Toeitiiti atoa le 30 tausaga talu ai, na fai mai ai se faifeau Peretania ou te 'aiga i le aoauli i Beirut.
E ui lava i tala e ese mai ai, na ia taʻu mai ia te aʻu i luga o le telefoni, e le o ia o se sipai ae na o se tagata faʻapipiʻi, e manaʻo e talanoa e uiga i le lumanaʻi o Lepanona. O aso faomea ia i le laumua o Lepanona, pe a vaʻaia ma se soa 'aiga o le aoauli sese e mafai ona maeʻa i se fogafale i lalo i Beirut i saute. Sa ou faatuatuaina lenei tamaitai. Sa ou sese. Na taunu’u ane ma leoleo fa’aauupegaina e to’alua a Peretania na nonofo i le isi laulau. I totonu o ni minute talu ona nofo i lalo i se faleaiga iʻa i le pito i luga o le papa o Raouche, na amata ona ia fesili mai ia te aʻu i fesili e uiga i auupega a Hezbollah i le itu i saute o Lepanona. Sa ou tu i luga ma savali i fafo. O Hezbollah sa i ai ni alii se toalua i le isi laulau tuaoi. Sa latou valaau mai ia te au i le taeao na sosoo ai. Leai se faafitauli, sa latou fai mai, sa latou vaai mai ua ou savali i fafo. Ae ia mataala.
Talu mai lava ona pepelo lenei fafine ia te aʻu - i le silia ma le lua tausaga mulimuli ane, na fai mai lona aiga ia te aʻu ua fefe o ia i lana galuega o se sui atamai - ua ou aloese mai ofisa i Sisifo i le lalolagi atoa. Se'i vagana ai le au failotu Irish, Suetena ma Nouei ou te iloa, e te le mauaina a'u i ni misiona i Sisifo i soo se mea. Ma ou te lei faoa lava. Ae pe tusa o le taimi lava e tasi na faia ai lenei taufaasese ia te aʻu e le ofisa o Peretania, o le au Iranians na lomia i se tusi e fausia ai a latou voluma tetele ma le ofoofogia o faila faalilolilo a Amerika mai le amepasa Amerika i Iran. Na faʻaalu e tamaiti aʻoga le tele o tausaga talu mai le 1979 Islamic Revolution ma le faʻapipiʻiina ma le faʻamalosi faʻatasi o uaea faʻavaomalo ua motusia i Uosigitone mai le misiona a Amerika i Tehran. Na faoa e tagata Amerika kopi uma na ave i le US - o aso matagofie nei aʻo leʻi faia le initaneti o pepa - ae na ou faʻatauina le seti ma o loʻo i ai pea le fanua i Beirut.
Ma, faauta ma faauta, o se tasi oi latou o loo faapipii i ai le faaiuga a Bruce Laingen (13 Aokuso 1979) e faapea "o le mafaufau o Peresia o se manatu e sili ona maualuga ... O lona aafiaga e toetoe lava o le popole atoa o Peresia ia te ia lava ma e itiiti se avanoa e malamalama ai i manatu o le tagata lava ia. va'aiga ese nai lo oe lava". Na ou faitau i ai ma lipotia i le Times toeitiiti 30 tausaga talu ai. Ona oso ai lea i luga o le uaea lava lea e tasi i luga o WikiLeaks, faʻailoa ma le le mautonu e le New York Times ma lona faʻatauvaʻa o le International Herald Tribune, e peiseai o se faʻailoga tulaga ese. E iai - e pei ona masani ai - leai se manatuaga a le tagata i The New York Times. Fa'amalie atu, na muamua o'o i ai tagata Iran. Ma o lenei vaiaso, i le iloaina o pepa e ono aofia ai igoa o le au tusitala le fiafia na faʻafefeteina lo latou malamalama i le "puipuiga" faʻapipiʻi a le au ofisa i Sisifo i Sasaʻe Tutotonu, na ou fiafia e iloa e matua le mafai lava ona ou i ai ia i latou.
O se mea manaia, e ui i lea, o le matamata ia Hillary Clinton i le amataga o le taʻusalaina o le lologa a WikiLeaks o se "osofaʻiga i le lalolagi lautele". E faalua ona ia lapataia le au tusitala e ono maua foi o latou igoa i luga o uaea a le amepasa - o lea ia aua nei toe faitio e uiga i le saolotoga o le au tusitala pe a mafai e WikiLeaks ona faalataina fitafita o le aufaasālalau. Sa sili atu ona manaia le matamata i le aafiaga. E le'i leva ona musu La Clinton e fa'amaonia e moni le 250,000 o pepa moni - na ia ta'ua i latou o "pepa o lo'o tu'ua'ia" - ae na fa'ailoa mai e le tama'ita'i o le BBC se fesili, ma fa'asino fo'i i "pepa o lo'o tu'ua'ia"; e pei o le tala na taʻitaʻia e le BBC i le itula, itula uma, mo le 24 itula ua tuanaʻi atonu o se pepelo. Al-Jazeera, talofa, na maua le pusa lava lea e tasi mulimuli ane.
O le faafitauli, ioe, e le o se pepelo. Ma o le auala faʻaalia lea na lagona ai e La Clinton e tatau ona faʻamatala mai ia i matou le eseesega i le va o uaea a le ambassador (o loʻo i ai se sootaga patino i le mea moni, pe a le o taimi uma e matuaʻi tusitusi) ma pepa o faiga faʻavae e aliaʻe mai lona lava ofisa faʻaititia na taʻu mai ia i matou toetoe lava e pei o le WikiLeaks horde. Mo lenei tama'ita'i, e le mafai ona tusia lana lava tala fa'asolopito, na fa'atonuina - ma e tatau lava ona lulu lo'u ulu e talitonu i lenei mea - o ana uo e sipai i Malo Aufaatasi.
O La Clinton e tatau ona manaʻo i ana pologa a le Setete e fai ni tagata faalilolilo i luga o le asini tuai a le UN - o le manu feʻai e faʻavavau i luga o le tulaga e faʻamalo ai faiga faʻavae a Amerika i Sasaʻe Tutotonu, o lenei fale mataʻutia i luga o le Vaitafe i Sasaʻe ua tumu i le lava. asbestos e fasioti ai se malo o leoleo filemu, o lenei ofisa pulepulepule ua malepelepe ma lona Failautusi Aoao faanoanoa o lona Igilisi o loʻo manaʻomia pea le faʻaleleia atili - o loʻo faʻaalia ai le matua leai o se aoga o le US State Department.
Sa tatau ona latou va'ava'ai i fa'amatalaga fa'amaufa'ailoga a sui usufono, fefa'ataua'iga kata fai aitalafu, e o'o lava i pepa fa'asalalau masani. Ae o ai e fia faitau i tala faʻavalevalea o loʻo tusia e le aufaigaluega ova a le UN, poʻo le a le tele latou te faʻaaluina i le aoauli i Nobu ma le Konesula o Nicaragua, poʻo ai na totogia le matai o ai e lele i Havana i luga o le seleselega o ana vaalele UN?
I se taimi ua leva, na malilie ai Air France e tuʻuina atu ana faʻamatalaga masani i tagata Amerika - aisea la latou te toe manaʻo ai i nei mea? Ae aiseā e sipai ai le UN ae o latou o le faʻalapotopotoga sili ona liki i luga o le kelope? Na ou mauaina muamua le tele o kopi tutusa o lipoti le faalauaiteleina "sit-rep" mai le UN peacekeepers i le itu i saute o Lepanona - litaea Irish Lieutenant-General William Callaghan o laʻu molimau - e tatau ona ou aioi atu i fitafita UN e aua le auina mai ia te au le toatele.
Ae tatou nonofo pea i Sasaʻe Tutotonu. Ua tatou iloa nei o le Peresetene Aikupito o Hosni Mubarak "e inoino ia Hamas ma manatu ia i latou e tutusa ma le Usoga Muslim a Aikupito, lea na ia vaai i ai o lana lava taufaamatau faaupufai sili ona matautia". Ia, feula a'u i lalo. I le matamata ai i faiga taufaaleaga a le National Democratic Party a Uncle Hosni i le Usoga i le lua vaiaso talu ai - ae le o le taʻua o leoleo e tasi-tala i le aso na togiina le afe o ona sui - e le o se mea e faateia ai. Ma e le o se mea e ofo ai, i le ala, o le au faʻasalalau faʻamaoni a Aikupito na maeʻa le palota na faʻaalia le auala na "faasaoina ai e le NDP le malo" ma lona manumalo tele (o nei mea uma, ioe, aʻo leʻi faʻaalia se faaiuga o le palota).
Ina ua faalogo Mubarak i le igoa o lona sui tauva o le peresitene o Ayman Nour - o se tagata aulelei atoatoa na ou feiloai i Beirut ao lei faia le palota - na ia fai mai, e tusa ai ma le WikiLeaks cable, "lagona maʻi". O le mea tonu lena na lagona e Nour ina ua sasaina o ia e Mubarak i le falepuipui o Tora ina ua uma le palota 2005. O loʻo matou faʻatali pea, e masani lava, e vaʻai pe o le a le tala moni a le US diplomatic e uiga i le mataʻutia o Yasser Arafat ma - sili atu ona taua - le malo colonial o Isaraelu i le Faletupe i Sisifo. Ae aua le fefe, soo se mea moni o loʻo i ai i totonu o le a le atagia i na pepa faʻamaualuga "faiga faʻavae" na faʻasalalau e La Clinton ma ona tuaa. Ua fa'ateleina pea, ua fa'aalia e WikiLeaks le uiga leai o se fa'amoemoe o faiga fa'avae a Amerika i fafo ma le fa'apea o ana "so'o". Osofaiga i le lalolagi lautele moni!
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo