O le ā le “agavale” e sili ona malosi ma sauā i le lalolagi? O le fesili o le a valaʻau ai temoni masani, e pei o le faʻa-Islam, o lea ua tuʻua e communism le tulaga.
O le tali, na tusia ai e Harold Pinter, ua na o le "faamaumau papa'u, sei vagana ua faamaumauina, sei faailoaina", aua e na o le tasi le talitonuga e fai mai e le o se talitonuga, e le o le agavale po o le taumatau, le auala sili. O le saolotoga lea.
I lana tala i le 1859 I luga o le Liberty, lea e faʻaaloalo i ai tagata saoloto i aso nei, na faamatalaina e John Stuart Mills le malosi o le emepaea. "O le faʻaleagaina o se faiga faʻatulafonoina o le malo i le feagai ai ma tagata ese," na ia tusia ai, "pe a faʻapea o le iuga o lo latou faʻaleleia, ma o le auala e faʻamaonia e ala i le faʻataunuʻuina moni o lena taunuuga." O “tagata ese” o ni vaega tetele o le fanau a tagata sa manaomia ai le “usiusitai atoatoa”.
Na talitonu foi le Falani saoloto Alexis de Tocqueville i le faatoilaloina o le toto o isi o se "manumalo o le faa-Kerisiano ma le malo" lea na "malamalama lelei i le silafaga a Providence".
"O se tala faasolopito manaia ma faigofie e faapea o tagata saoloto o le faatupuina o le filemu ma le le mautonu o le mafanafana," na tusia ai e le tusitala talafaasolopito o Hywel Williams i le 2001, "ae o le malo o le auala saoloto atonu e sili atu ona matautia ona o lona uiga matala - o lona talitonuga e fai ma sui. o se ituaiga olaga e sili atu [a o faafitia lona] faafiaamiotonu.” Na ia mafaufau i se tautalaga a Tony Blair i le maeʻa ai o osofaiga a le 11 Setema 2001, lea na folafola atu ai e Blair e "toe faʻatulagaina lenei lalolagi o siomia ai i tatou" e tusa ai ma ana "tulaga mama". Le itiiti ifo ma le miliona na maliliu mulimuli ane - i Iraki lava - o lenei tribune o le saolotoga o loʻo faʻafaigaluegaina i aso nei e le pule sauā i Kazakhstan mo le totogi o le $ 13m.
O solitulafono a Blair e le masani ai. Talu mai le 1945, e silia ma le tasi vaetolu o sui auai o Malo Aufaatasi - 69 atunuu - ua mafatia i nisi poʻo mea uma nei. Ua osofa'ia i latou, fa'ato'ilaloina o latou malo, tineia a latou faiga ta'uta'ua, fa'aletonu a latou palota ma pomuina o latou tagata. Ua fuafuaina e le tusitala o talafaasolopito o Mark Curtis le faitau miliona o tagata maliliu.
O le autu lea o le poloketi a le ave afi, o le Iunaite Setete, o lona peresitene lauiloa o le "agai i luma" o John F. Kennedy, e tusa ai ma suʻesuʻega fou, na faʻatagaina le pomuina o Moscow i le taimi o le faʻalavelave Cuban i le 1962. "Afai e tatau ona tatou faʻaaogaina malosi," o le tala lea a Madeleine Albright, failautusi o le setete o Amerika i le pulega saoloto a Bill Clinton, "ona o tatou o Amerika. O tatou o le atunuu e matua taua lava. Matou te tutu maualuga. Matou te vaʻai atili i le lumanaʻi. ” E maeu lona faauigaina o faiga faaonapo nei, faiga sauā.
O Suria o se galuega tumau. O se faila fa'amatalaga tu'ufa'atasi a le US-UK lea ua lia'i:
Ina ia faafaigofie le gaioiga o le faasaoloto [sic] malosi . . . e tatau ona faia se taumafaiga faʻapitoa e faʻaumatia ai nisi o tagata autu [ma] faʻaauau pea faʻalavelave i totonu o Suria. Ua saunia le CIA, ma o le a taumafai le SIS (MI6) e fa'atupu le sabotage laiti ma le fa'atupu fa'alavelave [sic] mea na tutupu i totonu o Suria, e ala i fesoʻotaʻiga ma tagata taʻitoʻatasi . . . se tulaga manaomia o le fefe . . . tuaoi ma tauaiga tuaoi [o le a] maua ai se mafuaaga mo le faalaa ane . . . e tatau ona faʻaaoga e le CIA ma le SIS . . . agava'a i matā'upu fa'ale-mafaufau ma fa'atinoga e fa'ateleina ai le vevesi.
Na tusia lena mea i le 1957, e ui lava atonu na sau mai se lipoti lata mai a le Royal United Services Institute, Ose Feto'aiga Vasega mo Fa'alavelave, o lē na fai mai lana tusitala, faatasi ai ma se faaupuga malie: “E foliga mai o nisi o malosiaga faapitoa i sisifo ma punaʻoa atamai sa i ai i Suria mo se taimi umi.”
Ma o lea ua amata ai se taua a le lalolagi i Suria ma Iran.
O Isaraelu, le foafoaga sauā a le itu i sisifo, ua uma ona nofoia se vaega o Suria. E le o se tala fou lea. E ave e Isaraelu ni tafaoga i le Golan Heights e matamata ai i se taua faalemalo na taitaia e le atamai i sisifo mai Turkey ma faletupe ma faaauupegaina e le au Medievalists i Saudi Arabia.
O le gaoia o le tele o Palesitina, osofaʻia ma le sauā Lepanona, matelaina tagata o Kasa ma fausia se auupega faaniukilia faasolitulafono, ua tuusaunoa Isaraelu mai le faʻasalalauga faʻamatalaga o loʻo i ai nei e faʻatatau i le faʻapipiʻiina o tagata i sisifo i Tamaseko ma Tehran.
I le aso 21 o Iulai, o le faʻatanē Na lapataʻi mai le tusitala o Jonathan Freedland e faapea, “o le a lē nonofo mamao le itu i sisifo mo se taimi umi . . . O loʻo vaʻavaʻai foʻi ma le popole le US ma Isaraelu i le tuʻuina atu e Suria o vailaʻau faʻamaʻi ma auupega faaniukilia, lea ua fai mai ua tatalaina ma agai i luga, ona o le fefe e filifili Assad e alu i lalo i se afi matautia o le mamalu. Fai mai ai? Le masani "tagata tomai" ma spooks.
E pei oi latou, e manaʻo Freedland "se fouvalega e aunoa ma le faʻaogaina atoatoa e manaʻomia i Libya". E tusa ai ma ana lava faamaumauga, na faalauiloa ai e Nato le 9,700 "faiga taia" faasaga ia Libya, lea e sili atu ma le tasi vaetolu o tagata lautele.
O nei mea e aofia ai faʻaulu faʻatasi ma ulu o le uranium.
Vaai i ata o otaota o Misurata ma Sirte, ma tuugamau tetele na faailoa mai e le Koluse Mumu. Faitau le lipoti a le Unicef i tamaiti na maliliu, “o le toatele o [i latou] i lalo ifo o le sefulu tausaga”. E pei o le faʻaumatiaga o le aai Iraqi o Fallujah, o nei solitulafono e le o ni tala fou, aua o tala fou e pei o faʻamatalaga faʻamatalaga o se auupega tuʻufaʻatasia atoatoa o osofaiga.
I le aso 14 o Iulai, na lipotia ai e le Libyan Observatory for Human Rights, lea na tetee i le pulega a Gaddafi, "O le tulaga o aia tatau a tagata i Libya i le taimi nei e sili atu le leaga nai lo Gaddafi." Ua taatele le faamamāina o ituaiga. E tusa ai ma le Amnesty, o le faitau aofaʻi atoa o le taulaga o Tawargha "o loʻo taofia pea mai le toe foʻi atu [aʻo] o latou fale ua faoa ma susunuina".
I le sikolasipi a Anglo-Amerika, ua leva ona aʻoaʻoina e le aufailotu taʻutaʻua o “liberal realists” e faapea, o le imperialists saoloto - o se faaupuga latou te le faʻaaogaina - o le filemu o le lalolagi ma pule o faʻalavelave, nai lo le mafuaʻaga o se faʻalavelave.
Ua latou ave'esea le tagata soifua mai su'esu'ega a malo ma fa'amaopoopoina i se fa'aupuga e fa'aaogaina ai le malosi o le fa'atama'ia. I le faataatiaina o malo atoa mo le autopsy, ua latou faailoaina "setete toilalo" (malo e faigata ona faʻaaogaina) ma "malo leaga" (malo e tetee i pulega i sisifo).
Pe o le pulega o se temokalasi po o le pule malosi e le taua. E faapena foi i latou ua fai konekarate e fai le galuega palapala. I Sasaʻe Tutotonu, mai le taimi o Nasser i Suria i aso nei, o loʻo galulue faʻatasi a le itu i sisifo o le liberalism o ni tagata Islamist, talu ai nei al-Qaeda, ae o manatu faʻaleaganuʻu umi o le faatemokalasi ma aia tatau a tagata e avea o se faʻasalalauga faʻasalalau mo le faatoilaloina, "pe a manaʻomia". Fa'aopoopo ça suiga.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo