I lana tautalaga mai le falemai e tusa ma le limasefulu mita mai le mea na faatoa pa ai se pomu, o le failauga a le UNICEF James Elder. sii ae lona leo i luga o le leo o tamaiti ua feei. I le a vitio faʻasalalau i luga o le X (sa taʻua muamua o Twitter), na ia faʻamamafaina o loʻo lofituina le soifua maloloina o Kasa. I le faasino atu i tamaiti o loo faaputuputu i totonu o le uarota o se falemai na ia fai mai o loo faagaoioia i le 200 pasene le malosi, sa finau mai Elder o le falemai “e le mafai ona ave nisi tamaiti ua i ai manua o taua . . . ma le mu, ma le ma’i ma’i saisaitia o latou tino, ma ivi gaui.”
I le ta’ua o se taua i tamaiti, na lapatai mai ai Elder e faapea “o le le faia e i latou o loo i ai aafiaga ua faatagaina ai le fasiotia o tamaiti.” O i tatou, o tagatanuu o le lalolagi, o i latou o loo i ai aafiaga faapea foi ma o tatou taitai filifilia. O tagatanuu o le lalolagi na o mai i fafo e le faitau selau o afe i vaiaso talu ai na mafua ai ona tupu le filemu aso e fitu. O lea la e tatau ona tatou gauai atu ma le faanatinati i se isi sauaga o fanau a Kasa ma aiga, na tauina e se tasi o paaga sili atu le leoa a le taua: faʻamaʻi.
O i latou o loo i ai le faatosinaga i pulega i Isaraelu ma le Iunaite Setete e tatau ona mafaufau e le gata i le fasioti tagata faatamala o loo latou faia i tamaiti, ae e tatau foi ona latou malamalama i le ono faateleina o le oti mai maʻi o le malae o loo aafia ai tamaiti. O tamaiti Gaza o totoe o loʻo ola i le lotolotoi o tulaga mataʻutia mo le faʻamaʻi o faʻamaʻi e mafua mai i le vai: o le faʻateleina o tino maliu e leʻi tanumia, vai inu le saogalemu, tumutumu i fale faʻalavelave faʻafuaseʻi e le mafai ai e tagata mamaʻi ona maua le tausiga o le soifua maloloina, ma le malepelepe o mea masani. otaota ma faiga tumama. Le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO) lapatai o Kasa o loʻo "i luga o le tumutumu o faʻamaʻi mataʻutia."
I le aso 15 o Novema, 2023, le WHO lipotia e sili atu i le 44,000 mataupu o le manava na faʻamauina i Kasa talu mai le ogatotonu o Oketopa-o se faʻatupulaia mataʻina pe a faʻatusatusa i tausaga ua mavae.
"I le taimi mulimuli, o le a tatou vaʻaia le tele o tagata ua maliliu i faʻamaʻi nai lo le osofaʻia pe a le mafai ona tatou toe faʻaopoopoina lenei faiga faʻalesoifua maloloina," fai Margaret Harris, o se fofoga fetalai mo le WHO.
Ae a aunoa ma le eletise ma le suauu, e le mafai ona toe faaleleia le faiga o le soifua maloloina o Gaza. pulega a Isaraelu tipi ese O le sapalai o le eletise a Kasa i le maeʻa ai o Oketopa 11, e tusa ai ma le Ofisa o Malo Aufaatasi mo le Faamaopoopoina o Mataupu Tau Agaalofa (OCHA), ma faʻasao suauu mo le fale eletise e tasi o Kasa ua matua lamatia lava.
"I le taimi mulimuli o le a tatou vaʻaia le tele o tagata e feoti i faʻamaʻi nai lo le osofaʻia pe a le mafai ona tatou toe faʻaopoopoina lenei faiga faʻalesoifua maloloina."— Margaret Harris
Ua faaalia pea e le talafaasolopito e faapea o tamaiti i sone o taua o loo tauaveina le mamafa o faasalaga ona o taua o pomu ua oo atu ai i taua sili atu ona matautia o le tamaoaiga, ma le mea e tatau ona taʻua o se taua ola e faasaga i tamaiti. (E mataʻina o Isaraelu o se tasi o malo e valu o le lalolagi e le'i sainia le Feagaiga o Auupega Biological.)
O mafatiaga na oʻo i tamaiti Iraqi ina ua maeʻa le taua o le 1991 ma tausaga mulimuli ane o faʻasalaga faʻale-tamaoaiga ua lauiloa e le Iunaite Setete ma pulega a Isaraelu.
Ina ua maeʻa le osofaʻiga a le US Operation Desert Storm e faasaga ia Iraq i le aso 28 o Fepuari, 1991, o se ituaiga fou o taua na sili atu ona leaga nai lo le sili ona leaga o le pomu. E oo ane i le 1995, na iloa e tagata faigaluega a Malo Aufaatasi ua feoti tamaiti, muamua i le selau, sosoo ai ma le afe, ma mulimuli ane i le selau afe ona o faasalaga tau tamaoaiga ua taofia ai le mauaina o vailaau talafeagai, vai mamā, ma meaʻai talafeagai.
O le militeri a Amerika lava ia vavalo O le tulaga o faama'i o faama'i e mafua mai i le vai o le a tulai mai i Iraki, ona o le pomu a le US na matua faaleagaina ai paipa vai i lalo o le eleele, ma mafua ai ona ta'e e mafai ai ona sosolo le lapisi i totonu o vai o lo o faaaogaina e tagata lautele. E sefulutolu tausaga o faʻasalaga faʻasalaga tau tamaoaiga na faʻaumatia ai le anoanoai o tagata Iraqis oe na le mafai ona tali atu mo gaioiga a lo latou malo-tagata matutua, tagata mamaʻi, tamaiti laiti, ma pepe.
O se faʻataʻitaʻiga tutusa e aliaʻe pe a tatou tilotilo atu i le osofaʻiga a le Saudi i Yemen mai le 2015 i le 2018. O osofaʻiga a Saudi e faasaga i otaota taua ma fale tumama, ma faasaga i fale eletise na faʻamalosia ai i latou, na mafua ai le le lava o vai inu. Sa lauiloa foi le au Saudis i nofoaga pomu lea na eli ai e Yemen a latou lava vaieli.
A tala mai le Save the Children, na tuuina atu ia Novema 2018, e tusa ma le 85,000 tamaiti na maliliu ona o le fiaaai tele talu ona amata le taua i le 2015. Le sili ona leaga cholera O le fa'ama'i na fa'amauina na a'afia ai le 2.26 miliona ma e toeitiiti atoa le 4,000 ola na maliliu ai. Osofaiga i luga falemai ma falemaʻi na taʻitaʻia ai le tapunia o le sili atu ma le afa o fale o Yemen aʻo leʻi taua. Faʻasaoina i itu uma, 3.65 miliona Yemenis i totonu ua vavae ese. O se augatupulaga atoa o tamaiti Yemeni o le a mafatia i faʻalavelave ma faʻamaʻi e mafua mai i pomu a Saudi e faʻaaoga ai auupega na tuʻuina atu e le Iunaite Setete ma isi tagata gaosi auupega i sisifo.
Dr. Yara Asi, o se polofesa o le pulega o le soifua maloloina i le lalolagi atoa, na ia faailoa mai e faapea "o le Gaza Strip sa i ai vaega vaivai o le soifua maloloina ma vai, tumama ma le tumama a o lei taitai oo ia Oketopa 7, 2023, osofaiga a Hamas lea na fasiotia ai le 1,200 tagata Isaraelu ma faaosofia ai le toe taui atu i le ea. O le soifua maloloina o Kasa, o se tasi o nofoaga sili ona toʻatele i le lalolagi, ua leva pagatia e le le lava o tupe ma aafiaga o le poloka na faia e Isaraelu i le 2007.
I le amataga o le 2023, o se faʻatatau 97 pasene o le vai i totonu o le nofoaga na le talafeagai e inu ai, ma e sili atu i le 12 pasene o tamaiti na maliliu mafua mai ma'i e tafe mai i le vai. O fa'ama'i e aofia ai le fiva taifoi, kolera, ma le hepatitis A e seasea lava ona maua i nofoaga o lo'o i ai le vai lelei ma lelei.
I le amataga o le 2023, e tusa ma le 97 pasene o le vai o loʻo i totonu o le siʻosiʻomaga e leʻi lelei ona inu, ma sili atu i le 12 pasene o tamaiti maliliu na mafua mai i maʻi e mafua mai i le vai.
Ia, OCHA lipoti sili atu i le 1.8 miliona tagata i Kasa, poʻo le toeitiiti atoa le 80 pasene o le faitau aofaʻi, o loʻo faimalaga i totonu. O le tumutumu i nofoaga le tumau UNRWA (United Nations Relief and Works Agency) na matua faateleina ai mataupu o le manava manava, fa'ama'i pipisi o le pa'u, ma utu. A aunoa ma ni vaieli ma le fa'amama vai, fa'amama, ma fa'ama'i e mafua mai i le vai o lo'o fa'atupula'ia le fa'amata'u.
E le mafai ona tatou fesoasoani ae fesili pe o le au ofisa o Isaraelu, o loʻo faʻamoemoe e faʻaauau le taua mo le umi o le tausaga, e vaʻaia le ono mafai ona salalau faʻamaʻi e avea ma faʻaosofiaga mo aiga e tuua Kasa, talia le faʻamamāina tele o ituaiga o le a aveesea ai i latou i tua atu o tuaoi o Kasa.
i se su'esu'ega fa'asalalau talu ai nei by +972 Mekasini ma Valaau i le lotoifale, ua mātauina e se tagata poto poto faa-Isaraelu, faamatalaga auʻiliʻili a Isaraelu i le nofoaga o loo iai tagata lautele o Kasa: “E leai se mea e tupu faafuaseʻi . . . . Ina ua fasiotia se teineitiiti e tolu tausaga i se fale i Kasa, ona o se tasi o le vaegaau na filifili e le o se mea tele mo ia le fasiotia—o se tau e tatau ona totogi ina ia lavea ai [se isi] sini. E le o matou o Hamas. E le o ni roketi fa'afuase'i. O mea uma lava e fa'amoemoeina. Matou te iloa lelei le tele o faʻamaoniga faʻaleagaina o loʻo iai i totonu o fale uma."
O le valaau mo se taofi tumau e aofia ai le teena atoatoa o faʻamaʻi auupega e faʻasalaina faʻatasi ai tamaiti.
Nai lo o le faatali mo mātua o Kasa e eli tuugamau mo fanau ua mamaʻi i faamaʻi mataʻutia e māfua mai i le vai, e tatau ona tatou alaga atu mo se taofiga tumau, toe faaleleia, ma faamutaina le pulega faapaupau a Isaraelu. I totonu o le Iunaite Setete, e tatau ona tatou faʻamaonia moni a tatou faiga faʻavae mai fafo, maʻi mo le tele o tausaga i le matapeʻapeʻa, fefe, ma se vaisu i taua.
I le lalolagi atoa, o loʻo faʻaalia e tagata la latou tautinoga e tausia tamaiti Gazan o loʻo sao mai i lenei taua mataʻutia. O le valaau mo se taofi tumau e aofia ai le teena atoatoa o faʻamaʻi faʻaauupegaina e faʻasalaina faʻatasi ai tamaiti.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo