saogalemu o le tamaoaiga ma le maualuga o le mativa," o le tala lea a Appelbaum i se faatalanoaga. "O iuni ma tagata faigaluega o loʻo tauivi mo a latou aia tatau ua afaina i lea lava sauaga, ma e ala i le faʻatagaina e le malo."
O le US Immigration Policy e faia ai se eseesega tele i le va o tagata faimalaga o loʻo fai mai le tulaga o tagata sulufaʻi e faʻavae i luga o lo latou fefefe i sauaga ma mea e taʻua o tagata malaga mai le tamaoaiga e sosola ese mai le mativa ma le fiaaai. Ae mo le toʻatele o tagata o loʻo tuua San Pedro Sula, o se eseesega lea e leai se eseesega. E tuua e tagata le fale ona o le nofo ai e le mafai ona faʻamalosia, e masani ona o se tuufaatasiga o mafuaʻaga. Latou te sosola ese mai le sauā. Latou te o ese ona ua faateʻa i latou o ni faiaoga poʻo tausimai, pe ona e le mafai ona latou aʻoaʻoina a latou fanau poʻo togafitiga faafomaʻi i le falemaʻi.
O lipoti a le Pew Research Center 96 pasene o Hondurans na tipoti mai le US fai mai na latou faimalaga ona o le mativa mativa. E tusa lava pe e te le fefe i le sasaina pe fasioti tagata, e te le manaʻo e oti mativa ma fiaʻai.
Ae o le mea moni foi e le mananao tagata e o ese. E oo lava i sui o le kegi na faatalanoaina e Azam Ahmed fai mai latou te le o faamoemoe e tuua San Pedro Sula: "Ae o tagata ola o Casa Blanca," na ia tusia, “O ē na faitau sefulu afe, e lē mananaʻo e sosola, e pei o le fia sefulu afe o tagata o lo latou atunuu. Fai mai e iai a latou galuega e tausia, fanau e fafaga, aiga, tuaoi ma e pele e puipuia.”
O i latou, e pei ona taʻua e Reverend Deborah Lee o le Interfaith Movement for Human Integrity, o le na taʻitaʻia le tele o vaega faʻatuatua i Honduras, "o loo tauivi e nofo i le fale." O lena vaaiga e maua ai e ia se malamalamaaga loloto atu i olaga o tagata i San Pedro Sula nai lo le faʻataʻitaʻiga o le "fasioti tagata o le lalolagi." Fai mai a ia, o le mafuaʻaga o ana suʻesuʻega ma faʻamaumauga, ma ana faiga faʻapolokiki, e le o le taofia o femalagaaiga. O le taofi o lona natura faʻamalosi, ma tuʻuina atu i tagata se filifiliga. O ia o se tasi o tusiata o tautinoga e tolu o le faatuatua na tuuina mai e lana faalapotopotoga. "Matou te vaʻavaʻai i se lalolagi e le faʻamalosia ai le femalagaaʻi," o le tala lea, ma le mea e le faʻasalaina ai. "Matou te puipuia femalagaaiga o se filifiliga mo le tagata lava ia ma se olaga saoloto mai sauaga ma le le saogalemu." Ma le mea mulimuli, o lenei faaaliga e iloa ai le talafaasolopito. "E tatau ona tatou tauaveina le matafaioi mo la tatou matafaioi i le mafuaʻaga o mafuaʻaga o le faʻamalosia o femalagaiga, ma lagolagoina i latou ua tuai tele."
O le aumalaga a Reverend Lee na tulaʻi mai se taumafaiga e fitu tausaga e faʻamalosia le tapunia o le falepuipui o loʻo taofia ai tagata malaga mo le tipoti i Richmond, Kalefonia. I le gasologa o le tele o mataala ma faʻataʻitaʻiga, na fausia ai e lana vaega ni mafutaga ma tagata malaga mai Amerika Tutotonu i le falepuipui, lea na mafua ai ona latou fesiligia pe aisea na tuua ai e tagata o latou fale e amata ai. Mulimuli ane, na latou vaʻavaʻai i le mafutaga umi a San Pedro Sula ma le U.S.
O le faʻaaliga e faʻafeagai tonu ma Lee-le nativist vision-na faʻaalia i ni nai tausaga talu ai, ina ua taʻavale pasi o loʻo ave tamaiti malaga mai i le falepuipui i Murrieta, Kalefonia, ma faʻafeiloaʻi ai tagata tetee. Na talotalo atu se tasi i se faailoilo e faitauina, “Ia toe faafoi i latou ma le taofiofia o le fanau mai!”
Ae ua uma ona faʻataʻitaʻiina e le US, i ana fale gaosi San Pedro Sula.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo
1 manatu
Aotelega lelei. Fa'asoa i la'u itulau FB.