I le vaitau o le 1970, na ou feiloaʻi ai i se tasi o taʻutaʻua taʻutaʻua a Hitila, o Leni Riefenstahl, o ana ata tifaga na viia ai le au Nasi. Sa matou nonofo i le fale lava e tasi i Kenya, lea sa i ai o ia i se tofiga mo ata pue, ina ua sola ese mai le taunuuga o isi uo a le Fuhrer.
Sa ia ta'u mai ia te au o 'fe'au lotonuu' o ana ata tifaga e faalagolago lē i luga o 'poloaiga mai luga' ae i luga o le mea na ia taʻua o le 'gaogao gauaʻi' a tagata lautele Siamani.
Pe na aofia ai i lena mea le aufaipisinisi saoloto, aʻoaʻoina? sa ou fesili ai. 'Ioe, aemaise lava i latou,' o lana tala lea.
Ou te mafaufau i lenei mea pe a ou tilotilo solo i faasalalauga o loʻo faʻaumatia nei sosaiete i Sisifo.
Ioe, e matua ese lava i tatou mai Siamani i le 1930s. Matou te ola i sosaiete faʻamatalaga. O matou o tagata fa'alelalolagi. Matou te leʻi iloa muamua, sili atu fesoʻotaʻiga, sili atu fesoʻotaʻiga.
O tatou ea? Pe o tatou nonofo i se Ala o faasalalauga Sosaiete o lo'o fa'a'ole'ole le fai'ai ma fa'ato'ato'a, ma fa'amama le manatu e tusa ai ma mana'oga ma pepelo a le malo ma le malosi fa'apisinisi?
O le Iunaite Setete o loʻo puleaina faʻasalalauga a le lalolagi i Sisifo. O kamupani uma ae na o le tasi o kamupani faasalalau pito i luga e sefulu e faavae i Amerika i Matu. Le initaneti ma faʻasalalauga lautele - Google, Twitter, Facebook - e tele lava Amerika e umia ma pulea.
I loʻu olaga, ua faatoilaloina pe taumafai le Iunaite Setete e faatoilaloina le sili atu ma le 50 malo, o le tele o faiga faatemokalasi. Ua faalavelave i faiga palota faatemokalasi i atunuu e 30. Ua pa'u ai pomu i tagata o atunuu e 30, o le toatele o i latou e matitiva ma leai se puipuiga. Ua taumafai e fasioti taʻitaʻi o atunuu e 50. Ua tauivi e taofiofia gaoioiga faasaoloto i atunuu e 20.
O le tele ma le fua o lenei fasioti tagata e tele lava ina le lipotia, e le o iloa; ma o i latou e nafa ma o loʻo faʻaauau pea ona pulea le olaga faʻapolokiki a Peretania-Amerika.
I tausaga aʻo leʻi maliu o ia i le 2008, na faia ai e le tusitala o Harold Pinter ni tautalaga tulaga ese se lua, lea na motusia ai le le leoa.
'O faiga faʻavae a Amerika i fafo,' na ia fai mai ai, 'sili ona faʻamatalaina e pei ona taua i lalo: sogi i la'u asini pe ou te kiki lou ulu i totonu. O le mea e mata'ina ai o le matua'i manuia tele. O lo'o ia te ia le fausaga o fa'amatalaga sese, fa'aogaina o le fa'aupuga, fa'asesega o le gagana, e matua fa'atauanau, ae o le mea moni o se fa'aupuga pepelo. O se fa'asalalauga manuia tele. E iai a latou tupe, e iai a latou tekinolosi, e iai a latou auala uma e sola ese ai, ma latou te faia.'
I le taliaina o le Nobel Prize for Literature, na fai mai ai Pinter: 'O solitulafono o le Iunaite Setete sa masani, faifai pea, saua, le salamo, ae toaitiiti lava tagata na talanoa moni e uiga ia i latou. E tatau ona e tuʻuina atu i Amerika. Ua fa'atinoina le fa'aogaina o le malosi i le lalolagi atoa a'o fa'afoliga ose malosi mo le manuia lautele. Ose galuega mata'ina, e oo lava i le atamai, ma le manuia o le hypnosis.'
O Pinter o saʻu uo ma atonu o le tagata poto faʻapolokiki mulimuli - o lona uiga, aʻo leʻi faʻamalosia faiga faʻapolokiki. Na ou fesili ia te ia pe o le 'hypnosis' na ia taʻua o le 'gaogao gauaʻi' na faamatalaina e Leni Riefenstahl.
'E tutusa lava,' o lana tali lea. 'O lona uiga o le fufuluina o fai'ai e matua'i mae'ae'a ua fa'apolokalameina i tatou e foloina se pusa pepelo. Afai tatou te le iloa tala pepelo, e mafai ona tatou taliaina o se mea masani ma talitonu i ai. O le gaua'i gaua'i lena.'
I a tatou faiga o faiga faatemokalasi faʻapisinisi, o taua o se mea e manaʻomia i le tamaoaiga, o le faʻaipoipoga atoatoa o fesoasoani a le malo ma tupe mama tumaoti: faʻaagafesootai mo e mauoa, kapitalisme mo e matitiva. O le aso na sosoo ai ma le 9/11 na siitia ai le tau o oloa o le taua. E tele le toto masaa o loʻo oʻo mai, lea e lelei mo pisinisi.
I aso nei, o taua sili ona aoga e iai a latou lava faʻailoga. Ua taʻua i latou o 'taua e faavavau': Afghanistan, Palesitina, Iraq, Libya, Yemen ma Iukureini nei. O mea uma e fa'avae i luga o se fa'ailoga pepelo.
O Iraq e sili ona taʻutaʻua, ma ana auupega o le faʻaumatiaga tele e leʻi iai. O le faʻaumatia e Nato o Libya i le 2011 na faʻamaonia e se fasioti tagata i Benghazi e leʻi tupu. O Afghanistan o se tau tauimasui talafeagai mo 9/11, e leai se mea e fai ma tagata o Afghanistan.
I aso nei, o tala fou mai Afghanistan e uiga i le leaga o Taliban – e le faapea o le gaoi a Joe Biden o le $7piliona o tupe faaagaga a le atunuu ua mafua ai le mafatia tele. Talu ai nei, na tuʻuina atu ai e le National Public Radio i Uosigitone le lua itula i Afghanistan - ma le 30 sekone i ona tagata matelaina.
I lona tumutumu i Madrid ia Iuni, Nato, lea o loʻo pulea e le Iunaite Setete, na faʻaaogaina se pepa faʻataʻitaʻiga e militeri ai le konetineta o Europa, ma faʻateleina ai le faʻamoemoe o le taua ma Rusia ma Saina. O lo'o fa'atonuina ai le 'tau tele o vaega e fa'asaga i le au-tauva fa'aauupegaina faaniukilia. I se isi faaupuga, taua faaniukilia.
Fai mai: 'O le fa'alauteleina o le Nato o se manuia fa'asolopito'.
Sa ou faitau i lena mea ma le le talitonu.
O se fuataga o lenei 'manuia iloga' o le taua i Iukureini, o tala e tele lava e le o ni tala fou, ae o se itu e tasi o le jingoism, faʻalavelave, le faʻaaogaina. Ua ou lipotia le tele o taua ma ou te leʻi iloaina lava ia tala pepelo.
Ia Fepuari, na osofaʻia ai e Rusia Iukureini o se tali i le toeitiiti atoa le valu tausaga o le fasioti tagata ma le faʻaleagaina o solitulafono i le itulagi o Donbass e tautala Rusia i lo latou tuaoi.
I le 2014, na lagolagoina ai e le Iunaite Setete se osofaʻiga i Kyiv lea na faʻaumatia ai le palota faatemokalasi a Iukureini, peresitene faauo Rusia ma faʻapipiʻi se sui na faʻamaonia e Amerika o lo latou tagata.
I tausaga talu ai nei, na faʻapipiʻiina ai faʻailoga a Amerika i Europa i sasaʻe, Polani, Slovenia, le Czech Republic, toetoe lava a faʻatatau ia Rusia, faʻatasi ma faʻamautinoaga sese e toe foʻi atu i le 'folafolaga' a James Baker ia Gorbachev ia Fepuari 1990 e faapea. E le mafai lava ona faalautele atu Nato i tua atu o Siamani.
Iukureini o le laina pito i luma. Ua taunuu lelei Nato i le tuaoi tonu lea na osofaʻia ai e le autau a Hitila i le 1941, ma tuua ai le silia ma le 23 miliona tagata maliliu i le Soviet Union.
O Tesema talu ai, na faʻaalia ai e Rusia se fuafuaga mo le saogalemu mo Europa. O lenei mea na faʻateʻaina, ulagia pe taofiofia i le aufaasālalau i Sisifo. O ai na faitau i ana fautuaga i lea laasaga ma lea laasaga? I le aso 24 o Fepuari, na faamataʻu ai e le Peresetene Ukrainian Volodymyr Zelenskyy le fausiaina o auupega faaniukilia sei vagana ua faaauupegaina ma puipuia e Amerika Iukureini. O le vaomago mulimuli lea.
I le aso lava lea, na osofaʻia ai e Rusia - e tusa ai ma le aufaasālalau i Sisifo, o se gaioiga le faʻafefe o le faʻaleagaina. O le talafaasolopito, o pepelo, o fuafuaga mo le filemu, o maliega faamaoni i Donbass i Minsk e leʻi faitauina.
O le aso 25 o Aperila, na lele ai le Failautusi o le Puipuiga a Amerika, General Lloyd Austin, i Kyiv ma faʻamaonia ai o le sini a Amerika o le faʻaumatia lea o le Russian Federation - o le upu na ia faʻaaogaina o le 'vaivai'. Ua maua e Amerika le taua na ia mana'o ai, na tauina e se tagata Amerika e fa'aauupegaina ma fa'aauupegaina sui ma pa'u tupe fa'aalu.
Toeitiiti lava leai se tasi o nei mea na faʻamatalaina i le au maimoa i Sisifo.
O osofa'iga a Rusia i Iukureini e fa'atauva'a ma e le mafai ona fa'anoina. O se solitulafono le osofa’ia o se atunu’u malo. E leai ni 'ae' – vagana ai le tasi.
O anafea na amata ai le taua i Ukraine ma o ai na amataina? E tusa ai ma Malo Aufaatasi, i le va o le 2014 ma le tausaga nei, e tusa ma le 14,000 tagata ua maliliu i le taua a le malo o Kyiv i le Donbass. O le tele o osofaiga na faia e neo-Nazis.
Matamata i se lipoti o tala fou a le ITV mai ia Me 2014, e le tusitala tuai o James Mates, o le na fanaina, faatasi ai ma tagata lautele i le aai o Mariupol, e le autau a Iukureini Azov (neo-Nazi).
I le masina lava lea e tasi, o le toʻatele o tagata e tautatala i le gagana Rusia na susunuina ola pe faʻafefe i totonu o se fale faʻapotopotoga fefaʻatauaʻiga i Odessa na osofaʻia e le au fascist, o le au soo o le Nazi collaborator ma anti-Semitic fanatic Stephen Bandera. O le Times Niu Ioka ta'ua le au faomea o 'nationalists'.
'O le misiona iloga a lo tatou malo i lenei taimi faigata,' o le tala lea a Andreiy Biletsky, o le na faavaeina le Azov Battaltion, 'o le taitaia lea o Tuuga Paʻepaʻe o le lalolagi i se taua mulimuli mo lo latou ola, o se osofaʻiga faasaga i le au Semite taʻitaʻia. Untermenschen. '
Talu mai Fepuari, o se faʻasalalauga a le 'tagata mataʻituina tala fou' (e tele lava na faʻatupeina e Amerika ma Peretania ma fesoʻotaʻiga i malo) na taumafai e faʻamautu le faʻavalevalea e le o iai ni neo-Nazis a Ukraine.
O le Airbrushing, o se faaupuga e masani ona fesoʻotaʻi ma Stalin's purges, ua avea ma meafaigaluega o le autusitala masani.
I le itiiti ifo ma le sefulu tausaga, o se Saina 'lelei' ua fa'afefeteina ae o se 'leaga' Saina ua suia: mai le faleaoga a le lalolagi i se Satani fou fou.
O le tele o nei fa'asalalauga e afua mai i le US, ma fa'asalalauina e ala i sui ma 'manatu-tanks', e pei o le ta'uta'ua o le Australian Strategic Policy Institute, le leo o le alamanuia o auupega, ma tusitala maelega e pei o Peter Hartcher o le Sydney Herald Taeao, o ē na fa'aigoaina i latou o lo'o fa'asalalauina fa'aa'afiaga a Saina o 'iole, lago, namu ma tama'i manulele' ma sa latou vala'au i nei 'fa'ama'i fa'ama'i 'ia 'ave'esea'.
Talafou e uiga ia Saina i Sisifo e toetoe lava o le taufaamataʻu mai Beijing. O le Airbrushed o le 400 Amerika faavae o loʻo siomia ai le tele o Saina, o se asoa faʻaauupegaina e oʻo mai Ausetalia i le Pasefika ma saute sasaʻe Asia, Iapani ma Korea. O le motu Iapani o Okinawa ma le motu o Korea o Jeju o loʻo faʻapipiʻiina fana e faʻaoga avanoa i le fatu fale gaosi oloa o Saina. Na faamatalaina e se ofisa o le Pentagon lenei mea o se 'noose'.
O Palesitina ua lipotia sese mo le umi e mafai ona ou manatua. I le BBC, o loʻo i ai le 'feteʻenaʻiga' o 'faʻamatalaga e lua'. O le galuega faafitafita e sili ona umi, sili ona sauā, e lē taupulea i aso nei e lē o taʻua.
E tau leai ni tagata ua afaina i Yemen. O i latou o le aufaasālalau e le o ni tagata. A o timu a Saudis a latou pomu fuifui Amerika ma faufautua Peretania o loʻo galulue faʻatasi ma le au ofisa faʻatatau i Saudi, e silia ma le afa miliona tamaiti o loʻo feagai ma le matelaina.
O lenei fufulu fai'ai e ala i le le faia e iai se tala faasolopito umi. O le fasia o le Taua Muamua a le Lalolagi na taofia e le au tusitala oe na faʻailogaina mo lo latou usitaia ma taʻutaʻu atu ia latou manatuaga. I le 1917, o le faatonu o le Manchester Guardian, CP Scott, na taʻu atu i le palemia Lloyd George: 'Afai e iloa moni e tagata [le mea moni], o le a taofia le taua taeao, ae latou te le iloa ma le mafai ona iloa.'
O le musu e vaʻai tagata ma mea na tutupu e pei ona vaʻaia e isi atunuʻu, o se faʻasalalauga faʻasalalau i Sisifo, e faʻavaivaia e pei o Covid. E pei lava o loo tatou vaai atu i le lalolagi e ala i se faata e tasi le itu, lea e 'tatou' amio lelei ma tausaafia ae 'latou' e leai. O se vaaiga loloto faa-meperoa.
O le tala faasolopito o loʻo ola i Saina ma Rusia e seasea faʻamatalaina ma e seasea ona malamalama i ai. O Vladimir Putin o Adolf Hitler. Xi Jinping o Fu Man Chu. O taunuʻuga mataʻina, e pei o le faʻaumatiaina o le mativa mativa i Saina, e tau le iloa. E maeu le faapi'opi'o ma le leaga o lenei mea.
O afea o le a tatou faatagaina ai i tatou lava e malamalama? O le a'oa'oina o le au tusitala o faiga falegaosimea e le o le tali lea. E le o se meafaigaluega faakomepiuta ofoofogia, o se auala, e le o se mutaaga, e pei o le lomitusi limalima ma le masini linotype.
I tausaga talu ai nei, o nisi o tusitala sili ona lelei ua faʻamama ese mai le tulaga masani. 'Defenestrated' o le upu lea e fa'aaogaina. O avanoa na matala muamua i mavericks, i le au tusitala oe na tetee i le saito, tagata tala moni, ua tapunia.
O le mataupu a Julian Assange e sili ona faateʻia. Ina ua mafai e Julian ma WikiLeaks ona manumalo i le au faitau ma taui mo le faʻatanē, o le Times Niu Ioka ma isi 'pepa o faamaumauga' taua ia te ia lava, sa faamanatuina o ia.
Ina ua tetee le malo pogisa ma manaʻomia le faʻaumatia o taʻavale malosi ma le fasiotia o le amio a Julian, na avea o ia ma fili lautele. Na taʻua o ia e le Sui Peresetene Biden o se 'tagata faatupu faalavelave faatekinolosi'. Na fesili Hillary Clinton, 'E le mafai ea ona tatou ta'alo le alii lea?'
O le osofa'iga na sosoo ai o le sauaina ma le taufaaleaga faasaga ia Julian Assange - o le UN Rapporteur on Torture na ta'ua o le 'mobbing' - na aumaia ai le au faasalalau saoloto i lona tulaga maualalo. Ua tatou iloa po o ai i latou. Ou te manatu ia i latou o ni tagata galulue faatasi: o Vichy tusitala.
O afea e tulai mai ai tusitala moni? Ose musuia samizdat ua uma ona i ai i luga o le initaneti: Consortium News, na faavaeina e le tusitala sili Robert Parry, Max Blumenthal's Grayzone, Mint Press News, Media Lens, Declassified UK, Alborada, Electronic Intifada, WSWS, ZNet, ICH, Counter Punch, Tutoatasi Ausetalia, o le galuega a Chris Hedges, Patrick Lawrence, Jonathan Cook, Diana Johnstone, Caitlin Johnstone ma isi o le a faʻamagaloina aʻu mo le le taʻua i latou iinei.
Ma o afea o le a tulaʻi ai tusitala, e pei ona latou tetee i le tulaʻi mai o fascism i le 1930s? O afea o le a tulaʻi ai le au fai ata tifaga, e pei ona latou faia faasaga i le Cold War i le 1940s? O afea o le a tulaʻi ai le au faʻatauemu, e pei ona latou faia i se augatupulaga ua mavae?
I le faasūsūina ai mo le 82 tausaga i le taele loloto o le amiotonu lea o le lomiga aloaʻia o le taua mulimuli a le lalolagi, pe le o le taimi ea o i latou ua faamoemoe e tausia le faamaumauga saʻo e faailoa atu ai lo latou tutoʻatasi ma faaliliu le tala pepelo? Ua sili atu le faanatinati nai lo se isi lava taimi.
Ua faalua ona manumalo John Pilger i le faailoga maualuga a Peretania mo tusitala ma ua avea ma Tusitala Faavaomalo o le Tausaga, Tusitala Tala Fou o le Tausaga ma Tusitala Faʻamatala o le Tausaga. E 61 ata na ia faia ma ua manumalo i le Emmy, o le BAFTA o le Royal Television Society ma le Sydney Peace Prize. O lana 'Cambodia Year Zero' ua faaigoaina o se tasi o ata sili ona taua e sefulu o le 20 seneturi. O lenei tusiga o se faʻataʻitaʻiga o se tuatusi i le Trondheim World Festival, Nouei. E mafai ona faafesootai o ia i www.johnpilger.com
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo