O nofoaga uma e lua o loʻo i ai le faitau aofaʻi o le faitau miliona, o le tele o tagata e paʻepaʻe paʻu. I nofoaga uma e lua, oi latou e mafai ona maua galuega e mafai ona maua naʻo totogi o le mativa i lalo o tulaga e ese mai le pologa naʻo le igoa. E le fa'aaloalogia le aia tatau a tagata e palota ai. E na o ni nai itula e ola ai moli i le aso. E masani ona toso faamalosi tagata, fasi, ma fasiotia e aunoa ma se faasalaga. O i latou e mafai ona o ese mai nofoaga uma e masani ona puʻeina e le pulega ma toe foi mai, tusa lava pe faʻamaonia pe leai foi. O le tasi o le atunuu o Haiti. O le isi o le US falepuipui-fale gaosimea. I le tepa muamua, o le faiga faavae a le malo o Amerika o le saisai o tagata uliuli ma lana faiga faavae o le faaleagaina o le faatemokalasi i Haiti e foliga mai e le tele ni mea e tutusa ai, ae i se tulaga faavae, e toetoe lava o mea uma e tutusa.
Fai mai Dostoevsky i se tasi taimi, "O le tikeri o le malo i totonu o se sosaiete e mafai ona faamasinoina e ala i le ulufale atu i ona falepuipui." Afai e moni lenei mea, o le Iunaite Setete o loʻo mafatia i se faʻaletonu tele o tagata. E sili atu i le lua miliona tagata o loʻo i totonu o le falepuipui poʻo le falepuipui i le US, ma o le faitau aofaʻi atoa o faʻasaʻoga (e aofia ai i latou o loʻo palola poʻo le nofo vaavaaia) e toeitiiti atoa le fitu miliona. Ina ua sosolo le vevesi i totonu o le nuu o Haiti i le amataga o le tausaga, sa faia sauniuniga e taofia ai le sili atu i le 50,000 tagata sulufai i le nofoaga taʻutaʻua o Guantanamo Bay i Cuba, lea na faia ai e pagota Arapi le tele o moliaga o le sauaina faaletino ma le sauaina. O le fa'afalepuipuiina o tagata lanu e foliga mai o se tasi lea o nai mea e faia e le malo o Amerika i so'o se lelei.
Ina ua mavae le maliu talu ai nei ma le le manuia o Frank "Big Black" Smith, o se taimi talafeagai e talanoa ai e uiga i falepuipui. O Smith o se tasi o taʻitaʻi o le fouvalega i le 1971 i le falepuipui i Attica, lea na pulea ai e pagota le falepuipui ma taofia leoleo. Na faia e pagota le tele o manaoga o le malo e aofia ai aoaoga mo galuega, aoaoga, tausiga o le soifua maloloina, ma le saolotoga o tapuaiga, faatasi ai ma isi mea. O le tele o manaoga o ni suiga tauagafau e mafai ai ona tausia pagota e pei o ni tagata soifua. Na muta le feeseeseaiga ina ua osofaia e le Kovana Nelson Rockefeller le afe o fitafita i le falepuipui, ma fasiotia ai le 29 pagota ma le 10 leoleo i le faagasologa.
Ae sa le lava mo leoleo na o le toe ave o le falepuipui. Na faamalosia e pagota le atunuu e iloa lo latou tagata mo na taimi pupuu i le taimi o le fouvalega, ma e taua le aveesea o lena tagata mai ia i latou i se taimi vave e mafai ai. A leai, semanu o Attica le muamua o le tele o fouvalega. Na faamatalaina mulimuli ane e Big Black le sauaina na ia onosaia ma ana uo i lima o leoleo mulimuli ane:
“Sa matua leaga lava; e te iloa, matua, matua sauā. Sa latou saeia o matou lavalava. Na latou faia i matou e fetolofi i luga o le eleele e pei o ni manu. Ma sa latou faoa aʻu. Ma sa latou tuuina aʻu i luga o se laulau ma sasa aʻu i totonu o oʻu testicles. Ma sa latou susunu aʻu i sikaleti ma faapau mai ni atigi vevela ia te aʻu ma tuu se soka i lalo o loʻu faai ma sa latou fai mai pea ia te aʻu afai e paʻu, o le a latou fasiotia aʻu … E tiga lava. Ua e va'ai i se tasi tagata o fai le isi tagata i lenei auala ma latou matua afaina ai a'u. Ou te lei mafaufau lava o le a tupu. Ou te leʻi manatu lava e toʻatele o le a faia e pei o ni manu.”
I le tele o tausaga mulimuli ane, e leʻi tele se suiga. E tusa ai ma le Human Rights Watch, “I tausaga talu ai nei, sa sasaina ai pagota o le falepuipui a Amerika i moto ma fasi laau, soli, kiki, fana, maofa i masini faaeletonika, faasūsū i vailaau kemikolo, titina, ma fafati muamua foliga i luga o fola sima e le o leoleo a latou galuega o le leoleoina o i latou.” O le toso teine i falepuipui ose fa'ama'i. E tusa ai ma se suʻesuʻega i le The Prison Journal, o le tasi mai le toʻalima o pagota na lipotia se faʻalavelave faʻamalosi pe faʻamalosi feusuaʻiga aʻo falepuipui. O le Iunaite Setete foi o loo auina atu i fafo lana aganuu o le fefe i falepuipui i le lalolagi atoa, o le faataitaiga sili ona lata mai o le falepuipui o Abu Ghraib i Iraq, lea na sauaina ai tupulaga talavou, na maitaga tamaitai e ala i le toso teine, ma o pagota na aafia i ituaiga masani o feusuaiga. le faalumaina ma le sauaina.
O le tele o mafuaʻaga e masani ona taʻua mo le faʻatupulaia o le falepuipui-fale gaosi oloa i Amerika. O le tasi o le fale puipui o loʻo maua ai galuega ma se faʻaosofia Keynesian i le tamaoaiga. O le isi o falepuipui e maua ai galuega taugofie mo kamupani Amerika. E ui e mautinoa lava o mea ia, ae e matua itiiti lava le manuia tau tamaoaiga i le vasega pule. Ia i latou, o le aoga moni o falepuipui o loʻo taoto i lo latou faʻaogaina o se ituaiga o pulega faʻaagafesootai. Latou te fesoasoani e aofia ai vaega (pouliuli) sili atu ona faʻalavelave o le faitau aofaʻi aʻo faʻafefe le isi vaega o tagata (papaʻe) i le tuʻuina atu. O falepuipui sa avea ma meafaigaluega mata'ina e fa'atumauina ai tu'uga ta'uta'ua a Amerika ma vaevaega o vasega.
E pei ona ta‘ua e C.L.R. Na taʻua e James i le 1943, "O le eseesega i le va o latou tulaga ma avanoa e fiafia ai i latou o loʻo siomia ai i latou ua avea pea ma Negroes le vaega o le sosaiete Amerika e sili atu ona talia manatu fouvale ma le fofo mataʻutia o faafitauli lautele." O le mea lea na saunoa i ai Peresitene Nixon ina ua ia fai mai, e tusa ai ma se fesoasoani, "o le faafitauli atoa lava o tagata uli. O le ki o le faia lea o se faiga e iloa ai lenei mea ae le o foliga mai. ” O le faiga na ia sau ai o le "Taua i Fualaau Faasaina." Ina ua maeʻa le aia tatau a le malo ma le malosi o le uliuli na faʻaumatia ai le apartheid aloaia a Amerika, o le falepuipui-fale pisinisi na avea ma auala fou e faatumauina ai le maualuga o le paʻepaʻe ma faʻaleagaina ai le malosi o faiga faʻapolokiki uliuli.
E tele mafuaʻaga o loʻo taʻua foi mo le lagolago a le malo o Amerika i le osofaʻiga talu ai nei i Haiti, e pei o le avanoa i tagata faigaluega taugofie, pulea o le savili e tau atu i le Canal Panama, eseesega o faiga faʻavae ma le malo o Aristide, ma isi. Ae o le mafuaaga autu lava, o le mafuaaga lava lea o lo tatou atunuu i le tele o falepuipui. E pei lava o Aferika Amerika o se taufaamataʻu i le faatulagaga o mea i totonu o le lotoifale, o Haiti o se taufaamatau i le faatulagaga faavaomalo o mea. O loʻo faʻamatalaina ai le naunau o isi atunuʻu mauoa, papaʻe e pei o Farani ma Kanata e faia se sao malosi i sea mataupu eleelea. Afai o se malo matitiva, uliuli e pei o Haiti o le a manuia i le faʻatuina o se faʻatemokalasi mautu ma se faiga tau tamaoaiga e manuia ai ona lava tagata nai lo faʻalapotopotoga faʻavaomalo, ona mulimuli ai lea o isi atunuu matitiva. O le mea lea na tatau ai ona auina atu se feʻau i tagata paʻuuli i le salafa o le lalolagi: iloa lou nofoaga, pe mafatia i taunuuga.
I Haiti ina ua uma le osofaʻiga a le malo, o falepuipui sa iai muamua tagata gaoi, fasioti tagata, ma faomea, ua taofia nei le au tusitala, tagata faomea, ma faiaʻoga. O le au muamua na faasaolotoina e le au fouvale, o le vaega mulimuli na siomia e le malo papeti mo o latou manatu faaupufai. O potu ua mamanuina e taofia ai tagata e toasefulu ua i ai nei le selau o pagota o loʻo faʻapipiʻiina pei o satini. Na lipotia mai e se tusitala o le Radyo Timoun lea na taofia faapagota e faapea, o le vai inu mo pagota o a latou lava vai taele sa faaaoga muamua. I Les Cayes, o tulaga o falepuipui e matua leaga lava ma ua afaina ai faʻamaʻi.
O se vaega o le tali a le Iunaite Setete i lenei faalavelave o le auina atu lea o Terry Stewart ma John Nielsen e fesoasoani i le "toe fuataiina" o falepuipui ma leoleo o Haiti. Stewart o le faufautua lava lea e tasi na auina atu e "toe fuatai" le falepuipui o Abu Ghraib i Iraq. O ia foi o le sa avea muamua ma faatonu o le falepuipui a Arizona, lea na molia ai e le Matagaluega o Faamasinoga a Amerika le Matagaluega o Faasaoga a le setete mo le faatagaina o se siosiomaga e faamalosia ma faasotoma pagota tamaitai e leoleo. Nielsen, o le o le a faia se "ogatotonu-ono-totogi totogi," sa galue muamua i Albany, lea na unaʻia ai e le Coalition for Accountable Police and Government ina ia faateʻa o ia, "ona o lona taʻitaʻiga ua iʻu ai i se siosiomaga o le le talitonuina o ia. i totonu o le matagaluega a leoleo ma le va o le matagaluega a leoleo ma le nuu.”
O nei mea uma ua na o le isi mataupu i se osofaʻiga tau tamaoaiga, faaupufai, ma aganuu i le 200 tausaga i le manuia o Haiti. E pei ona faamalamalama mai e Frederick Douglass i le 1893, “E uliuli Haiti, ma tatou te lei faamagaloina lava Haiti mo le uliuli pe faamagaloina foi le Silisiliese mo le faauliuliina o ia … A o i ai le pologa ia i tatou, o lana faataitaiga o se matuitui matuitui i o tatou itu ma o se punavai o le fa'alavelave ma le mata'u. Sa sau o ia i totonu o le usoga a atunuu e ala i le toto … Sa avea o ia ma se mea e ofo ai ma taufaafefe ma se taufaamatau i tagata uma o loo umia pologa i le lalolagi atoa, ma o le lalolagi o lo o umia pologa ua i ai se vaaiga masalosalo i lana galuega talu mai lena taimi.” I le taimi lena, na faʻaalia e Haiti le taufaʻamataʻu tutusa e pei ona faia i le taimi nei: o le faʻamataʻu o se faʻataʻitaʻiga lelei.
E lētioa la o Haiti le atunuu ua filifilia e malo malolosi o le lalolagi e fai a latou lava faaaʻoaʻoga. I le lua selau tausaga talu ai, na faaseseina ai e pologa uliuli le autau malosi a Napoleon Bonaparte. O se tasi lea o taimi e oo mai i le taimi nei e le masani ai i le talafaasolopito lea na taʻavale ai le faamasinoga tonu, e le pei o le vai, ae pei o le lava mai se mauga mu pa. O Jean-Jacques Dessalines, le taʻitaʻi fouvale o lē na uuina faailoga o le sasa a lona matai muamua i lona tua, o le a alagaina pe a uma lona manumalo, “Ua ou tuuina atu le toto ʻai tagata Farani mo le toto,” ma e faapea, “e leai se mea e taofia ai i tatou mai le faasalaina o le tagata. o ē fasioti tagata o ē na fiafia e taele o latou lima i le toto o le fanauga a Hayti.” O le mea sa avea muamua ma kolone e sili ona aoga mo malo i fafo, ua tatagi nei i faaupuga e pei o le “Hayti for the Haytians.”
O le maufetuunaʻi o tagata Haiti na matuā faagaeetia ai foʻi o latou fili. Lemmonier-Delafosse o se ofisa lagolago-pologa i le autau a Napoleone. I tausaga talu ona mavae le fouvalega, na ia tusia ai i ana manatuaga, “Ae oka nei tagata uli! Maeu lo latou tau ma le oti! E tatau i se tasi ona tau faasaga ia i latou e iloa ai lo latou lototetele fa'atauva'a i le fa'alavelave mata'utia pe a le toe mafai ona latou toe maua se fesoasoani i togafiti. Ua ou vaai i se koluma malo, ua saeia e le fuifui vine mai fasi fana e fa, agai i luma e aunoa ma le toe faia o se laa i tua. O le tele o lo latou paʻuʻū, o le tele foʻi lea o le lototele o isi. Na latou fa'atupuina pesega, aua e pepese le Negro i so'o se mea, fai pese i mea uma ... Ai se tasi na va'ai i lenei lototoa ina ia i ai sona manatu."
O le agaga lava lea e tasi o le lototele ma le tetee e mafai ona vaaia i aso nei a o uumau ma le le fiafia e le au faʻamalosi Haiti tamatamailima e lima - o loʻo faʻaalia ai le lima tausaga o le pule a Peresitene Aristide - i foliga o le malo o Amerika ma le le amanaiaina atoa o fana faʻapipiʻiina i luga o latou tino. E mafai ona vaʻaia i faʻataʻitaʻiga lata mai a Lavalas na faia i Cap Haitien, e ui o le mea moni o loʻo pulea pea e le au faʻaauupegaina lena vaega o le atunuʻu. Ma e mafai ona vaaia i upu a Annette Auguste, o lē ina ua tautala mai i lona sela falepuipui na faapea mai, “E mafai ona latou faafalepuipuiina loʻu tino ae latou te lē mafai lava ona faafalepuipuiina le upu moni ua ou iloa i loʻu agaga. O le a faaauau pea ona ou tau mo le faamasinoga tonu ma le upu moni i Haiti seia oo ina ou toe manava.”
Justin Felux o se tusitala ma activist e faavae i San Antonio, Texas. E mafai ona maua o ia i [imeli puipuia]
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo