I se gaioiga e lei faateia ai le toatele, na filifilia ai e John Kerry le Senator John Edwards e fai ma ana paaga. Na faasilasila e Kerry lana filifiliga ina ua toe foi mai se pasi pasi i Midwest lea na ia faaigoaina o le "Agaga o Amerika". Ma o a ituaiga o tagata e faʻaalia le "Agaga o Amerika," e tusa ai ma Kerry? Ia, papalagi, ioe! O ata o le malaga e faʻaalia ai le tele. O loʻo valoia e le au suʻesuʻe le faʻaopoopoga o Edwards o le a faʻateleina ai le apili o le tiketi i nuʻu i tua, vasega ogatotonu, Midwestern, ma tagata palota i Saute (tagata palota papaʻe, i se isi faaupuga). O le fa'afaigaluegaina o Edwards o le isi la'asaga tele lea i le tauiviga mata'utia a le Democratic Party mo loto ma mafaufau o Amerika papa'e.
I le taimi muamua, na foliga mai na fiafia Kerry i le tulaga pagatia o tagata Aferika Amerika. Na ia fai mai foi na te manao e avea ma "Peretene uliuli" lona lua a Amerika. Na tali mai se tasi sa avea muamua (uliuli) Clinton ofisa i le faapea mai, "E le tupu lena mea. Na te le alu i fafo-Clinton Clinton, ma afai na te taumafai, o le a foliga pepelo. E foliga mai e ioe Kerry, ma ua lafoai uma lona itumalo uliuli. I se tautalaga i le National Conference of Black Mayors ia Aperila, na faʻaalu ai e Kerry lona taimi e talanoa ai pe faʻafefea ona faʻamautu fale kemisi a Amerika nai lo popolega o le aofia. E toetoe lava a ia faʻateʻaina tagata uli mai tulaga iloga i lana faʻaupuga, ita ai le tele o tagata uli.
E le o le taimi muamua lea ua i ai ni faafitauli i Kerry ma tagata uli. O lana tauvaga a le Senate i le 1996 na faʻaalia ai masalosaloga tutusa e uiga i lana apili. E tusa ai ma se tala a Boston Globe mai lena tausaga, "O tagata palota uliuli, o se nofoaga masani o le lagolago mo sui tauva Temokalasi, e foliga mai o loo tatala pea a latou filifiliga i le tuuga i le va o le Democratic Sen. John F. Kerry ma le Republican Gov. William F. Weld. I se eseesega tele ma le faamaoni faamaoni a Sen. Edward M. Kennedy i totonu o le nuu uliuli, o faatalanoaga ma taitai uli ma tagata suʻesuʻe na faaalia ai se loto malie i le avea ai ma sui tauva a Kerry. O mafuaʻaga o le a iloagofie i se taimi, ae mo le taimi nei seʻi o tatou suʻesuʻeina pe faʻafefea ona oʻo atu le tauvaga a Kerry / Edwards i Amerika papaʻe.
O se tasi o autu e sili ona ta'uta'ua na aumai e John Edwards i le pepa malaga o le autu o le fa'afeso'ota'ia o le va i le va o “Amerika e lua”—tasi mo e mauoa ma le tasi mo e matitiva. E tele taimi na taalo ai Eteuati i lenei autu o vaevaega o vasega i le taimi o le primaries. Ae ui i lea, o le manatu o le i ai o le "lua Amerika" na muai faasino i le vaeluaga o tagata Amerika. O le 1968 Kerner Report na taʻutaʻua, "o lo tatou malo o loʻo agaʻi atu i sosaiete e lua, tasi uliuli, tasi paʻepaʻe-vavae ma le tutusa." Na saunia e le Komisi o Kerner le lipoti e tali atu ai i se faasologa o osofaiga a ghetto ("saosa") na sosolo i le atunuu atoa i le 1960s. Na tu'ua'ia ai le vevesi i luga o le fa'ailoga lanu papa'e. "O le faʻailoga lanu paʻepaʻe e nafa ma le faʻafefiloi o mea pāpā na faʻaputuina i totonu o tatou taulaga talu mai le faaiuga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi," o le tala lea.
Atonu o le a avea o se aso malulu i seoli a o lei tautala John Edwards e uiga i le va o tagata Amerika i ni faaupuga faamaoni. Nai lo lena, na te filifili mo le vasega faʻavae ma sili atu le paʻepaʻe-faauo "lua Amerika." Ua hamu Kerry i se fati faapena i le tele o tausaga. I le 2000 na ia sainia ai se faʻaaliga fai mai e tatau ona "suia le faʻamamafa o taʻiala faʻamaonia gaioiga mai faʻalapotopotoga faʻapitoa i le faʻamalosia o le tamaoaiga o tagatanuu uma e le tagolima." O lea faiga e le amana'ia ai le tulaga tulaga ese le le lelei o tagata lanu i Amerika, o lo'o feagai ma fa'alavelave i luga atu o le fa'aesea o vasega masani. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata papaʻe e naʻo le $13,000 tupe maua i tausaga taʻitasi e sili atu le maua o latou lava fale nai lo tagata uli e $48,000 tupe maua. O ali'i papa'e o lo'o iai tipiloma i le a'oga maualuga e foliga mai e maua a latou galuega ma maua e pei o ali'i uli ma fa'ailoga kolisi. O le leai o se galuega uliuli e faaluaina le maualuga nai lo le leai o se galuega papa'e. O vaevaega ia e foliga mai e le o naunau Kerry ma Edwards e faʻatalanoa.
O vaifofo na fiafia i ai le Kerner Lipoti e aofia ai suiga ua fuafuaina e faʻaleleia ai le tulaga o tagata Aferika Amerika i toetoe lava o itu uma o le olaga Amerika, e aofia ai le faʻateleina o le faʻateleina o polokalame faʻamaonia. E ui ina fai mai Kerry ma Edwards e lagolagoina le ioeina o gaioiga, na faia uma e i laua ni faʻamatalaga e taʻu mai ai o la latou lagolago e fai si manifinifi. O Kerry sa matua leo lava i lona le fiafia, e taʻua o le "faʻailoga tagata" i se lauga i le 1992 i le Iunivesite o Yale. Na ia alofa i tagata papaʻe e "lagona le vavaeeseina pe tuulafoaiina e lo latou malo" ma iu ai i le lagolagoina o "tupulaga o aiga manuia." E fiafia uma Kerry ma Edwards e gugutu e uiga i le aveesea o mea na totoe o le setete o le uelefea a Amerika i lalo o le taitaiga a Bill Clinton.
O fautuaga a le Kerner Report e leʻi mulimulitaia, ona o nisi o vaega na filifilia ai Richard Nixon e avea ma Peresetene i le 1968. I le faʻaaogaina o lana taʻutaʻua "South Strategy," na ia faʻataʻitaʻia ai le paʻepaʻe e tetee atu i le aia tatau a tagata lautele i le pule. O vevesiga i totonu o le aai na taʻua muamua na matua fefefe ai tagata papaʻe Amerika, lea na latou manatu ua malepelepe lo latou atunuu. Na taʻalo Nixon i le fefe o le toʻatele o tagata papaʻe ma faia le "tulafono ma le faʻatonuga" o se tasi o ana autu autu o le tauvaga. Faatasi ai ma le pa'ū lata mai o le Jim Crow system, o le "tulafono ma le faʻatonuga" auala o le a avea ma auala fou lea na tuʻuina atu ai tagata uli i le tulaga lua i Amerika. O le nofo pologa na sosoo ai ma Jim Crow, ma Jim Crow na sosoo ai ma le tele o le falepuipui ma le solitulafono o tagata lanu, aemaise lava tama talavou, uliuli (seisi lauiloa o le "fale gaosi oloa falepuipui"). I le va o le 1972 ma le 2000 na siitia ai le faitau aofaʻi o falepuipui a Amerika mai le 330,000 i le toetoe lava 2 miliona. O le fua faatatau i le va o pagota papalagi ma pagota e le papalagi na toe fesuiai foi i lea vaitaimi, ma ua toatele ai pagota e le o papalagi.
E iai le fa'ailoga lanu i so'o se tulaga i totonu o le fa'amasinoga fa'asolitulafono: pu'eina, fa'asalaga, fa'asalaga, fa'amasinoga, fa'asalaga, ma le fa'asalaga. E ui lava i le 14% o tagata e fa'aaogaina fualaau fa'asaina, o tagata uli e 35% oi latou na pu'eina mo le umiaina. O loʻo i ai se eseesega tele o faʻasalaga i le va o le koko koko (o se vailaʻau "uliuli") ma le cocaine malosi (o se vailaʻau "paʻepaʻe"). I se palota a New Jersey, e 26% o faamasino na fai mai e sili atu le finau o loia a le malo i moliaga e sili atu ona ogaoga e faasaga i nai tagata paʻepaʻe ma 20% na fai mai e sili atu le mamafa o faasalaga mo tagata laiti. E tusa lava pe tutusa le "faʻasaunoa," o tagata fasioti tagata e 4 taimi e sili atu ona maua le faʻasalaga oti pe a paʻepaʻe le tagata manua. Mo alii uli, o se faamaumauga faasolitulafono e toetoe a le mafai ai ona maua se galuega, e pei e lei lava le faigata. O se tasi o suʻesuʻega talu ai nei na faʻaalia ai o tagata papaʻe o loʻo i ai faʻamaumauga tau solitulafono e sili atu ona toe valaauina e tagata faigaluega nai lo tagata uli e leai ni tala faʻasolopito. O tagata uli e iai fa'amaumauga tau solitulafono e na'o le 5% o le taimi na toe vala'auina ai.
O le lisi o solitulafono a Kerry o loʻo ave saʻo mai le tusi taʻavale a Richard Nixon. Na ia fautuaina le "tulafono ma le faʻatonuga" e tatau ona faʻamuamua i le atinaʻeina o le tamaoaiga ma aʻoaʻoga e faʻatatau i nuʻu i le taulaga. I lana tautalaga i le Yale na ia faamatalaina ai tuaoi uli o loo i ai se “mea moni e sauaina, e tumu i fualaau faasaina, e tumu i isumu … e le na o le mativa, ae o le sauā.” E foliga mai na ia iloaina le uiga faailogalanu o nei faamatalaga ma taumafai e ufiufi lana asini i le faapea mai, "e le mafai ona tatou tutusa le fefe i solitulafono ma le faailogalanu," ae o le tele o suʻesuʻega ua tusia ai le mea moni e faapea o manatu papaʻe o alii uliuli ma solitulafono lautele e ala i fafo. pa'i i le mea moni. I tausaga o Clinton, na palota ai Kerry ma Edwards mo le $22 piliona pili o solitulafono lea e aofia ai aiaiga e fausia ai le tele o falepuipui ma faafaigaluega 100,000 isi leoleo e ui lava i le mea moni o solitulafono tau solitulafono na pa'ū i lalo o tala faasolopito.
Ma le isi, e leai se auala faigofie e sikoa ai manatu faʻapolokiki nai lo le faia o tagata papaʻe e manatu o loʻo e puipuia i latou mai talavou, uliuli "savages" i le isi itu o le taulaga. Masalo o le mafuaaga lea e faamanatu ai pea e Kerry i tagata na ia tuuina tagata i le falepuipui mo le olaga atoa ao galue o se loia (ma latou fai mai o Edwards o le loia ma le masalosalo i le taimi ua tuanai). O le fa'asalaina o talavou uliuli o ni faiga fa'apolokiki lelei ma o falepuipui ua avea ma pisinisi lelei i nofoaga o lo'o tapunia ai nofoaga o le militeri ma o lo'o fa'agasolo e fa'alapotopotoga a latou galuega. Ioe, o lo'o iai fo'i se fuafuaga a Kerry e taofia ai fo'i lena mea: tele toesea lafoga mo tagata mauoa, papalagi e ana fa'apotopotoga a Amerika.
I lenei tauvaga, ua fautua Kerry mo le faʻaauauina o polokalame solitulafono a Clinton-era. Na ia palota foi mo se pili e mafai ai e loia a Amerika ona molia le 14 tausaga le matutua o ni tagata matutua. O le fa'ailoga lanu o lo'o fa'atupula'ia fo'i i totonu o le fa'amasinoga a tamaiti, ma e ono fa'aono sili atu le fa'aolaina o tagata solitulafono i le falepuipui nai lo papalagi solitulafono. O le mea e ofo ai, o lenei faiga "faigata i solitulafono" atonu na tau ai le Democrats i le palota i le 2000, ma atonu e toe tau mo i latou. Ona o le felony disenfranchisement tulafono, 13% o le faitau aofaʻi o alii uli e leai se aia tatau e palota ai. Atonu na lava lea e taofia ai Gore mai le manumalo i Florida, e ui lava i "felon" uma e le o ni solitulafono na taia mai le lola palota.
O John Edwards ose lagolago malosi i le fa'ailoga fa'ailoga lanu oti. Ina ua faʻafeiloaʻi e Al Sharpton e uiga i le faʻasalaga o le oti i le faʻailoga tagata, fai mai Edwards, "E mafai e setete ona iloilo pe o galue a latou lava faiga." I le avea ai ma se tagata nofomau o Texas, ou te matua masalosalo lava o le a faia e loʻu setete soʻo se suʻesuʻega agaga i se taimi lata mai e tusa ai ma ana faiga faʻavae faasalaga oti. O Kerry o lo'o manatu o lo'o ia faia se tulaga fa'asaolotoga malosi e fa'asaga i le fa'asalaga oti. Na ia fa’ailoa ma le sa’o e fa’apea, e to’atele tagata ta’umamaina ua fa’aumatia e le malo ma e foliga mai e to’atele nisi o le a o’o mai, peita’i ua toe solomuli i tua i le fa’aupuga, fai mai ua ia manatu o tagata e faia solitulafono sili ona leaga e tatau ona fa’asala i le oti. O lana faamaumauga o loʻo faʻaalia ai e le o ia o se faʻasalaga e tetee i le oti e pei ona manatu le toʻatele. Ua ia palota i le tele o pili e fa’ateleina ai solitulafono a le feterale e mafai ona fa’asala ai le oti.
O mea uma na fai mai, o le a faigata mo soʻo se tiketi Temokalasi e faʻatauvaʻa ma faʻailoga papaʻe sili a Bush / Cheney. O le mea moni, masalo o loʻo i ai le palota papaʻe lanu paʻepaʻe ua matua afifi lava, atonu o le a sili atu le fuafuaga pe a taofi e Kerry le pandering. O le aafiaga o le palota 2000 i Florida na matua manino ai e manaʻomia e le Democratic Party le palota uliuli. Ua oʻo i le taimi mo Kerry / Edwards e amata ai ona fai e pei ona latou malamalama i lena mea.
Justin Felux o se tusitala ma activist e faavae i San Antonio, Texas. E mafai ona maua o ia i [imeli puipuia]
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo