O le vaiaso talu ai na ou finau ai o le osofaʻiga a Isaraelu i Lepanona na fuafuaina. O le pueina e Hizbullah o ni fitafita se toalua na tuuina atu ai i le malo le mafuaaga e amata ai se osofaiga na ia fuafuaina talu mai le 2004. Na iloa uma e Bush ma Blair o le a tupu ma tuuina atu la latou faamaoniga.
O le mea moni, na taʻusalaina aʻu e le au lagolago o le malo o Isaraelu o se tagata tetee ma se tagata tetee mo le mataʻutia. Ae o le Aso Sa na faʻamaonia ai lenei manatu e se tala Seymour Hersh lomia i le New Yorker. O Isaraelu, na taʻu atu e ana tagata faʻamatalaga ia te ia, "na faia se fuafuaga mo le osofaʻia o Hezbollah - ma faʻasoa atu i ofisa o le Pulega a Bush - aʻo leʻi oʻo i le aso 12 o Iulai 1th kidnappings." Na faaalia e se tasi o faufautua a le malo o Amerika e faapea na asiasi atu ofisa o Isaraelu i Uosigitone i le amataga o le tau mafanafana “ina ia maua se moli lanumeamata mo le osofaʻiga o pomu ma saili po o le a le tele o le a gafatia e le Iunaite Setete.”(XNUMX)
Ona tulai mai ai lea o se tasi o fesili manino. Aisea? Talu ai ona o le osofaʻiga ua sili atu le tau o Isaraelu i tulaga uma o ola ma tulaga faʻavaomalo nai lo le tulaga na mafai ona faia, aisea na filifili ai le malo o Ehud Olmert e osofaia?
O mafuaaga o le pulega a Amerika e faigofie ona malamalama i ai. E talitonu le au neocons, e ala i le osofaʻia o Hizbullah, o loʻo fesoasoani Isaraelu ia i latou e faʻafetaui Iran(2). O ana osofaʻiga pomu e mafai ona avea ma se taʻavale susu mo se osofaʻiga i fale faaniukilia a Iran. E ui o se osofaʻiga atoa i lena atunuu e le mafai, o le tauina o fitafita latou te manatu o Iran proxies o le isi mea sili lea. A o vaivai le malosi o Bush i le mea moni, e foliga mai e talitonu o ia o loʻo ia sailia se faʻasalaga mulimuli ma 'au a le tiapolo, lea o le a iʻu ai i le manumalo mo le "saolotoga ma le faatemokalasi" e pei o le afio faalua mai o le Alii (i le mataupu e aafia ai se apocalypse). Ae aiseā na faataga ai e Isaraelu o ia lava e faaaogā e fai ma ona mamoe poʻa e sasa ai?
O le tali manino o le manatu o le a manumalo. Afai o lea, e taʻu mai ai e le mafai ona aʻoaʻoina e oo lava i tala faasolopito lata mai. I le 1996, na fanaina ai e Hizbullah, le 'au a Shi'i e tau ma 'autau a Isaraelu o loʻo nofoia le itu i saute o Lepanona, na fanaina roketi Katyusha i le itu i matu o Isaraelu. O Shimon Peres, ma le faʻamoemoe - e pei o Olmert - e faʻaalia i le au palota o ia e malosi e pei o soʻo se taʻitaʻiʻau, na filifili e faʻamalo tagata lautele mai le itu i saute o Lepanona e ala i le mamafa o pomu ma faʻaumatia ai Hizbullah. Na ia maua le lagolagosua a le Iunaite Setete, tuliesea le 400,000 tagata mai o latou fale, ae na le mafai ona faatoilaloina le fili. Na faaauau pea ona auina atu e le au fitafita a latou roketi i Isaraelu, a o fana a Isaraelu na fasiotia ai le 102 tagata lautele na sulufaʻi i le nuu o Qana. O le ita na mafua ai ona faamalosia le malo o Amerika e lagolagoina se taofiga. I le sefulu tausaga mulimuli ane, o le fiasco atoa - e aofia ai le fasiotia o tagata lautele i Qana - ua solomuli e pei o se ata tifaga.
Ou te le o fai atu e talitonu le pulega a Olmert e leiloa. Ae e foliga mai ia te au o le matua tauaso i lesona o le 1996 atonu na i ai se uunaiga malosi e osofaia. Pe e mafai ea, e pei ona fai mai ai nisi, o loo tuliloaina e Isaraelu se tagi faaitumalo?
Ua faamanatu mai e le tusitala Isaraelu o Tanya Reinhart ia i tatou e faapea o David Ben-Gurion, o le na faavaeina le setete o Isaraelu, na talitonu o ona tuaoi e tatau ona "natura": Ioritana i sasae, Suez Canal ma Sharm el-Sheikh i saute- i sisifo ma saute, ma le vaitafe o Litani (30km i totonu o Lepanona) i le itu i matu(3). I lana tusi The Iron Wall: Israel and the Arab World, o loo faamatalaina ai e le tusitala o tala faasolopito o Avi Shlaim le “fuafuaga matagofie” a Ben-Gurion mo le faaopoopo atu o Lepanona i saute ma liliu le vaega o totoe o le atunuu i se setete Maronite. I le 1956 na ia faʻamatalaina lenei fuafuaga i malo o Peretania ma Farani i talanoaga faalilolilo i Sevres lea na faʻaalia ai le osofaʻiga a Suez. O lana pule o le aufaigaluega, o Moshe Dayan, na fuafua e lagolagoina se tagata Lepanona o le a "taʻutino atu o ia lava o le faaola o le faitau aofaʻi o Maronite", ona "ulufale atu lea i Lepanona, nofoia le teritori talafeagai, ma fausia se pulega Kerisiano o le a faʻatasi ma Isaraelu. O le fanua e amata mai i le Litani i saute o le a tuʻufaʻatasia uma iā Isaraelu, ma o le a sologa lelei mea uma.” (4)
E tele tala i luga o le initaneti - e aofia ai Reinhart's - o loʻo fautua mai ai ua toe faʻafouina lenei faʻamoemoe. Ou te le talitonu i ai.
O molimau na ou tuuina atu i le vaiaso talu ai o loʻo taʻu mai ai o fitafita o loʻo fuafuaina lenei osofaʻiga na faʻamoemoe e faia se taotoga mo le tolu vaiaso. O le a latou osofaʻia Lepanona, faʻaumatia Hesepulo ma toe osofaʻi ese. Talu mai le amataga o le osofaʻiga, o loʻo faʻamalosi Isaraelu mo se isi - o le "malosi tele" - e leoleo i le itu i saute o Lepanona e fai ma ona sui. E ui lava e le mafai e le malo ona aʻoaʻoina mai le 1996, e foliga mai o loʻo manatua pea le lesona o Me 2000, ina ua maua e le au faʻaauupegaina a Isaraelu nai lo se galuega i le itu i saute o Lepanona e le mafai ona lagolagoina. Ou te leʻi mafai ona maua se faʻamaoniga e faʻapea na mafaufau sui o Ben-Gurion e faʻaopoopoina. E oo lava ia Ariel Sharon, o le na faʻainisinia le osofaʻiga a Menachem Begin i Lepanona i le 1982, na manatu e le o se fanua faoa ae o le faʻavaeina o se malo papeti ma le faʻaleagaina o le Palestine Liberation Organisation, i le faʻamoemoe o le Faletupe i Sisifo - ae le o le itu i saute o Lepanona - e mafai ona tuʻufaʻatasia. i Isaraelu. E le o se taumafaiga e faoa le tele o teritori.
Ae e le mafai ona e faitau i soʻo se tala o faiga faʻapolokiki a Isaraelu e aunoa ma le taia i le pule faʻapitoa a le au taʻitaʻi. Ua tatou masani i pulega faamiliteli. Ae e tulaga ese Isaraelu i le avea ma se malo faatemokalasi faamiliteli(5). O se faiga palota e sili atu le saʻo nai lo o tatou lava tuʻuina atu le atunuʻu i lima o fitafita, ma o nisi taimi (Ou te mafaufau ia Yitzhak Shamir ma Ariel Sharon) tagata solitulafono tau(6). E tusa lava pe filifilia tagata lautele, e tuleia i latou e le au aoao. Ina ia faatumauina lo latou tulaga, ua taumafai ai taʻitaʻiʻau e faamautinoa o loo iai pea Isaraelu i le taua. E pei ona matauina e Moshe Dayan, o le tauimasui a le militeli o se "fualaau ola"(7). Ua aoteleina e Avi Shlaim le finauga a Dayan faapea. “Muamua, o le [taui] na faamalosia ai malo Arapi e faia ni faiga tetele e puipuia ai o latou tuaoi. Lona lua, ma o le aano moni lea, na mafai ai e le malo o Isaraelu ona faatumauina se tulaga maualuga o le vevesi i totonu o le atunuu ma totonu o le autau "(8).
O tagata tau i Isaraelu e toetoe lava o taimi uma na faʻamalosia e ala i gaioiga faʻaauupegaina. E oo lava i le fuafuaina o le tele o mala faapolokiki i le talafaasolopito o Isaraelu - Suez - Ben-Gurion na mafai ona aveesea lana minisita mai fafo saili filemu, Moshe Sharett. O a latou mea e fiafia i ai e sili ona lelei e ala i le faʻateleina, tusa lava pe le talafeagai. Ina ua maeʻa le osofaʻiga lata mai i Lepanona, na manaʻo le au taʻitaʻiʻau e faʻamalosia. I le fono a le kapeneta i le aso 27 o Iulai, ina ua uma ona manino mai o le osofaʻiga ua liua i se faʻalavelave faʻalavelave ma faʻalavelave faʻapolokiki, na latou finau ai e faʻatagaina i latou e faʻatupu se osofaʻiga i luga o le eleele (9).
O ai ua faia'ina mai lenei taua? O tagata o Lepanona ma Isaraelu i matu, ioe, ma atonu - i se tasi aso - o tatou uma. O tagata lautele i le malo o Isaraelu, atonu e aofia ai Ehud Olmert. Ae le o Hizbullah, lea ua folafola nei o ni toa i atunuu Mosalemi i Sasaʻe Tutotonu. E le o Bush poʻo Blair, o ia o osofaʻiga uma a tagata faatupu faalavelave - e oʻo lava ia i latou na faaosofia e le tetee ia latou faiga faʻavae - o se isi faʻamaoniga o la latou taua i le mataʻutia. Ae le o le Puipuiga a Isaraelu. I le feagai ai ma fili faʻamalosi, e mafai ona latou manaʻomia nisi punaoa ma malosi sili atu. E le'i manatu le au ta'ita'i e faia'ina, ae e oo lava i lenei mala e lei afaina ai i latou. Ua faaitiitia ai le saogalemu o tagata Isaraelu, ma ua atili ai ona latou palota mo i latou ua folafola atu e puipuia i latou.
mau:
1. Seymour M. Hersh, 21 Aukuso 2006. Matamata i Lepanona. Le Niu Ioka.
2. Va'ai Edward Luce, 12th Aukuso 2006. Bush 'e talitonu o feteenaiga o se US-Iran sui taua'. The Financial Times.
3. Tanya Reinhart, 28th Iulai 2006. Israel's "New Middle East". www.redress.btinternet.co.uk/treinhart17.htm
4. Moshe Dayan, sii mai e Avi Shlaim, 2000. The Iron Wall: Israel and the Arab World, p133. Penguin, Lonetona.
5. Na faasino mai e lau uo o Oliva Tickell lenei mea ia te au.
6. Na faatonuina e Shamir le fasioti tagata o le UN mediator Folke Bernadotte. Sa faatagaina e Sarona le au Phalangists e faia le fasiotiga a Sabra ma Shatila.
7. Moshe Dayan, sii mai e Avi Shlaim, 2000. The Iron Wall: Israel and the Arab World, p133. Penguin, Lonetona.
8. Avi Shlaim, ibid.
9. Ian Black, Inigo Gilmore ma Mitchell Prothero, 30th July 2006. Le aso na iloa ai e Isaraelu o se taua moni lenei. O le Tagata matau.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo