Venesuela i aso nei, i lalo o lana Peresetene filifilia faatemokalasi, Hugo Chavez Frias, ua faatumulia i le agaga o Bolivarianism ma lana Bolivarian Revolution. E faʻavae i luga o le faʻaaliga a Simon Bolivar, o le Caracas na fanau mai i le 17th ma le 18th seneturi lautele na faʻatoʻilaloina le Sipaniolo, faʻasaʻoloto le afa o Amerika i Saute ma talitonu i faiga faʻavae toe tufatufaina e faʻaalia ai le malo o Chavez. E faʻamoemoe foʻi e faʻatoʻilaloina le mea na faʻaalia e Bolivar o le fetuu a le malo "e faʻasalaina Amerika Latina i le pagatia i le igoa o le saʻolotoga."
Chavez ma lana Movement for the Fifth Republic Party (MVR) ua fatuina le amataga o le tele o suiga faʻaagafesootai ma faʻapolokiki e faʻavae i luga o le faʻa-temokalasi auai ma le faʻamasinoga amiotonu. I totonu o se atunuʻu e 80% o tagata e matitiva i soʻo se fuataga, o Chavez o se populist toa ma le tele o lagolago lautele i fafo atu o le laʻititi laʻititi ma vasega maualuga ma pisinisi fiafia. Na te faʻailoa faʻaalia lona manaʻo ma lona faʻamoemoe e suia Venesuela i se malo e faʻavae i luga o faiga faʻaagafesootai faʻatemokalasi e fai ma sui i lona faʻauluuluga o tupe. O le mea moni, e ui i lea, o ana faiga faʻavae e sili atu le faʻasolosolo ma latalata i le faiga faʻa-Europa faʻatemokalasi faʻaagafesootai nai lo se tusi aʻoga ituaiga socialist state. Ma talu ona avea o ia ma tofi, o le vaega tumaoti e sili atu le pasene o le aofaʻi o le tamaoaiga nai lo le taimi aʻo leʻi oʻo i lana palota, e ui o le kamupani suauʻu a Venezuela, Petroleos de Venezuela SA (PDVSA) ma le tua o le tamaoaiga, e pulea e le setete. Ae ui i lea, nai lo le faiga faʻavae a malo talu ai o le toe faʻaaogaina o petrodollars a le atunuʻu i le US, o loʻo faʻaaogaina e Chavez e faʻatupulaia ai le tamaoaiga o Venezuela ma faʻatupeina ana polokalame faʻaagafesootai. E le o se mea e ofo ai na te faatupuina le le fiafia tele o le pulega a Bush e taofi o ia. Ua uma ona taumafai e fai 3 taimi ae le manuia.
Na filifilia muamua Chavez ia Tesema, 1998 ma le 56% o le palota ma amata ai lona tofi peresitene ia Fepuari, 1999. >Mai le amataga, na amata ona galue o ia e faʻatino lana vaʻaiga e ala i le faʻataunuʻuina o se tasi o ana folafolaga faʻaupuga e faia se palota a le atunuʻu. Na faia lea tulaga ina ia tuu atu ai i tagata e filifili pe taloina se Fono Faavae fou a le Atunuu e tusia ai se faavae fou e atagia ai le talitonuga faapolokiki o Chavez. Na matua'i pasia ma mulimuli ane i le 3 masina mulimuli ane e palota i le Fono Aoao lea na faia ai e sui o le MVR a Chavez ma vaega fa'a-autu filifilia le Polo Patriotico po'o le Patriotic Axis. Na manumalo ai i le 95% o nofoa na mafai ai e Chavez ma ana uo ona tusia le faavae fou o le 1999 lea na suia ai le igoa aloaia o le atunuu mai Venesuela i le Bolivarian Republic of Venezuela ma faatulaga ai le malo i lana ala fou ma le fouvale.
O le faavae fou na tuuina atu i le palota a le atunuu ia Tesema, 1999 ma matua faamaonia. Na amata aloaia i le tasi tausaga mulimuli ane ma faʻavaeina le faavae ma le faʻavae faaletulafono mo Peresitene Chavez e agai i luma ma ana suiga faʻavae manaʻomia mo le amiotonu, tamaoaiga ma agafesootai. O se aiaiga autu o le faavae fou (i le Mataupu 83 - 85) na faʻatulafonoina le tausiga faʻalesoifua maloloina lelei e avea o se "aiā tatau faʻaagafesootai ma ... matafaioi a le setete ... e faʻamaonia ai ... e faʻaleleia le tulaga lelei o le olaga ma le manuia lautele." Na fautuaina e faia e ala i le faʻavaeina ma le faʻatinoina o se faiga faʻalesoifua maloloina lautele e faʻasaina mai le faʻamaonia. Na faasaina foi e le faavae le faailoga tagata, faavaeina le mataupu faavae o le faatemokalasi auai mo tagata Venesuela uma, faʻamaonia le saʻolotoga tautala ma aia tatau a le faitau aofaʻi o tagata, ma faʻatonuina le malo ia faʻaavanoa aʻoaʻoga lelei mo tagata uma faʻapea foʻi ma fale ma se faʻaleleia atili o penisione saogalemu mo tagata lautele. matutua.
Na maua e Chavez le malosi e amata ai ona faatino ana faiga faavae i le palota na faia ia Iulai, 2000 mo le tulafono faavae fou ma le itiiti ifo o le malosi unicameral National Assembly lea na manumalo ai le Chavez coalition i le lua vaetolu o le toatele. O Chavez lava ia na tauva mo se vaitaimi fou e 6 tausaga (nai lo le 4 tausaga i lalo o le faavae muamua) ma na toe filifilia i le 60% o le palota. O lenei manumalo na maua ai e Chavez ma lana malo se poloaiga e agai i luma ma lana fuafuaga e suia le malo i auala o loʻo faʻamatalaina i lalo.
O LE LI'O O BOLIVARIAN - O LE LOTO O LE FA'AIGA FA'AVAE
O le faatemokalasi o lona uiga moni o le faigamalo a tagata. O le tulafono a ma mo tagata masani, masani le inisiua aia tatau a le toʻatele. I Venesuela, o Bolivarian Circles e atagia ai lena agaga e ala i le auai tuusaʻo o tagata lautele i le faiga faatemokalasi. O mataupu e 166 ma le 192 o le fa'avae fou e fa'avae ai fono a tagatanu'u ose aia tatau fa'avae e fa'ataga ai tagata e tau mo a latou aia tatau. Latou te faʻatagaina tagata masani le aia tatau e auai i le puleaina faʻatasi ai ma a latou ofisa filifilia. Na faavaeina o se taunuuga o se valaau a le peresetene mo i latou, o nei Circles i le 2003 na sili atu i le 2 miliona sui auai. O le tele o galuega a le Li'o o lo'o fa'atinoina nei e Misiona (Misione) 'ese'ese o lo'o i ai nei le fatu o polokalame fa'ale-agafesootai a le malo. E ui lava o le Li'o e iai sona sao taua i le fa'atinoina o polokalame o le Misiona i nu'u ma pitonu'u. Latou te tuto'atasi ma galulue tutoatasi mai vaega faaupufai ma le lagolago a le malo ae leai ni tupe tuusa'o a le malo. O lo latou faʻamoemoe o le puipuia o le Bolivarian Revolution ma lona faʻavae faʻapitoa i luga o le lotoifale. Latou te faʻamalosia foʻi ma lagolagoina tagata e tutusa mea e fiafia i ai e faʻatulagaina e ala i le galulue faʻatasi, asosi, komiti, vaega pito i tua ma isi faʻavae e avea ma paaga ma o latou sui filifilia i faiga faʻapolokiki ma fesoasoani e fausia faiga faʻavae e aafia tonu ai o latou olaga ma le soifua manuia.
Bolivarian Circles ua aofia ai taʻitaʻi o nuʻu ma tagata faigaluega o loʻo galulue faʻatasi ma tagata masani e le faʻatagaina i mataupu faʻapitonuʻu o le tuʻuina atu o tausiga faʻalesoifua maloloina, aʻoaʻoga, fafaga tagata fiaaai, fesoasoani i pisinisi laiti ma sili atu. E le gata i lea, na faʻatinoina e Peresitene Chavez le Fuafuaga Bolivar 2000 e faʻatagaina ai le pule a le Peresetene e faʻagaoioia le Vaegaau a Venezuelan e faʻaaogaina i nofoaga matitiva o le atunuʻu e tuʻuina atu le soifua maloloina, meaʻai, mea faufale, aʻoga aʻoga ma isi auaunaga ia i latou e sili ona manaʻomia.
O loʻo faʻalauteleina foi e le malo o Chavez le agaga o le galulue faʻatasi e ala i le faʻamalosia o kamupani tumaoti e faʻatagaina tagata faigaluega e sili atu ona tautala saʻo ma pulea galuega a le kamupani i le taui mo le malo e tuʻuina atu tupe faʻaopoopo. I lalo o le fuafuaga a Chavez, o kamupani e malilie o le a aofia ai tagata faigaluega i luga o latou komiti ma fefaʻasoaaʻi tupe mama ma tagata faigaluega faʻatasi. I le taimi nei, toeitiiti atoa le 200 o le tele o kamupani laiti o loʻo manaʻomia se fesoasoani tau tupe ua malilie malie e faʻaaogaina lenei fuafuaga faʻatasi, ma o loʻo faʻamoemoe le malo e tosina mai le tele o isi.
MISIONA O ATINAE FA'AAGAGANI I LALO o CHAVEZ
O le Bolivarian Revolution ua matua faʻaleleia atili le olaga ma le manuia o tagata matitiva Venezuela, le toʻatele o le faitau aofaʻi ma le lagolago a Chavez. Latou te aofia ai le tele o polokalame faʻaagafesootai taua ma fou e taʻua o Misiones (poʻo Misiona) e aofia ai le tausiga o le soifua maloloina, aʻoaʻoga, meaʻai, fale, toe fuataʻi fanua, aʻoaʻoga galuega, micro-credit ma isi mea. Ua fa'aogaina e le malo o Chavez le tele o tupe maua mai le suauu ma fa'ateleina tupe maua mai lafoga e fa'atupe ai nei polokalame. I le 2004 o tupe mama a le setete e $25 piliona ona o le maualuga o le tau o le suauu ma e foliga mai e sili atu le maualuga i le 2005 ona o le tau o loʻo faʻaauau pea ona maualuga ma maualuga pea. O le mea moni, o le tele o suʻesuʻega suauʻu, o loʻo vaʻaia le faʻaauau pea o le manaʻoga mo le faʻaitiitia o le sapalai o suauʻu i le lalolagi e ono faʻamaualuga ai tau mo lenei oloa ma iʻu ai ina maualuga tele. Afai o lea, o le a maua e Chavez tupe maua na te manaʻomia e faʻaauau ai ma faʻalauteleina le mea na ia taʻua o le "fou socialist revolution." O nisi o ona elemene - o misiona taua - e aofia ai mea nei:
–Mision Bario Adentro (Mision Inside the Neiborhood)
Ole fa'asologa lea o fa'atinoga ua fa'atinoina ile 3 vaega fa'apitoa e tu'uina atu fua, atoatoa ma maualuga le soifua maloloina fa'alaua'itele ma nifo ile falema'i ma falema'i (fesoasoani e 20,000 foma'i Cuban). E sili atu i le 500 nofoaga tutotonu o loʻo tuʻuina atu tausiga faʻafomaʻi ua fausia, ua saunia lelei uma mo le galuega. O lenei misiona o loʻo tuʻuina atu ai foʻi fesoasoani faʻafomaʻi puipuia ma fautuaga i le faitau miliona o tagata matitiva i totonu o taulaga ma pa. E fesoʻotaʻi foʻi le soifua maloloina i le tamaoaiga, taumafa lelei, puipuiga o meaʻai, aganuu, taʻaloga, aʻoaʻoga, ma le siosiomaga ma faʻamalosia le taua o le auai o faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu ma fomaʻi o loʻo nonofo ma galulue i totonu o nuʻu tutusa.
– Misiona Mercal
O lenei polokalame e maua ai le avanoa i fua o fa'ato'aga sili ona lelei, saito, oloa susu ma aano o manufasi i tau taugofie. E maua ai foi e tagata matitiva le avanoa sili atu i meaʻai paleni, saogalemu, faʻale-aganuʻu i totonu o le atunuʻu ma le atunuʻu faʻapea foʻi ma le taumafai e faʻateleina le puleʻaga o meaʻai a Venesuela.
– Misiona Robinson I
O lenei misiona e faʻaaogaina volenitia e aʻoaʻo tagata matitiva e faitau ma tusitusi. I le 2004 na siitia ai le faitautusi i le 99% o le faitau aofaʻi o le faitau aofaʻi e oʻo mai i le taimi nei na lesitalaina toeitiiti 1.4 miliona tagata, toetoe lava 1.3 oi latou ua maeʻa manuia le polokalame. I Amerika, na o Venezuela ma Cuba na toetoe lava a faʻaumatia le le iloa tusitusi. I totonu o le US, ua fa'atatau e le Matagaluega o A'oga e sili atu i le 20% o le faitau aofa'i o tagata e le iloa faitau tusi.
– Misiona Robinson II
O lenei misiona o le faʻaauauina o le Misiona Robinson I ma o loʻo taumafai e faʻamalosia le aofaʻi o le faitautusi na ausia ma tuʻuina atu aʻoaʻoga tulagalua i isi vaega. Ua lesitalaina le 1.2 miliona tagata ma faʻauʻu le toʻatele o i latou i aʻoaʻoga tulagalua.
– Misiona Ribas
O lenei polokalame i le lata i le 29 afe nofoaga autu o aʻoaʻoga i le atunuʻu e tuʻuina atu ai aʻoaʻoga maualuga i Venezuelans o vaitausaga uma e mafai ai ona latou maua se tikeri tutusa i le aoga maualuga. Ua lata i le 1.5 miliona le aofa'i o le lesitala.
– Misiona Sucre
O lenei misiona e maua ai avanoa i aʻoaʻoga maualuluga i tagata Venezuela uma ma se aoga maualuga poʻo se tikeri tutusa. E tusa ma le 275,000 tagata na lesitalaina i polokalame eseese o iunivesite, ma talu mai le 1999 ua faatuina ai ni iunivesite fou e 5. E le pei o le vaitaimi a'o le'i o'o i Chavez, o a'oa'oga i le taimi nei e sa'oloto atoatoa i le iunivesite ma o se fa'amanuiaga i le lesitalaina o a'oga.
–Misiones Guaicaipuro ma Nofoaga
O le fa'amoemoega o le Mision Guaicaipuro o le toe fa'afo'isia lea o suafa fanua fa'alaua'itele ma aia tatau a tagata soifua i tagata matitiva ma tagata o le atunu'u fa'apea fo'i ma le puipuia o a latou aia tatau e faasaga i puna'oa ma fa'amatalaga tau tupe e ala i pisinisi iloga. O lo'o fa'atautaia e le Matagaluega o le Si'osi'omaga ma Puna'oa Fa'alenatura ma ua avea ma fa'alapotopotoga sili ona tele a le atunu'u. O lenei polokalame ua taʻitaʻia ai le faʻavaeina o komiti fanua e silia ma le 5,000 e fai ma sui o le 5 miliona Venesuela (20% o le faitau aofaʻi).
O Komiti o Fanua i Taulaga (CTUs) ma le tulafono e faatagaina ai le latou foafoaga o loʻo faʻamaonia ai e mafai e tagata Venesuela o loʻo nonofo i fale na latou fausia i luga o fanua nofoia (le mataupu mo le toetoe o tagata matitiva uma) e mafai ona talosaga i le malo mo se pule i le fanua. O lenei faiga faavae e aafia ai le 60% o le faitau aofaʻi, ma, mo le taimi muamua, ua tuʻuina atu ai i tagata matitiva i totonu o nuʻu le aia faaletulafono e umia ai fanua o loʻo latou nonofo ai. E oo atu i le ogatotonu o le 2005, e 84,000 suafa ua tuuina atu i le 126,000 aiga ma faamanuiaina ai le tusa ma le 630,000 tagata. Peita'i, ua na'o se amataga la'ititi lea e a'afia ai le tusa ma le 6% o le faitau aofa'i o pa'u.
E ala i lenei polokalame, ua talitonu le malo o Chavez o loʻo toe totogiina se aitalafu faʻaagafesootai i tagata matitiva o loʻo nonofo i barrio, oe i le 50 tausaga talu ai na fausia ai le tele o fale (i luga o fanua nofoia) nai lo le malo. O le tu'uina atu ia i latou o suafa i lenei fanua o le auala lea a le malo e fa'ailoa ma fa'atulafonoina ai lo latou sao i sosaiete Venezuela. O lenei aia tatau ua tusia i totonu o le faavae fou (Mataupu 82), ma o le polokalame e faʻamatuʻu ai le malo i le tele o ana matafaioi o le fausiaina o fale mo tagata matitiva e fesoasoani e faʻamalolo se faʻalavelave ogaoga o fale.
Faatasi ai ma le tuuina atu o le pule o fanua i tagata matitiva ua fausia o latou fale, o le Mision Habitat le isi taumafaiga a le malo e fesoasoani ai i le saunia o fale mo tagata matitiva e leai ni fale. O lona sini o le fausia lea o le faitau afe o fale fou ma leai se totogi ma atiaʻe sone fale tuʻufaʻatasia e maua ai avanoa i auaunaga lautele uma e aofia ai le soifua maloloina ma aʻoaʻoga.
–Mision Vuelvan Caras (Taliuli)
O se polokalame felagolagomai lea i le va o tagata ma le malo ma ua faamoemoe e suia ai le atunuu i le va fealoai ma le tamaoaiga. E aofia ai i le a'oa'oina o tagata faigaluega e tu'uina atu ia i latou tomai mana'omia mo galuega i le lumana'i. O lona faʻamoemoe autu o se malo e sili atu ona taulaʻi i manaʻoga faʻaagafesootai ma ausia se tulaga maualuga o le ola mo tagata Venesuela uma.
O LE TAMAOAIGA O VENEZUELANI I LALO o CHAVEZ
E le faigata ona malamalama pe aisea ua maua ai e Hugo Chavez le tulaga maualuga o le faʻatagaina o soʻo se peresitene i Amerika - 77% e faʻatatau i numera o palota lata mai. O polokalame faʻale-agafesootai a lana malo o loʻo faʻamatalaina i luga o loʻo tuʻuina atu auaunaga taua mo le faitau miliona o tagata matitiva latou te leʻi mauaina muamua. Ma ina ia mafai ai na polokalame o loʻo lelei tele le tamaoaiga.
I le 28 tausaga aʻo leʻi filifilia Chavez, na paʻu i le 35% le tupe maua a Venezuelan per capita, o le paʻu sili ona leaga i le itulagi ma o se tasi o mea sili ona leaga i le lalolagi. Talu mai le nofoaiga a le malo o Chavez i le 1999, ua taofia le paʻu ma o tupe maua a tagata taʻitoʻatasi ua paʻu i le amataga o le 2004. E foliga mai ua siitia talu mai lena taimi ona o le tele o le tamaoaiga o le tamaoaiga talu mai le faaiuga o le 2003. Venezuela's National Institute of Statistics (INE). ) na lipotia mai i le 2004 na siitia ai le tamaoaiga i le 17%. Ona fa'ateleina lea i le 7.5% ma le 11.1% i le kuata muamua e lua o le 2005 ma e tusa ma le 10% i le kuata lona tolu. O se suiga tele lea mai le vaitau na muamua atu lea na aofia ai le faʻalavelave suauʻu pipili o le 2002-03 ma aafiaga faʻaletonu o le faʻalavelave puʻupuʻu na faʻaumatia ai Peresitene Chavez mo le 2 aso ia Aperila, 2002. I lenei vaitau o le tuputupu aʻe, na pa'ū le leai o se galuega. 14.5% ia Setema 2004 i le 11.1% ile tausaga mulimuli ane. Sa pa'u foi le tulaga o le mativa, ma o nei faamaumauga e le o aofia ai le tele o faamanuiaga mo e matitiva mai faiga faavae a Chavez ua matua faaleleia ai o latou olaga ma le soifua manuia.
O le malosi o Chavez e faatupe ai ana Misiona ua fesoasoani tele i le siisii tele o le tau o le suauu talu mai le 2002. O Venezuela o se tasi o kamupani gaosi oloa ma auina atu i fafo i le lalolagi ma e sili ona tele le suavai (suauu ma kesi) faasao i le Itulagi i Sisifo ma sili ona lauiloa. fa'aagaga i le lalolagi i fafo atu o Sasa'e Tutotonu. Talu ai na mautu tulaga ina ua mae'a le fa'ato'ilaloina, na fa'atupula'ia le tamaoaiga i le 17% i le 2004 ma sili atu i le 9% (kuata i luga o le kuata) i le 9 masina muamua o le 2005. O le fa'atupulaia vave lea o le lalolagi.
Ua mafai foi e le Malo ona siitia lafoga o loo aoina, e oo lava i le faigata o le suau’u na mafua ai le pa’u tele o le tamaoaiga i le tausaga e 2003. E faia lea e ala i le manaomia o kamupani mai fafo ma kamupani a le atunuu e totogi lafoga o loo nofo aitalafu ai. O loʻo sailia nei e le Matagaluega o Suauʻu Venesuela ni lafoga faaopoopo e talitonuina e agavaa le malo e maua ma o le a talosagaina le Fono Aoao a le Atunuʻu i se taimi mulimuli ane o lenei tausaga e siitia le lafoga o tupe maua mai le 30% i le 50% i luga o le 4 galuega suauʻu mamafa a fafo i le vaitafe o Orinoco. . O nei poloketi e maua ai le lima o le aofaʻi o suauʻu a Venesuela. I le 2004, na toe fa'atalanoaina ai e le malo feagaiga tau auaunaga 3 mai le 4 kamupani suau'u mai fafo sa iai ma le PDVSA a le setete. Na'o ExxonMobil i le taimi nei ua musu e alu. I lalo o tu'utu'uga fou o pisinisi fa'atasi, o kamupani suau'u mai fafo e fa'atapula'aina i se la'ititi la'ititi 49%, fa'asao le tele o pule mo le PDVSA. O nei feagaiga fou na amata faamamaluina ia Ianuari 1.
I se isi gaioiga na faatoa faʻasalalau e le fiafia i le US, na faʻamaonia e le Faletupe Tutotonu a Venezuela le faʻaaogaina o le euro e faʻaeseese ese mai le US dollar. O lenei gaioiga o le a mafai ai e pulega tau tupe ona faia totogi ma faʻatau i euros e pei o tala ma fesoasoani i le atunuʻu e faʻaitiitia lona faʻalagolago i le US, o se tasi o sini a Peresitene Chavez.
O tupe maua mai le maualuga o le tau o le suauʻu ma lafoga na aoina ua fesoasoani i le malo i le faʻatupeina o tupe faʻasili aʻo tumau pea le maualuga o tupe faʻaalu lautele. O le fa'atonuina o tupe na tu'uina atu i le 2003 ua mafua ai fo'i le sola ese o tupe tetele, ma o le taimi nei e ala i le fa'atagaina o le fa'aogaina o le euro, ua toe faia ai e Chavez se isi la'asaga e fa'amautu ai le tuto'atasi ma le pule a Venesuela o lo'o sailia ma tatau. O le taunuuga o nei taumafaiga, ua feololo ai aitalafu a le atunuu ma fafo, ma ua silia ma le $30 piliona o tupe faaagaaga ua faaputuputu, ma e foliga mai ua siitia, e mafai ona avea ma pa puipui pe a pa’u le tau o le suauu.
ALBA – LE CHAVEZ AVANOA I LE FAALAPOTOPOTOGA A LE LALOLAGI (WTO) MA US FAIFEA FEFAIGALUEGA.
O Hugo Chavez o loʻo tuliloaina lana lava fuafuaga e faʻatatau i le US taʻitaʻia neoliberalism lea e faʻalauiloaina faiga faʻavae tau tamaoaiga e manuia ai pisinisi ae i le faʻaleagaina o tagata masani, aemaise lava i atunuʻu atinaʻe. Na te faaigoaina o le ALBA - le Bolivarian Alternative mo Amerika. O lona sini e malosi ma fou ma e feteenai tonu ma le mea e taʻua o le "maketi saoloto, fefaʻatauaʻiga saoloto" o loʻo mulimulitaʻia e malo atiaʻe (le Global North) aemaise lava o malo Triad - US, Europa ma Iapani.
O le sini a le ALBA o le ausia lea o se faʻagasologa o le tuʻufaʻatasia atoatoa i totonu o atunuu Latina Amerika ma le faʻamoemoe o le atinaʻeina o "le tulaga lautele" e manuia ai tagata masani, ae le o tagata faʻapitoa. I lona fatu, e faʻavae i luga o mataupu faavae o le felagolagomaʻi (e le o le tauvaga), soʻotaga (e le o le pule), felagolagomai (e le o le faʻaaogaina) ma le faʻaaloalo mo le pule a malo taʻitasi e aunoa ma le pulea o isi malo ma faʻalapotopotoga tetele. Venesuela talu ai nei na auai ma Pasila, Atenitina, Paraguay ma Iurukuei i le fefaʻatauaʻiga fefaʻatauaʻiga a Mercosur e tatau ona faʻamalosia atili le ALBA ma faʻateleina le manuia lautele o fefaʻatauaʻiga faʻaitulagi mo malo auai e 5 ma isi o loʻo faʻamalosia e faʻatasi ma i latou e pei o Bolivia.
O maliega tau fefaʻatauaʻiga ua uma ona faʻaaogaina, e pei o le NAFTA, ma i latou na faʻatulagaina e pei o le FTAA ma le Triad nation proposals and framework agreement i le faʻaiʻuga na taʻua o le "Doha round" lona ono WTO Ministerial Conference i Hong Kong naʻo le faʻafeagai. Latou te tautuaina mea e fiafia i ai kamupani tetele transnational i le Global North. O le "maliega" a Hong Kong na tuua ai le tele o mataupu tetele e leʻi foia, ma e leai se faʻatagaina taua na faia i atunuʻu tau atiaʻe. Ua na'o le fa'alata lata mai lea o folafolaga na faia i le Global South ma o le a fa'aleagaina ai na malo fa'atauva'a e talia. O le a faaauau nei feutagaiga i le WTO Headquarters i Sineva i se tulaga faalilolilo, ae itiiti se isi alualu i luma e faamoemoeina. E sefululua tausaga o le NAFTA ua tuua ai le fasioti tagata i Mekisiko, ma ua faʻatonuina e le WTO faiga fefaʻatauaʻiga o loʻo i ai nei (aemaise lava i faʻatoʻaga ma auaunaga o loʻo aofia i lalo o le GATS) ma le IMF ma le Faletupe a le Lalolagi na faʻavaeina fetuunaiga faʻavae ua mafua ai le tuputupu aʻe o le mativa ma le pagatia o tagata i le atinaʻeina o le lalolagi. Ina ia fesoasoani e faʻaumatia pe faʻaitiitia ai lenei tulaga le tutusa ma faʻaleleia olaga o tagata masani i Amerika Latina, na faʻaalia ai e Peresitene Chavez lana suiga fou ALBA.
ALBA o loʻo faʻavae i luga o malo auai o loʻo tuʻufaʻatasia i le lotogatasi mo le manuia o le faʻamalosia o latou tagata, tuʻuina atu oloa taua ma auaunaga, ausia le tuputupu aʻe moni o le tamaoaiga i le pito i lalo ma faʻaleleia ai olaga o tagata masani ma faʻamoemoe e faʻaumatia le mativa. O se vaega taua o le fuafuaga o le fefa'ataua'iga o oloa ma auaunaga i fafo atu o faiga masani o teugatupe faava o malo ma pisinisi tau pisinisi. O se tasi o faʻataʻitaʻiga o le fesuiaiga o suauʻu Venesuela ma mea faufale i Cuba na totogiina e Cuba e auina atu le 20,000 fomaʻi e galulue i falemaʻi ma falemaʻi i barrios faʻapea foʻi ma le aufaigaluega polokalame e aʻoaʻo ai tagata Venezuela e faitau ma tusitusi. Venesuela o loʻo faʻatalanoaina nei se maliliega ALBA-ituaiga ma Argentina e faʻatau ai lana suauʻu mo povi ma oloa susu a Atenitina. I faʻataʻitaʻiga uma e lua, e leai se tinoitupe malosi poʻo se tupe e suia lima. O malo auai e mafai ona fefaʻatauaʻi le tasi ma le isi i nei fefaʻatauaiga e pei o fefaʻatauaiga poʻo le faʻatau i tupe i tau faʻaititia ma taugofie. O itu uma e lua i le fefaʻatauaiga e maua ma o latou tagata e seleseleina manuia.
O Hugo Chavez sa i le ogatotonu o lenei suiga fou ma o loʻo talosagaina le lagolago a isi taʻitaʻi i le itulagi e faʻatasi ma ia. Na faia talanoaga e uiga i le faatuina o se Faletupe a le itu i Saute e faatupe ai atinae moni e aunoa ma le mamafa o aitalafu. E le gata i lea, o polokalame fou o loʻo faia i faʻatoʻaga, soifua maloloina, aʻoaʻoga, puipuiga o le malosi ma isi mea e foia ai faʻafitauli na faia i le tele o tausaga o fetuunaiga faʻavae ma faiga piʻopiʻo ma seneturi o le nofoia. I le Fonotaga talu ai nei a Amerika, na faʻaalia ai e Chavez se fuafuaga a le Alliance Against Hunger and Poverty ma ofoina atu le $ 10 piliona tala i le isi sefulu tausaga e faʻatupeina ai.
Mo le manuia o le ALBA e tatau ona manumalo i faʻalavelave tetele. O le pulega a Bush o le a le nofonofo ma na o le matamata i se toe fetuunaiga o le konetineta o le a afaina ai pisinisi a Amerika. Mo le US ma ana paaga faʻapisinisi, o Hugo Chavez o loʻo avea ma se faʻamataʻu tele i lo latou soifua manuia. E mautinoa lava o le a latou taumafai e foia i soo se auala talafeagai e pei ona latou faia i le tele o taimi i le taimi ua tuanai ma le manuia, ae o le taimi nei, 3 taumafaiga le manuia e aveese Chavez.
E ui ina manino le fa'amoemoe o Amerika ma Venesuela – le malosi o le US, aua ne'i e tusia se fa'aliga o Chavez i le taimi nei. O lona agaga Bolivarian o loʻo faʻasalalauina ma atonu o le a tele naua e faʻafetaui e oʻo lava i le colossus mai el norte. O le tasi vaaiga o mea e sau mai le Yale Senior Research Scholar Immanuel Wallerstein i lana Fepuari, 2004 Nation Magazine article. I totonu o lea tusi na faaalia ai e Wallerstein lona talitonuga e faapea “ua oo mai ona aso le pulega faa-lalolagi; ua mate nei.” E ui lava i faʻaiʻuga le mautinoa mai Hong Kong e leʻi faia, e talitonu Wallerstein o le faiga tuai o mea uma "ave" ma leai se "foai" a le Global North ua maeʻa. "E sili atu pe itiiti foi na tanumia i Cancun ia Setema, 2003", na ia tusia ai. Mo le itu i Saute e tatala ana maketi i Matu, o le a manaʻomia nei le North e toe faʻafoʻi. O se sini autu a Chavez's Bolivarian Revolution o le faʻamautinoa e tupu lena mea.
E tatau ona maitauina na filifilia Venesuela e avea ma nofoaga mo le lona ono o le World Social Forum faapea foi ma le lona lua Social Forum of the Americas e faia i Caracas i le vaiaso o Ianuari 24 - 29, 2006. O nei 2 mea tutupu, lea e faʻamoemoe le faʻalapotopotoga. toe fai i tausaga taʻitasi, tusi le faitau afe o tagata auai ma le tele o faʻalauiloa alualu i luma ma activists. A o latou tuputupu ae i le lauiloa, e pei ona faia e le World Social Forum, e mafai foi ona latou fesoasoani i le malo o Chavez e faʻamalosia ma faʻalauteleina lana Bolivarian Revolution ma faʻamalosia isi atunuʻu atinaʻe i Latina Amerika ma isi nofoaga e amata a latou lava.
MASINO O TATOU FUAFUAGA MO SUIGA PULEGA I VENEZUELA
O le faʻaleagaina ma le faʻatoʻilaloina o taʻitaʻi mai fafo ma malo o loʻo teteʻe ai e le o se mea fou mo le US Talu mai le Tulafono o le Puipuiga a le Atunuʻu o le 1947 na faʻavaeina ai le Central Intelligence Agency (ma le National Security Council - NSC) e suitulaga i le faʻamavaeina o le OSS intelligence agency, o le CIA ua auai i gaoioiga. mamao i tua atu o le aoina ma le auiliiliga o faamatalaga. E tele taimi na a'afia ai i taumafaiga fa'alilolilo e lagolago ai faiga fa'avae a Amerika i fafo e aofia ai suiga o pulega i malo e le'i gaua'i o latou ta'ita'i i mea e fiafia i ai Amerika. Amata i le 1953, CIA operative Kermit Roosevelt, atalii o le atalii o Theodore Roosevelt ma le tausoga o Franklin, na faamanuiaina i le fausiaina o se osofaiga faasaga i le Palemia Mohammad Mossadeq o Iran ina ua uma ona ia faalauiloaina le Anglo-Iranian Oil Company ina ua mavae se feeseeseaiga e uiga i le faasoaina o tupe maua. Ona fesoasoani lea o le CIA i le faia o se isi manumalo manumalo na tuliesea ai Peresitene Jacobo Arbenz i Kuatemala i le 1954 ona o lana polokalame faatauvaa o le toe fuataina o fanua na tetee ai le kamupani tele o Fualaau aina a United i le atunuu. Talu mai lena taimi e oʻo mai i le taimi nei, o lenei lala sooupu ua i ai se faamaumauga umi ma leaga o le fesoasoani e faʻalavelave ma faʻaumatia na malo e manaʻo le US e sui. O le tele o na mea na tupu i Amerika Latina, o le tele o taimi e ala i le osofaʻi poʻo le fasioti tagata e masani ona faafoliga o se "faalavelave" (pei o se "le manuia" vaalele na lavea).
O le tusitala su'esu'e ma le tusitala o Eva Golinger na ia fa'ailoaina fa'amatalaga faalilolilo a le CIA, na maua mai i talosaga a le Freedom of Information Act (FOIA), o le auai o Amerika ia Aperila, 2002 i aso e lua na fa'amuta ai le fa'ato'ilaloina o Peresitene Chavez mo sina taimi. Na a'afia ai le feso'ota'iga a le CIA ma se faiga fa'atupe lavelave amata mai i le 2001 e aofia ai le lala sooupu e pei o le Malo o le National Endowment for Democracy (NED), fa'atupeina atoa e le Konekeresi, ma le US Agency for International Development (USAID). O nei lala sooupu, i le isi itu, na tuuina atu tupe i vaega teteʻe a Chavez (USAID e ala i lana Ofisa o Transition Initiatives - OTI) lea, i le isi itu, na aafia i le faʻatulagaina o le tele ma le vevesi i auala tetee e oʻo atu i le aso o le osofaʻiga. Na fa'atupeina foi e le NED ma le USAID isi galuega fa'aletonu e pei o le suau'u pipili i le fa'ai'uga o le 2002 ma le 2003 ma le palota a Aukuso, 2004 na le mafai ai ona fa'ate'a le Peresetene. O pepa na maua e Golinger na faʻaalia manino ai le US State Department, National Security Agency ma White House sa i ai le malamalama atoatoa i nei gaioiga ma e tatau ona faʻamaonia.
E pei ona faia i Haiti ia Fepuari, 2004 ina ua uma ona taʻitaʻia e le US le osofaʻiga a Peresitene Aristide, na taʻua sese e le US ia Aperila, 2002 na faamavae Chavez ae o le mea moni, na pueina o ia e ni tagata ofisa maualuga i le militeli Venezuelan. Ina ua maeʻa ona puʻeina ma aveese mai le Palacio De Miraflores (le Presidential Palace) Pedro Carmona, o le ulu o le Venesuela o pisinisi ma pisinisi (Fedecamaras) na ia tautino mai o ia lava o Peresitene, na vave faʻateʻaina le Fono Aoao a le Atunuʻu ma isi faʻalapotopotoga faatemokalasi ma amata ona faʻaleaogaina le suiga o Chavez Bolivarian. . O nei mea uma na feita ai le au lagolago a Chavez oe na potopoto faʻatasi, maua le lagolago a isi i le militeli Venezuelan ma faʻamalosia le toe faʻafoʻisia o Peresitene Chavez i le lua aso mulimuli ane.
Talu mai lona toe fo'i mai i le tofi, o Peresitene Chavez o lo'o manino lava i luga o le lisi o fa'amoemoe a le US e pei ona molimauina i le sao o le US i le suau'u 2002-03 ma le toilalo i le 2004 toe fa'afo'i le palota. E ui ina le manuia i taumafaiga e tolu, o le faʻalavelave a le US i le taimi ua tuanaʻi ua faʻaalia ai o ia lava e fou ma mafai ona faʻaaogaina auala fou pe a maeʻa taumafaiga faʻaletonu. Ona o le puleaina o Venesuela ma le tele o ana hydrocarbon faasao e taua tele i le US, e foliga mai ua na o sina taimi ae o le a faia le isi taumafaiga e aveese Hugo Chavez. Ole fa'alavelave lona fa e ono tupu pe a tauva Chavez mo le toe filifilia ile 2006 po'o le a'o le'i mae'a lana nofoaiga o iai nei.
O Hugo Chavez lava ia e talitonu o loʻo i ai se taupulepulega a Amerika e fasioti ia te ia. Atonu e sa'o o ia. O loʻo iai foʻi ni faʻamaoniga faʻamaonia o se taumafaiga faʻafuaseʻi i le 2004 a le au tuaoi Columbian na pueina ia Me o lena tausaga i se lafumanu i Buruta i fafo atu o Caracas. O i latou na pueina na fai mai na auina atu i latou iina e saunia se osofaiga faasaga i le Venezuelan National Guard base e gaoi ai auupega ma faaauupegaina atoa ai le 3,000 fitafita fitafita.
Na tusia e le tagata poto Amerika Latina James Petras, polofesa emeritus i le Iunivesite o Binghampton, Niu Ioka, o le US o loʻo i ai se fuafuaga e faʻatoʻilaloina Hugo Chavez e ala i le militeri ma i le taimi lava e tasi e faʻaumatia ai le fouvalega a Cuba i se "laasaga lua" - "muamua faʻatoʻilaloina. le malo o Chavez i Venesuela, tipi ese le sapalai o le malosi ma fesoʻotaʻiga fefaʻatauaʻiga (i Cuba) ona agaʻi atu lea i le faʻaleagaina o le tamaoaiga ma osofaʻiga a le militeri. Na ia talitonu foi o le a faʻaaogaina e le US se "fuafuaga tafatolu" e faʻatoʻilalo ai Chavez - "se osofaʻiga a le militeri mai Columbia, faʻalavelave a le US (e ala i osofaʻiga i luga o le ea ma le sami faʻatasi ai ma malosiaga faʻapitoa e fasioti tagata ofisa autu) ma se osofaʻiga i totonu e tagata faatupu faalavelave faʻafefe ma faʻaʻoleʻole militeri, lagolagoina e ala o faasalalauga autu, tupe ma penisini elites.” Aʻo leʻi oʻo i lenei mea, ua tuʻuina atu e le US le $ 3 piliona i Columbia i fesoasoani a le militeri (faʻapea mo le "taua o fualaau faasaina") ina ia mafai ona faʻatoluina le tele o lana militeri i luga ole 275,000, faʻaopoopo helikopa fou ma pomu ma maua "tekinolosi faamiliteli. ”
A'o le'i faia uma ia Aperila, 2002 taumafaiga fa'alilolilo ma le toe fa'afo'isia o le referendum ma i le taimi o le suau'u, na fa'ateleina ai e le US lana fa'aupuga fa'asaga ia Chavez e fa'atonu ai tagata lautele o Amerika e talia lona fa'ate'a fa'amalosi o se suiga lelei pe ana tupu. E mafai ona toe fa'amoemoeina lena lava tautalaga fa'aleaga a'o lumana'i le isi taumafaiga a le US e fa'ate'a Chavez ma, o le mea moni, ua uma ona amata. I le amataga o le 2005, na molimau ai le taitai o le CIA o Porter Goss i luma o le US Senate Select Committee on Intelligence i luga o "Global Intelligence Challenges i le 2005: Faʻafeiloaʻi o Luʻitau Tumau ma se Fuafuaga umi." I lana molimau na ia taʻua ai Venesuela o se "nofoaga e ono tupu ai le le mautu" ma se "flashpoint." Na ia taʻua foi o Hugo Chavez o loʻo "faʻamalosia lona malosi e ala i le faʻaaogaina o faiga faʻatulafonoina e faʻatatau i ana fili ma faʻalavelave i le itulagi." Fai mai isi ofisa o le pulega o Chavez o se "malosi le lelei i le itulagi" ma o se "faiga fou o pulega pule." Ma e aunoa ma se paʻi o le faʻafefe, ua latou taʻua foi le malo o Venezuela o se "temokalasi pule", o se "faʻamataʻu i le faatemokalasi" ma se "pulepulepulega filifilia" (oxymorons manino - Orwell o le a fiafia). Ma e iai isi mea mai le Sui Failautusi o le Setete Robert Zoellick fai mai e uiga ia Chavez: "E te manumalo i le palota, ae e te faʻaumatia le tulafono o le tulafono, e te faʻapipiʻiina faamasinoga ma (Chavez) o loʻo faia ni gaioiga faʻatemokalasi" e pei o se pule. O le au faʻasalalau faʻasalalau faʻasalalau a Amerika, e masani ona loka e pei o se taupulepule faʻatasi ma le le maasiasi, ua toe faʻaalia nei lagona tetee ia Chavez o loʻo faʻaalia ai Chavez o se faʻalavelave faʻaitulagi ma faʻamataʻu i mea e fiafia i ai Amerika ma le saogalemu. Afai e fa'aauau pea ma fa'atupula'ia lea ituaiga tautalaga i le tausaga fou, atonu o se fa'ailoga manino lea o lo'o i ai se mea.
Ua faatuina foi e le US nofoaga faamiliteli i Peru, Ekuatoa, le Dominican Republic ma e 500 fitafita ma vaalele, auupega ma meafaigaluega i Paraguay a o lei oo i se nofoaga fou ua fuafuaina mo lena atunuu e mafai ona taulimaina vaalele tetele ma ofi ai le 16,000 fitafita. O loʻo i ai foʻi 'au malosi ma faʻasalalauga i isi atunuʻu Latina Amerika e aofia ai le 800 fitafita i Columbia ma le faʻamoemoe o le pulega a Bush i le 2004 e siitia le numera i le 1400. Ma, ioe, o loʻo i ai le faʻavae finau i Guantamamo, Cuba faʻaaoga, i se vaega, e avea o se falepuipui talafeagai i fafo mo "fili tau."
O lenei faʻaleleia atili o le malosi faamiliteli i Amerika i Saute atonu o loʻo i luma o se osofaʻiga fuafuaina e aveese Hugo Chavez. E mafai foi ona taulaʻi i le Peresetene fou o Bolivian Evo Morales (o se Initia Aymara ma o se uluai peresitene o le atunuu i Polivia) ma lana Movement Toward Socialism party (MAS) o le na faʻaalia lona faʻamoemoe e faʻa-atunuu (ae le faʻaumatia) le tele o kesi faʻaagaaga a lona atunuu. ma isi alagaoa (aemaise lava le suavai) e teu ai le tele o tupe maua a le atunuu i totonu o aiga aua le atinaeina o le tamaoaiga ma le tele o auaunaga mo ona tagata. Na manumalo malosi Morales i le 54% o le palota (toetoe lava faaluaina le 28.5% o lana itu taumatau o le fili) ma le palota e 84.5%. E foliga mai na maua moni lava e Morales le sili atu nai lo le 54% o le toʻatele ona o se talaʻaga umi o faiga palota ma faiga taufaasese i Bolivia ma isi nofoaga i le itulagi. O le mea moni na ia manumalo ma le mataʻina na na o lona lagolagoina o tagata na matua malosi, e oo lava i le gaoia o nisi na mafai ona taofia o ia. Ma o lona ta'uta'ua na a'afia ai le i'uga o le tulafono fa'apea fo'i ma Morales 'MAS na manumalo i le tele o nofoa e 64 i le 130 nofoa Chamber of Deputies. O le a fa'aulufaleina Morales i le aso 22 o Ianuari ma amata ona tautua mo le 5 tausaga.
O se faʻailoga mataʻutia muamua e faasaga ia te ia o loʻo atagia mai i se faʻasalalauga a Wall Street Journal fai mai o le filifiliga a Morales "o se tala sili atu ona leaga mo le saolotoga i Amerika Latina." Na faaauau ona fai mai o le cocaleros (Quechua indigenous campesino coca faifaatoaga) na ia taʻitaʻia o se "malosi faʻapolokiki faʻapolokiki ... e faasaga i mea uma a Amerika" ma "o le tulaga tau tamaoaiga a Morales e le o folafola mai se lumanaʻi mo Bolivians, naʻo le tauimasui." I lana malaga muamua i fafo atu o le faiga-palota, na filifili ai Morales e asiasi ia Fidel Castro e talanoaina sootaga i le va o Bolivia ma Cuba. Ua fuafua foi Morales e feiloai ma Hugo Chavez ma taitai o isi atunuu e 7 na valaaulia o ia e asiasi ia latou tupe (e aofia ai Saina ma Farani) a o ia amataina se taamilosaga i le lalolagi i le amataga o Ianuari. O le pulega a Bush o le a mautinoa lava le faʻaaogaina o fonotaga a Castro ma Chavez i soʻo se faʻaupuga a Morales i le lumanaʻi e fesoasoani e faʻamaonia soʻo se gaioiga e faasaga ia te ia atonu latou te mafaufau i ai.
Faatoa filifilia lava Morales, o lona uiga o le a ia pulea, e le o mautinoa. Ae ui i lea, i uluai faatalanoaga na ia taʻua ai o lana uluai gaioiga o le a avea ma Peresetene o le soloia lea o le Supreme Decree 21060, o le 1985 fua e avea ai Bolivia ma uluai atunuu Latina Amerika e faʻaaogaina le "maketi saoloto" ma faiga faʻavae e ala i le faʻatonuga. Fai mai Morales o le a ia galulue ma le Fono fou e pasia se tulafono fou e pulea ai faiga faavae tau tamaoaiga. Ua ia fuafua foi e faaee atu ni lafoga fou i tagata maumea. Afai o lana fuafuaga e pei ona faʻatinoina e taumafai e faʻataʻitaʻi lana malo i Venesuela ma manuia i le faia, e mautinoa lava o le a avea o ia ma se isi US taulaiga mo le aveesea.
Pe o le a faʻagasolo e le US ia fuafuaga fai mai Polofesa Petras na faia e le o iloa, ae atonu o le a sili atu ona manino i le tausaga fou. I lalo o tulaga sili ona lelei, e ui i lea, o le ausiaina o le a le faigofie e ui lava i le lofituina o le militeri US. O le lagolago a tagata lautele o Hugo Chavez e fiafia i ai o le a faatupuina ai le vevesi ma masalo o le fouvale i totonu o le atunuu pe a fai o se taitai fou ua faamaonia a Amerika e nofo i le tofi ma taumafai e toe suia ana faiga faavae. E le gata i lea, o le pulega a Bush e mafai ona taofia mai le faia faasaga ia Chavez mo mafuaaga o loʻo i lalo:
-o le US ua uma ona paʻu i Iraq i feteenaiga e le gata.
-O loʻo faʻatupuina le faʻasalalauga e faasaga ia Iran ma Suria atonu aʻo leʻi oʻo i se osofaʻiga faasaga i atunuu uma e lua.
-O le tau tele o le taua a Iraki, faʻatasi ai ma le faʻatupulaia tele ma le le faʻamautuina o le paketi ma faʻaletonu o tala o loʻo i ai nei, e ono taofia ai le lagolago a le malo ma le lautele mo faʻaopoopoga faʻalavelave.
–Ua pa'ū le fua fa'atatau o le fa'atagaga a Bush, ma ua le toe maua le lagolago mai lana vaega fa'avae ma lana lava pati, ma ua mana'o le ta'ita'i maualuga o le militeri e "alu ese" mai Iraq.
-O le faʻaalia fou e le tusa ai ma le tulafono le faʻamaoniaina o sipai i totonu o le atunuʻu faʻapea foʻi ma le soliga faʻasolitulafono ma le mataʻituina o faletapuai ma pisinisi a Mosalemi ma fale o loʻo faʻapea o loʻo sailia ni mea faaniukilia (o le soliga manino uma o le Teuteuga Lona Fa) na faʻatagaina faalilolilo e Bush na iu lava ina faʻaoso le ita o Democrats ma nisi Republicans. Latou te solia foi le faaiuga a le 2001 US v. Kyllo Supreme Court lea na faʻamaonia ai le faʻaaogaina o ata vevela e iloa ai moli vevela i totonu o se fale o se "suʻesuʻe" e pei ona faʻamatalaina i lalo o le Faʻatonuga ma e manaʻomia se tusi saisai. O le faaiuga na tusia e Justice Antonin Scalia.
– Ole su'esu'ega fa'aauau a Faufautua Fa'apitoa e ono o'o atu ai i isi fa'asalaga i tua atu o Lewis Libby atonu e o'o atu i tulaga maualuluga ole pulega a'o le'i mae'a.
-O le faʻalavelave tau tupe ma faʻapolokiki a Jack Abramoff e aofia ai Tom Delay ma le tele o isi i totonu o le malo atonu o se tasi o mea sili ona tele i Uosigitone.
–O le fa'aogaina masani o sauaga fa'atulafonoina i le tulaga maualuga ma le "tuuina atu" o va'alele i nofoaga fa'asauā i totonu o atunu'u ua fa'atagaina ua fa'aita ai le lalolagi. E le gata i lea, o le teuteuga vaivai a McCain o le a itiiti se mea e taofia ai, ma o le Graham Amendment fou ua faʻatulafonoina e faʻaleaogaina ai aia tatau a tagata o loʻo taofia, o le a taofia ai tagata na afaina mai le sailia o se faʻasalaga i totonu o faamasinoga a Amerika. O nei tulafono fou ua na ona faaopoopo atu i le ita.
-Ma, o nisi i le Konekeresi ua amata ona taʻua le faʻasalaga. Ua uma ona tusia e le loia o John Bonifaz se tusi fou o loo faia ai le mataupu mo le tuuaia ua faaulutalaina – “Warrior-King: The Case for Impeaching George W. Bush.” Ma o le polofesa o tulafono a le Iunivesite o Ilinoi o Francis Boyle, o se tagata atamai ma ua lauiloa i tulafono faava o malo ma aia tatau a tagata, na ioe, ma ia Ianuari, 2003 na saunia ai se "Draft Impeachment Resolution Against President George W. Bush" i se tulaga talafeagai e tuuina atu i le Maota. o Sui. E le gata i lea, ma le mea e ofo ai, e oo lava i le Barron's Magazine, lomia e Dow Jones & Co. o loʻo lolomiina foi le Wall Street Journal, na siitia ai le avanoa ia Tesema o le faʻasalaga i luga o lana itulau faʻatonu. Na faaalia ai lona popolega i se peresitene e faia na o ia lava e solia ai le Faavae ma fai mai ... "o le tuʻuina o le peresetene i luga aʻe o le Konekeresi o se valaaulia i le pule sauā. E leai se malosi a le peresetene sei vagana ai mea o loʻo faʻamaonia i totonu o le Faʻavae ma mea na faʻatulafonoina." E taua foi le matauina o John Dean, o se Republican ma sa avea muamua ma faufautua a le Nixon White House, na faaalia le popole tele o George Bush o le "muamua o le peresitene o le US (ua uma) na ioeina se solitulafono e le mafai ona molia."
E tusa ai ma nei mea uma ma le leo manino o se pulega ua tatalaina, e oo lava ia George Bush ma i latou e sili ona vavalalata ia te ia atonu e mafaufau umi ma faigata aʻo leʻi faia ni pisinisi fou, o taunuuga e sili ona le mautinoa. Fa'alogo pea.
O Stephen Lendman e nofo i Chicago ma e mafai ona maua i [imeli puipuia]
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo