I le George Orwell's classic dystopian novel 1984, Winston Smith, le tagata autu, o se failautusi mo le Matagaluega o Faamaumauga i le Matagaluega o le Upumoni. O le galuega a Winston o le toe tusia o le tala faasolopito o Oceania, tala fou i tala fou, pe a suia faiga faavae aloaia a pati. O le faaupuga "lalo o le pu e manatua ai" e sau mai lenei vaega o le tusi a Orwell ma e faasino i le faʻaleagaina o taumafaiga a Winston, ina ua uma ona faia ni toe teuteuga.
Pe a iloa e se tasi o soʻo se pepa e tatau ona faʻaumatia, pe a vaʻaia e se tasi se fasi pepa otaota o loʻo taatia, o se gaioiga otometi e siiina ai le lau o le pu e manatua ai lata ane ma tuʻu i totonu, ma o le a viliina i luga. o se tafe o le ea mafanafana i ogaumu tetele sa natia i se mea i totonu o le fale. — George Orwell, 1984, Mataupu 4
Le upega tafaʻilagi NewsDiffs.org fa'aali mai ia i tatou pe fa'apefea ona i ai lenei galuega i aso nei, i le lalolagi moni, lea o tala a fa'alāpotopotoga tala fou e vave fa'afouina le tele o taimi pe a mae'a fa'asalalauga ma e aunoa ma ni fa'atonu e tu'uina atu so'o se fa'amatalaga fa'amalamalamaga. E ala i le faʻatusatusaina ma le faʻatusatusaina o nei toe iloiloga, o le a le mea e alu i lalo o le puʻupuʻu manatuaga faataoto, faʻatasi ai ma mea e le mafai ona faʻasalalau, ua maua ai e le au faitau se malamalamaga loloto i le faʻaogaina o talafou tetele e pei o le Matagaluega o Faʻamaumauga mo faiga pule malosi i Sisifo. .
Mo se faʻataʻitaʻiga, le New York Times ' mataupu e uiga i le tuuaia o le faaaogaina o auupega vailaau i Suria, "O lo'o ta'ua e Kerry le fa'amaoniga manino o le fa'aogaina o a'upega fa'a vaila'au. "
E tusa ai ma le NewsDiffs o le tala ua alu 22 toe iloiloga talu mai ananafi. E ui o nisi o ia mea sa mo faasa'oga faigofie o le kalama, e pei o le suia o le “to” i le “foʻi, "o le tele o suiga na tele, ma ofoina atu le hawkish, pro-war, faʻaituau i le US ma ana paaga i Sisifo, aemaise lava paaga masani a Washington: United Kingdom ma Isaraelu.
le suiga tele muamua o le faaopoopoga lea o le faamatalaga lenei a le Failautusi o le Va i Fafo a Peretania o William Hague: “Pe e mafai ona tali atu i auupega tau vailaau e aunoa ma le autasi atoatoa i le UN Security Council? Ou te finau ioe e sao, a leai atonu e le mafai ona tali atu i ia ita, solitulafono faapena, ma ou te manatu e le o se tulaga e taliaina.”
Ua mafai e le au faitau ona vaʻai pe faʻapefea ona faʻaogaina e le "pepa faʻamaumauga" le tusiga e avea o se vaega o fesoʻotaʻiga lautele e fai ma sui o i latou o loʻo galulue ma le le vaivai mo le tele o tausaga i le faʻaumatiaina o le malo i Suria. E sili atu le leaga, e leai se avanoa e tuʻuina atu e faʻamaonia ai, seʻi vagana ua tali atu i se osofaʻiga faʻaauupegaina faʻapitoa, o le faʻaaogaina o le malosi e aunoa ma se tulafono a le UN e le tusa ai ma le tulafono. E le tuuina atu foi se avanoa e fesiligia ai le eseesega i le va o le "mafai" ma le "tulafono." E ono mafai e Sisifo ona solia tulafono faavaomalo? E ioe le tala faasolopito.
le isi toe iloiloga taua e aofia ai faʻamatalaga na faʻaopoopoina e le au ofisa o Isaraelu e faʻapea e "manino manino" na faʻaaogaina e le au a Assad auupega faʻa-kemikolo. O le faamaoniga? E leai se mea ua saunia.
O isi suiga tetele e lua na sosoo ai o ni faʻamatalaga e uiga i le auala na sau ai le au asiasi a le UN i lalo o le afi fana (iinei ma iinei). E ui o suiga e lua o loʻo faʻaalia ai le fenumiai po o ai na mafua mai i osofaʻiga, ae o loʻo maitauina o le UN convoy o loʻo "faʻasolo e le au faʻaupuga a Suria." E leai se fa'amatalaga o lo'o tu'uina mai i mea e fiafia i ai le au fouvale i le taofia o le su'esu'ega. Atonu o se taimi taua lea e fai ai, aemaise lava le manatu o le Wall Street Journal na lipotia muamua o le US o loʻo taumafai e taofi le suʻesuʻega.
Ona i ai lea o mea ua tuanai na matou lipotia i luga: Uosigitone saini i luga o se fuafuaga e faaaoga ai auupega vailaau ona tuuaia ai lea o le malo o Suria, faapea foi ma le au fouvale na maua i le sarin nerve gas i Turkey (vaai iinei ma iinei).
I se isi toe iloilo taua avanoa e tuʻuina atu i le US Secretary of Defense Chuck Hagel ma lana finauga mo le faʻalavelave: "afai e iai se gaioiga e faia, o le a faʻatasi ma le lalolagi lautele ma i totonu o le faʻavae o le faʻamaoniaga faaletulafono."
O loo faaauau pea le mamanu: o le NYT tusiga o se finauga morphing mo taua.
le mulimuli i suiga e maua ai le avanoa i Rusia e lapata'i ai e uiga i le fa'aogaina o le malosi faamiliteli ma fa'ailoa atu ai o le au tete'e atonu sa i tua atu o ni osofa'iga fa'ama'i. Ae, o lenei, e pei o le tala a Suria, e le oʻo atu i le faʻatonuga mulimuli o loʻo ia i tatou i le taimi nei.
Ina ua le NYT e alu atu e fai taulaga fa'atapula'a le avanoa i le malo o Suria latou te mafaia lava ona faaseseina le parakalafa i tauemuga:
Na taʻua e [Peresitene Assad] e ono lamatia e fitafita a le malo le fasiotia o a latou lava au pe ana latou faʻaaogaina aupega vailaʻau. "O lenei mea e feteenai ma manatu faavae," o lipoti o talafou na sii mai ai lana tala. "E le o i tatou ae o tatou fili o loʻo faʻaaogaina auupega faʻamaʻi," o lana tala lea, faʻatatau, e pei ona masani ai, i tagata fouvale faasaga i malo o “le au faatupu faalavelave.” [faaopoopo le faamamafa]
Ma i le toe teuteuga o le mau atoa o loʻo i luga ua taia, e leai se avanoa mo le malo o Suria e faʻaalia ai le mataupu. E ui o le toetoe lava o tusitusiga uma na tuʻuina atu i ofisa e tetee ia Assad e faʻafefe ai, pe maligi loimata o le korokotaila i tau mataʻutia o le taua, ae tasi lava le fuaiupu o le parakalafa o loʻo faʻatatau i le ono i tua o le osofaiga, ma e oo lava ina fausia ma le faaeteete e lafo ai le masalosalo i luga:
“Na fai mai le au ofisa o le pulega o Obama e faapea o le faamatalaga a Mr. Kerry na fuafua e tetee atu ai i tuuaiga na faia e Suria ma lona lagolago ua leva o Rusia, e faapea o le au fouvale o i se isi itu e nafa ma le osofaʻiga a auupega vailaʻau, pe na faia e Mr. Assad se faʻatagaina taua e ala i le tuʻuina atu o tagata suʻesuʻe a Malo Aufaatasi. [faaopoopo le faamamafa]
Mulimuli ane, o le mataupu ua faaulutalaina “O loo taʻua e Kerry faamaoniga . . .,” ae o loo taʻua i le toe iloiloga mulimuli: “I aso o lumanaʻi, na fai mai ai le ʻau ofisa, o le a faailoa atu e le ofisa o le atamai o le atunuu faamatalaga e faamalosia ai la latou faamatalaga e faapea o auupega kemikolo na faaaogā e ʻautau a Mr. Assad.” I se isi faaupuga, e leai se molimau e taʻua, ae na o le folafola atu e tuʻuina atu mulimuli ane, e pei lava o le tala i le moliaga mulimuli na faʻamaonia le leai o se aoga.
O le mea tatou te molimauina o le faʻaleleia o se tusiga, e le o se tala faʻasalalau o le faʻamaoni, mea moni, poʻo le faʻaituau faʻasalalau, ae i totonu o se gutu mo i latou e mananaʻo i taua, ma ua faʻaalu tausaga i le faiga. Ua lata i le tolu tausaga o faagasolo le feteenaiga a Suria, lea o loo taumafai uma ai le Iunaite Setete ma ana paaga e faatoilalo le malo o Assad, ma faatauasoina solitulafono a le au fouvale, ma taofia ai taumafaiga ina ia maua se fofo filemu. O le NYT O le tusiga na toe iloiloina ma toe tusia toetoe lava lua taseni taimi, ma na o sina avanoa itiiti lava e maua i le mea e sili ona faamatalaina o le "fili" itu o le feteenaiga, ma faia ma le inoino, e faaalia ai e pei lava ona i ai Washington i itu i le feteenaiga. , e faapena foi i le Times Niu Ioka.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo