Sa ou nofo i luga o le fola o se fale sima tuai i le tuāfanua o Amman i lenei vaiaso, ma faatumu i totonu o loʻu gutu le tele o faupuʻega o mamoe ma kukaina araisa ua susu i le pata ua liusuavai. O tagata matutua, 'ava, ma 'ofu talaloa mai Maan - o le 'a'ai sili ona Isalama ma le le usita'i i Ioritana - sa nonofo fa'ata'ali'oli'o mai ia te a'u, ma fa'aulu o latou lima i le aano o manu ma fa'asusuina le araisa, ma una'ia a'u e 'ai atili i le fa'aputuga tele se'ia ou na lagona le faʻamalosia e faʻailoa atu o matou Peretania na 'ai le tele o Sasaʻe Tutotonu i le 100 tausaga talu ai na matou le toe fia aai ai. Sa muimui le tatalo seia oo ina tali mai se toeaina. "Ua 'aina i matou e Amerika i le taimi nei," o lana tala lea.
E ui atu i le faitotoʻa matala, lea na totō ifo ai le timu i luga o maʻa, na agi mai ai se matagi malosi mai sasaʻe mai sasaʻe, mai le toafa o Ioritana ma Iraqi. Na talitonu tagata uma i totonu o le potu na manaʻo Peresitene Bush i le suauu Iraqi. Ioe, o Arapi uma na ou feiloai i ai i le ono masina talu ai e talitonu o lenei - ma na o ia lava - o loʻo faʻamatalaina ai lona naunautaiga mo le osofaʻia o Iraq. E faapena foi le manatu o le toatele o tagata Isaraelu. E faapena foi au. O le taimi lava e faatuina ai se pulega a Amerika i Baghdad, o le a maua e a tatou kamupani suauu le 112 piliona paelo o suauu. Faatasi ai ma tupe faʻaagaga e leʻi faʻamaonia, atonu tatou te iʻu lava e pulea le toetoe o le kuata o le aofaʻi o tupe faʻaagaga a le lalolagi. Ma o lenei taua o loʻo loma e le o le suauʻu?
O le US Department of Energy na faasilasilaina i le amataga o lenei masina e oo atu i le 2025, US suauʻu faaulufale mai e tusa ma le 70 pasene o le aofaʻi o manaoga i totonu o Amerika. (O le 55 pasene i le lua tausaga talu ai.) E pei ona taʻua e Michael Renner o le Worldwatch Institute i lenei vaiaso, "Ua faʻateleina le faʻaputuina o suauʻu a Amerika, ma o le tele o isi fanua e le o le Opec ua amata ona mago. O le tele o sapalai i le lumanaʻi e tatau ona sau mai le Fagaloa. Leitioa le faavae atoa o le malosi o le Bush i luga o le faateleina o le taumafaina o le suauu. E tusa ma le 70 pasene o suauʻu faʻasao faʻamaonia a le lalolagi o loʻo i Sasaʻe Tutotonu. Ma o lenei taua o loʻo loma e le o le suauʻu?
Silasila i fa'amaumauga i le fua faatatau o le fa'aagaga i le gaosiga o le suau'u - le aofa'i o tausaga o le a tumau ai le fa'aagaaga o le suau'u i fua o le gaosiga o lo'o iai nei - na tu'ufa'atasia e Jeremy Rifkin i le Hydrogen Economy. I totonu o le US, lea e sili atu i le 60 pasene o le suauʻu toe faʻaleleia ua uma ona gaosia, o le fua faatatau e naʻo le 10 tausaga, e pei ona i ai i Nouei. I Kanata, e 8:1. I Iran, e 53:1, i Saudi Arabia 55:1, i United Arab Emirates 75:1. I Kuwait, e 116:1. Ae i Iraq, e 526:1. Ma o lenei taua o loʻo loma e le o le suauʻu?
E tusa lava pe o le faatalofa a Donald Rumsfeld ma Saddam Hussein i le 1983 - ina ua faatoa amata ona faaaoga e le Tama Sili le kesi e faasaga i ona fili - e lei faaalia ai le itiiti o le matai o le Pentagon o loo i ai nei e popole i aia tatau a tagata po o solitulafono faasaga i tagata soifua. , fa'atasi ai ma le au'ili'iliga a Joost Hilterman o le mea tonu na tupu i le Pentagon i tua i le tuai o 1980s.
O Hilterman, o le o loo saunia se tusi faataumaoi i luga o le US ma Iraq, na ia eliina i faaputuga o pepa aloaia a le malo o Amerika - ae na ona iloa ai ina ua uma ona sasaa e Saddam le 6,800 Kurdish Iraqis i Halabja (e sili atu ma le faaluaina le aofaʻi o le World Trade Center. maliu o 11 Setema 2001) na sauni le Pentagon e puipuia Saddam e ala i le tuuaia o Iran mo le sauā.
O se pepa fou a le Matagaluega o le Setete na faʻamaonia e faʻamaonia ai o le manatu na moemiti e le Pentagon - o le na lagolagoina Saddam i taimi uma - ma fai mai na maua e le au failotu a Amerika faatonuga e tuleia le laina o le solitulafono a Iran, ae le o le talanoaina o auiliiliga. E leai ni auiliiliga, ioe, aua o le tala o se pepelo. O lenei, manatua, na sosoo ai ma le lima tausaga talu ona maeʻa le US National Security Decision Directive 114 - na faʻauʻuina i le 1983, o le tausaga lava lea na asiasi atu ai Rumsfeld i Baghdad - na tuʻuina atu ai le faʻatagaina aloaia i le faitau piliona o tala i faʻamaoniga nonogatupe ma isi aitalafu i Baghdad. Ma o lenei taua o loʻo loma e uiga i aia tatau a tagata?
I tua i le 1997, i tausaga o le pulega a Clinton, Rumsfeld, Dick Cheney ma le tele o isi alii itu taumatau - e sili ona aafia i pisinisi suauʻu - na fausia ai le Poloketi mo le New American Century, o se vaega o loʻo manaʻomia. “suiga pulega” i Iraq. I se tusi i le 1998 ia Peresitene Clinton, na latou valaau mo le aveesea o Saddam mai le pule. I se tusi ia Newt Gingrich, o le sa avea ma Fofoga Fetalai o le Maota, na latou tusia ai e faapea "e tatau ona tatou faatuina ma faatumauina se malosi malosi a le militeri a Amerika i le itulagi, ma ia saunia e faaaoga lena malosiaga e puipuia ai a tatou mea taua [sic] i le Fagaloa - ma, pe a manaʻomia, e fesoasoani e aveese Saddam mai le pule".
O le saini o se tasi po o tusi uma e lua e aofia ai Rumsfeld, Paul Wolfowitz, lea ua avea nei ma sui o le Pentagon a Rumsfeld, John Bolton, lea ua avea nei ma failautusi a le setete mo le puleaina o auupega, ma Richard Armitage, le failautusi a Colin Powell i le Matagaluega a le Setete - o le na valaau mulimuli. tausaga mo Amerika e ave lana "aitalafu toto" ma le Lebanese Hizbollah. Na aofia ai foi Richard Perle, o se sa avea muamua ma failautusi fesoasoani o le puipuiga, o loo avea nei ma taitaifono o le komiti faasaienisi o le puipuiga, ma Zalmay Khalilzad, o le sa avea muamua ma faufautua o pisinisi suauu a Unocal Corporation lea na avea ma avefeau faapitoa a Amerika i Afghanistan - lea na taumafai ai Unocal e tipi se feagaiga ma le Taliban mo se paipa kesi i le teritori o Aferika - ma o ai nei, vavega o vavega, ua tofia e avea ma ofisa faapitoa a Bush mo - na e mateina - Iraq.
O le au saini na aofia ai foi ma le matou uo tuai o Elliott Abrams, o se tasi o tagata sili ona lagolago-Sharon o taitai US lagolago-Isaraelu, o le na faasalaina mo lana vaega i le faalumaina o Iran-Contra. O Abrams o ia lea na faʻatusatusaina le palemia o Isaraelu Ariel Sharon - na "nafa patino" e se komisi a Isaraelu mo le fasiotia o le 1,700 tagata Palesitina i le 1982 Sabra ma Chatila fasioti tagata - ia (faatalitali i ai) Winston Churchill. O lenei taua o loʻo loma - o le taʻaloga atoa, faatasi ai ma lena popolega mo "mea taua" (e pei o le suauu) i le Fagaloa - na faia i le lima tausaga talu ai, e alii e pei o Cheney ma Khalilzad o ni tagata suauʻu i la latou tausiga. tamatamai lima.
O le mea moni, ua ou matua tiga lava i le faalogoina o le Taua Lona Lua a le Lalolagi ua toe eliina e faʻamaonia ai se isi fasiotiga fanua. E leʻi leva talu ai na fiafia Bush e faʻaalia o Churchill o loʻo tu atu i le faʻamalieina o le leai o se taua-i Iraq brigade. O le mea moni, o le fuafuaga atoa a Bush i le faiga leaga ma le Stalinist-style Korea - o talanoaga "sili ona lelei" lea na fai mai ai le au failotu a Amerika o loʻo latou faia ma le Dear Leader's Korea lea e mautinoa lava o loʻo i ai auupega o le tele o faʻaumatiaga - e foliga mai o le ituaiga sili ona leaga o Chamberlain-pei o le faamalieina. E ui lava ina tatau ia Saddam ma Bush le tasi ma le isi, o Saddam e le o Hitila. Ma e mautinoa lava e le o se Churchill Bush. Ae o lenei ua taʻu mai ia i matou ua maua e le au asiasi a le UN se mea e ono avea ma faʻamaoniga taua e alu ai i taua: 11 gaogao vailaʻau faʻamaʻi e na o le 20 tausaga.
Na alu le lalolagi i taua i le 88 tausaga talu ai ona o se alii sili na fasiotia i Sarajevo. Na alu le lalolagi i taua i le 63 tausaga talu ai ona na osofaʻia e se taʻitaʻiʻau Nazi i Polani. Ae mo 11 warheads gaogao? Aumai ia te au le suauu i soo se aso. E oo lava i toeaiina o loo nonofo faataamilo i le taumafataga o le mamoe ma le araisa e ioe i ai.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo