Punavai: Media Lens
A'o le'i leva ona lele 'le fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga' mai le piano a Edward Herman ma i totonu o le 'Fa'atagaga Fa'agaioiga', o le tusi na ia tusia fa'atasi ma Noam Chomsky, Leo Tolstoy na pu'eina le aano o le le fa'atupu fa'atasi:
‘Ua lē ta‘u atu e le tagata le mea moni ‘ua ia iloa, auā ‘ua lagona e ia o lo‘o noatia o ia i tagata o lo‘o la fa‘aipoipo; o le isi, ona o le upumoni e ono aveesea mai ai ia te ia le tulaga lelei na te tausia ai lona aiga; o le lona tolu, ona e manao o ia e maua le ta’uleleia ma le pule, ona faaaoga lea e auauna atu ai i tagata; o lona fa, ona e le manao o ia e faaumatia tu masani paia tuai; o lona lima, ona e leai sona manao e faatausuai i tagata; lona ono, ona o le faailoaina atu o le upu moni o le a faaosofia ai sauaga, ma faalavelaveina ai le lelei o gaoioiga faaagafesootai ua ia tuutoina atu i ai.’ ( Tolstoy, ‘What Then Must We Do?’, Green Classics, 1991, p.118)
E leai se mea fa’apitoa e uiga i le au tusitala i lea tulaga – ua tatou iloa uma, i se tulaga, i totonu o le nuu o tauaso, o le tagata e mata e tasi le upu moni e feagai ma ituaiga eseese o faasatauroga. E faaosoosoina le aafia o le tauaso, ia puipuia lo tatou ‘igoa ma le pule’, ina ia mafai ona tatou faaaogaina, ioe, ‘i le auauna atu i tagata’.
E leai se eseesega o aʻoga. I le 2008, na tusia ai e Terry Eagleton, sa avea muamua ma Polofesa o Tusiga Peretania i le Iunivesite o Manchester:
'I se tulaga lautele, o faʻalapotopotoga faʻaleaʻoaʻoga ua suia mai le avea ma tuʻuaʻia o faiga faʻa-kalapisi faʻapisinisi i le avea ma ana aumea. O latou o le atamai Tescos, o loʻo faʻatupuina se oloa e taʻua o le au faʻauʻu nai lo meaʻai meamata.’ (Eagleton, 'Death of the intellectual,' Red Pepper, Oketopa 2008)
I le 20 tausaga o galue i luga o le Media Lens, e leʻi tele se mea na matou le fiafia ai - e leai ni a matou faʻasesega sili e uiga i le tusitala e amata! - ae sa masani ona tatou le fiafia i le tali mai a le 'atamai Tescos'.
Aemaise lava, o se mea e ofo ai mo i matou le vaʻavaʻai pe faʻafefea ona faʻaogaina e le au aʻoga o loʻo lagolagoina i matou na o matou, e oʻo lava i nofoaga faitele, a matou galuega i tala ma tusi lolomi. E masani lava, o la matou 20 tausaga o au'ili'iliga fa'asalalau fa'asalalau na'o le toe i ai. Ina ua maeʻa ona lagolagoina i matou mo le tele o tausaga, na tusia e se tasi aʻoga - o se tasi matou te manatu o se uo mautu - na tusia se tusi i luga o la matou autu autu, faʻasalalauga. O la matou galuega na maua ai se vaega itiiti o taʻua, na tuʻuina atu uma i vaefaamatalaga. Na ta'u sa'o mai ia i matou e se isi tagata a'oga e faapea, sa fautuaina o ia e aveese uma ta'ua o Chomsky mai ana tusitusiga ma tusi na lomia - o le a le talia lelei.
O le a matou tatala atu i le avanoa e le mafai ai e a matou galuega, ae ona o le mea moni o tagata aʻoga o loʻo i ai se faʻamaumauga, malosi e pei o le sefululua eka o le kaliki, o le faʻamamaina o mea moni ma leo tetee. O le mea moni, o le mea lilo sili ona leaga a le lalolagi latou te faia e 'taʻalo ai i le taʻaloga', ia tumau ai le 'faʻaaloalo', ia tumau i se vaega o felafolafoaiga 'autū'.
Le Leoleo – ‘E sili atu nai lo se Pisinisi’?
Le mea e aumaia ai i tatou i se fou aoina o tala, 'Capitalism's Conscience - 200 Years of the Guardian', faʻataʻitaʻia e Des Freedman, Polofesa o Faʻasalalauga ma Fesoʻotaiga i Goldsmiths, Iunivesite o Lonetona, lomia taeao.
Fai mai Freedman e faapea o le faatonu o le Guardian, Kath Viner, na folafola mai o lana nusipepa o le a ' luiina manatu o le tamaoaiga o le tolu sefulu tausaga talu ai', "luitauina le malosi" ma "faaaoga le manino ma mafaufauga e fausia ai le faamoemoe". O lana tusi fou, fai mai Freedman, 'saili e suʻesuʻe nei tagi'. (‘Capitalism’s Conscience – 200 Years of the Guardian’, Des Freedman, ed., Pluto Press, 2021, p.x)
O le aoina o tala, e tele lava sao mai e le au aʻoaʻoga faʻasalalau, o loʻo lomia e le Pluto Press, lea na faʻasalalau uma tusi e tolu a le Media Lens; talu ai nei, 'Propaganda Blitz', i le 2018 (ua matou lolomiina le tele o tusi solo ma isi tagata talaʻi). O nisi o mafuaaga lelei mo le le faitioina o se tusi na lomia e le tagata lomitusi e mafai ona maua i le lisi a Tolstoy, ae o le faamamaina faaleaoaoga o upumoni o se mataupu autu lea e alaga atu mo talanoaga faamaoni.
E ui lava i a matou tusi e tolu, 20 tausaga o galuega na taulai tele i le Guardian, ma e ui lava ina taʻua ma sii mai (tasi) i le tusi, e leʻi taʻuina mai ia i matou e uiga i le 'Capitalism's Conscience' ma e leʻi valaʻaulia e fai sao.
O le matafaioi a le Guardian e matua mataʻutia, e matua mataʻutia e vave ona teteʻi i le tusi o loʻo i ai sao mai nisi o le au tusitala o le Guardian muamua ma le taimi nei, ona e faʻapea e taʻu atu le mea moni e leʻi faʻamaonia e uiga i le pepa.
O le mataupu 3 na tusia e Gary Younge, o le sa avea muamua ma faatonu-i-tele a le Guardian ma o loʻo avea pea ma sao maualuga. O le mataupu 4 na tusia e Victoria Brittain, o le sa galue i le Guardian mo le silia ma le 20 tausaga o se tusitala mai fafo ona sosoo ai lea ma le Associate Foreign Editor. O Younge ma Brittain o igoa muamua ia e lua i lalo o le faalauiloaina e Freedman o mea o loo i totonu o le tusi i luga o le faavaa pito i luma, lea o loo aumaia ai se faamatalaga faamaonia mai le tusitala o le Guardian ma le sa avea muamua ma Pule Sili o Fafo, Jonathan Steele.
Freedman lava ia e iai sona talaaga itulau i luga o le upega tafaʻilagi a le Guardian, o lona sao mulimuli i le 2018. O lea e le tusitala o le Mataupu 12, Tom Mills, o le na tusia mulimuli mo le Guardian ia Ianuari. Matou te manatua Mills mai aso ua mavae a o avea o ia ma pepa lautele i luga o le laupapa savali a le Media Lens.
Afai e foliga mai e fai si faauo a le Guardian, i le vaiaso talu ai, Freedman tweeted le polokalame mo le Goldsmith University's related, Aperila 23-24 media conference, 'Liberalism Inc: 200 Tausaga o le Leoleo'. O mea taua e aofia ai se lauga autu a le sa avea muamua ma faatonu o le Guardian, Alan Rusbridger, ua faaulutalaina:
'E sili atu nai lo se Pisinisi: 200 tausaga o se nusipepa e fa'amuamua le fa'amoemoe nai lo tupe mama'
I le aso lava lea, o le sa avea muamua ma Guardian Comment Editor, Becky Gardiner, o le a taitaia se talanoaga i luga o le 'The Guardian and Feminism'.
Aemaise lava le tuʻuina atu o le faatonu, tagata fai sao ma le tagata faʻasalalau, o le ulutala o le tusi e matua faʻalavelave lava: 'Capitalism's Conscience - 200 Years of the Guardian'.
E mautinoa lava e leai so matou faʻafitauli i le faʻamatalaga o le Guardian ua i ai mo le 200 tausaga! Ae peitaʻi, i le mea sili, e tatau ona faitauina le ulutala: ‘O le “Lotofuatiaifo”? – 200 Tausaga o le Leoleo’.
O lo'o i ai le fa'alavelave fa'afuase'i o le tau, le fa'aumatiaina o meaola, o taua e le gata ma le le alofa ma fa'asalaga fasioti tagata e fa'aleagaina ai atunu'u atoa, e le'i fa'amaonia i le taimi nei. tatou uma lava e leai se lotofuatiaifo, e moni, e le mafai e faiga faavae? A maeʻa Assange, Corbyn, Iraq, Libya ma Suria, pe i ai se tasi e talitonu o le kamupani Guardian e faʻafoliga e fai o se 'lotofuatiaifo' mo soʻo se mea? O loʻo faʻamatalaina e le polofesa tulafono a Kanata Joel Bakan le pito i lalo mo uma pulega fa'apisinisi:
‘Ua fa’asa e le tulafono so’o se fa’aosofiaga mo a latou gaioiga, pe fesoasoani i tagata faigaluega, fa’aleleia le si’osi’omaga, pe fesoasoani i tagata fa’atau e sefe tupe. E mafai ona latou faia nei mea ia latou lava tupe, o ni tagatanuu tumaoti. I le avea ai ma ofisa faʻapitoa, peitaʻi, o tausimea o tupe a isi tagata, e leai so latou pule faʻaletulafono e tulituliloa ai ia sini e pei ona iʻu ia i latou lava - naʻo se auala e tautua ai kamupani lava ia, o lona uiga e faʻateleina le tamaoaiga o ana tagata e umia sea.
‘O tiute fa'ale-agafesootai fa'apisinisi e le tusa ai ma le tulafono - a itiiti mai pe a moni.' (Bakan, The Corporation, Constable, 2004, p.37)
Afai e le tusa ai ma le tulafono le tiute fa'ale-agafesootai moni, o lona uiga o le lotofuatiaifo o se taufaamata'u e taofia i soo se itu. I le vaitau o le 1930, na tusia ai e le tagata suʻesuʻe faaupufai o Rudolf Rocker:
‘E mautinoa lava le matautia mo se setete pe a iai se lotofuatiaifo o ona tagatanuu; o le mea e manaomia o ni alii e leai se lotofuatiaifo… o ni alii ua suia i ai le lagona o le tiutetauave faaletagata lava ia i le uunaiga otometi e galulue mo le manuia o le setete.’ (Rudolf Rocker, ‘Culture and Nationalism’, Michael E. Coughlan, 1978, itulau.197)
O le mea moni o se galuega faʻasalalauga autu a le Guardian. E oo lava i le fautuaga e ono i ai se lotofuatiaifo o le kapitalisme o se faʻalavelave mataʻutia o le mea moni, e pei o le fautuaga e ono aʻafia ai le Guardian i le puipuia o se tulaga faʻapitoa o le faʻatau tupe.
I lana folasaga, na tusia ai e Freedman:
'O le Guardian e le o se nusipepa agavale. O lo'o fa'asalalau ai tusitala o le itu agavale, e faitau e tagata i le agavale ma e iai sona igoa tauleleia mo le fa'ailoaina i tulaga agavale. Ae e le o se igoa o le itu tauagavale; e le'i fa'atasi ma e le'i fa'atupuina fo'i i gaioiga agavale.’ (p.viii)
E mafai e se tasi ona finau i le uiga tonu o le 'agavale agavale', ae faatusatusa le tautinoga a Freedman e faapea o le Guardian 'faasalalauina tusitala itu tauagavale' faatasi ai ma le tali a John Pilger (e aofia ai, atoa, mulimuli ane i lenei mataala):
'O avanoa na tu'uina atu i tusitala tuto'atasi (e aofia ai a'u) ua mou atu. O le tetee na talia, e oo lava i le faamanatuina ina ua ou taunuu i le Fleet Street i le 1960s, ua toe solomuli i lalo o le eleele e pei ona lafoaia e le kapitalisme saoloto le taufaasese mulimuli o le faatemokalasi.
'O se suiga tele lea ...'
E moni lava o se suiga mata'utia ua molimauina e le toatele oi tatou i o tatou olaga - galo ai le au tusitala agavale, e oo lava i tusitala tutoatasi ua mou atu mai le Guardian ma isi aufaasālalau. Mafaufau, i le uma, o le tusitala Tory sili ona lelei, faʻaalia o ia lava, Peter Oborne, talu ai nei faamatalaina pe faʻapefea 'O le autu autu a Peretania ma faʻasalalauga i faʻamoemoega ma faʻamoemoega uma e faʻasaina ia te aʻu.'
Ua faaauau le Freedman:
‘E le’i avea lava ma so’o tumau o leo fa’aagafesoota’i po’o le-emeperialist ma ua le mafai ona fa’atino mo le itu agavale mea na faia e suafa e pei o le Meli ma le Telekalafi mo o latou itumalo i le itu taumatau.’ (p.viii)
E leʻi avea lava ‘se uō tumau’? E tusa ai ma le lagolago faifaipea ma le faifai pea a le Guardian mo le solitulafono a Tony Blair, o lona faasalalauina matautia mo taua o osofaiga i Iraq, Libya ma Suria, o lana matafaioi autu i le faatoilaloina o Jeremy Corbyn mo le pule, o lona faalataina ma temoni o Assange, ma fa'apea ... e sili atu ona talafeagai le va'ai i le Guardian o se fili leaga e oo lava i tulaga vaivai agavale e le gata lē fa'atino 'mo le agavale', ae sa sili ona fa'afiafia mo mana mautu.
O le fautuaga e faapea o le pepa 'e le'i avea lava ma se uo faifaipea o leo faaagafesootai po o le tetee imperialist' o se fudge masani e faʻamoemoe e faʻamalieina le agavale e aunoa ma le faʻaesea o le Guardian. O le mea moni, e faamanatu malosi mai ia i tatou le ituaiga o faatoesega e masani ona aliali mai in le Guardian - o le US, e taʻu mai ia i tatou i nisi o taimi, e leʻi avea ma 'soʻo tumau' o le faatemokalasi i le lalolagi atoa, ma isi.
Fai mai le Freedman o le Guardian:
‘Nai lo o le fale o se faiga fa’asaoloto malosi lea e fa’atiga pea le leo i lona itu taumatau ma, e tutusa lava i taimi uma, e fa’anoanoa ai ona tagata faitio i le agavale.’ (p.viii)
E leai se mea 'malosi' e uiga i le pepelo, faʻasalalauga faʻasalalauga o le 'liberalism' faʻatau e le Guardian. I se faatalanoaga 2011, Julian Assange tautala mai aafiaga oona patino:
'E i ai se manatu ou te manaʻo e fai e uiga i faʻalapotopotoga faʻapitoa, e pei o le Guardian ma le New York Times. O le Guardian e iai tagata lelei i totonu. E iai fo'i le fa'apotopotoga o tagata i le pito i luga e iai isi mea e fiafia i ai. … O le mea e uunaia ai se pepa e pei o le Guardian po o le New York Times e le o ni o latou tulaga faatauaina i totonu. E faigofie lava e iai a latou maketi. I Peretania, o loʻo i ai se maketi e taʻua o "le aʻoaʻoga saoloto". O tagata aʻoaʻoga saoloto e manaʻo e faʻatau se nusipepa e pei o le Guardian ma o lea e tulaʻi mai ai se faʻalapotopotoga e faʻataunuʻu lena maketi. … O mea o loo i totonu o le nusipepa e le o se ata o tulaga taua o tagata i lena faalapotopotoga, ae o se ata o le manaoga o maketi.’
Mafaufau i le Freedman version of the truth with the Guardian's treatment of Assange lava, o Corbyn, o 'Jesus clown' Russell Brand, o George Galloway, o Hugo Chavez, o Chomsky, o tatou, o tagata tetee uma. Rocker na tuʻia se mea moni e leʻi suia i le 100 tausaga:
'E talia e le setete na o ituaiga o gaioiga faʻale-aganuʻu e fesoasoani ia te ia e faatumauina lona malosi. Na te sauaina ma le ita le mafaia so'o se gaioiga e laasia ai tapula'a ua ia faia ma fesiligia ai lona i ai. O le mea lea, e leai se uiga e pei o se taufaaleaga le tautala i se "aganuu a le setete"; aua o le setete tonu lava lea e ola i taua faifaipea ma tulaga maualuluga uma o le aganuu atamai ma taumafai i taimi uma e aloese mai le fatuga o le aganuu…’ (p.85)
O le mea moni, o le mea moni, o le le alofa a le Guardian, faʻasalalauga faʻasalalau faʻatauvaʻa faʻatauvaʻa faʻatauvaʻa 'e faifai pea le ita' leo i le agavale e pei lava ona ita ai leo i le itu taumatau. I le taimi nei, e na o se tasi o loʻo nofo i totonu o le Guardian-inspired fantasy world e iloa ai o le Guardian 'le fiafia' pe a osofaʻia le tetee ma lagolagoina e oʻo lava i taua sili ona mataʻutia o le osofaʻiga.
Fa'asa'oina o Taua o Fa'asa'oga
O galuega faatino a leoleo i luga o le initaneti ma lomiga e tele, e pei o le tele o mataupu o lo'o aofia ai. Ae o se auala faigofie e suʻe ai le faʻaituau a le Guardian o le suʻesuʻeina lea o lana faʻatinoga i taua a le US-UK. O le mafuaʻaga lea matou te taulaʻi tele ai i le faʻatinoga a le Guardian i Afghanistan, Iraq, Libya, Syria ma Yemen.
I le luasefulu tausaga talu ai, ua matou faʻaalia pea lava pea pe faʻafefea e le Guardian, aʻo faʻapea o loʻo tetee i le taua i Iraq, o le mea moni na taia ai le au faitau i se faʻasalalauga faʻasalalau lea na taumafai e faʻafefe ai le fiva taua e faʻavae i luga o le faʻavalevalea atoatoa, e foliga mai na faia e le US. - UK tagi i luga o le manatu o le ola ma le taufaamatau o auupega o le tele o faʻaumatiaga (WMD). E leʻi faʻatagaina le paleni - o le Guardian i le taimi lava e tasi na faʻaogaina e le o iai le molimau taua, sili ona talitonuina a le au asiasi o auupega a UN e pei o Scott Ritter, o le na fai mai ua tuua e lana 'au ia Iraq 'ua matua faʻaumatia' o le '90-95%' o lana WMD ia Tesema. 1998, tuua ai na o 'sludge le afaina' (Scott Ritter ma William Rivers Pitt, 'War On Iraq', Fa'amatalaga Tusi, 2002, p.23 ma p.29). I a latou tala e 12,366 o loʻo taʻua ai Iraq i le 2003, na taʻua ai e le Guardian ma le Observer Ritter e 17 taimi. Na le amanaʻia e le Guardian le molimau, e maua moni lava mai faletusi lelei uma, ma le mana e faia ai se mea faʻavalevalea atoa ma isi faʻasalalauga uma o le mataupu mo taua.
E sili atu le faateʻia, atonu e manatu se tasi, e tusa lava pe maeʻa le faʻalavelave tele i Iraq, na faʻasalalau e le Guardian le taua e le US-UK i Libya ma Suria i le 2011 ma mulimuli ane. O se faʻataʻitaʻiga masani na tuʻuina atu e le tusitala sinia Guardian, mulimuli ane Faʻatonu Faʻamatalaga, Jonathan Freedland, o ia Na tusia e se tala i Libya ua faaulutalaina:
'E ui o tulaga lamatia e matua moni lava, o le mataupu mo le faʻalavelave e tumau pea le malosi.'
Se Leoleo taʻitaʻi na faamanatu filemu i'uga:
'Ae ua mafai nei ona fai atu ma le talafeagai e faapea, i le vaapiapi faamiliteli sa aoga, ma o faiga faapolokiki sa i ai se faamaoniga i tua atu mo ana fautua ao sasaa atu le motu o tagata i auala o Tripoli e faafeiloaia le au fouvale i le amataga o lenei vaiaso.'
O le lolovaia o faʻasalalauga tutusa ma le sili atu ona leaga 'auala' na tuʻuina atu mai le Guardian on Syria. O loʻo i ai le faʻaauau pea, pei o le laser e taulaʻi atu i solitulafono, moni ma mafaufauina, a Assad ma Putin. O Sisifo, e tatau ona tatou talitonu, ua agasala ona o lona mumusu e aafia ai! O se suiga mata'utia o le mea moni. Ae sili atu i mea uma, o le siiina o se itulau mai le tusi taʻavale a le mataʻutia o Iraq WMD, o loʻo taulaʻi i ai matua fesiligia tagi o osofa'iga a a'upega fa'a kemikolo.
O loʻo faʻamoemoe manino ma faʻafefe mo taua ia Aperila 2013, o se Leoleo Faatonu matauina:
'Ae o lenei vaiaso ua faailogaina foi i isi faamatalaga e faapea o Bashar al-Assad o Suria o loo faia tonu le mea na fai mai ai ma le mautinoa e Mr Bush, ae matua sese, sa i ai i se tulaga lamatia o le faia e Saddam Hussein i le 10 tausaga talu ai.'
Na faaauau le faatonu:
'… O sui o le UN ma sui o le aufono o le puipuiga e itiiti foi le faavae i aso nei mo le nofo i luga o latou lima nai lo Iraq. Ua le aoga le UN i luga o Suria, ona o Rusia ma Saina e veto le UN. O se vaega o se taunuuga, e le itiiti ifo i le 70,000 tagata ua maliliu a o vaavaai atu le lalolagi ma miomiomi ona lima. E le o manino i tulaga tau amio pe aisea e le avea ai na afe o tagata maliliu e pei o se laina mumu aʻo faʻaaogaina auupega vailaʻau '.
Na fa'afefea e le 'Capitalism's Conscience' ona ufiufi le fa'alavelave a le Leoleo i nei taua?
O le tali, o loʻo avanoa mo soʻo se tasi i le matua o le e-tusi e mafai ona suʻeina upu, o Libya ma Suria e taʻua tasi, i le pasi. O osofaʻiga a Sisifo i Libya ma Suria, e itiiti lava le matafaioi a le Guardian ia i latou, e le o taʻua uma. O le taua a Saudi-UK i Yemen e le o taʻua foi.
Ae mo Iraki, o le tele o faiga faʻavae mai fafo ma le tele o faʻasalalauga faʻalavelave o lo tatou taimi e lima taʻua i le pasia o itulau 270 o le tusi. Faʻamatalaga i le tala faʻasalalau a le Guardian i le feteenaiga e faʻatapulaʻaina i le tasi o taʻua o le Guardian 'columnists ... o ē na lagolagoina le Taua a Iraq i le 2003 ma na faʻamalosia foi o loʻo i ai auupega o le faʻaumatiaga tele' - o le aofaʻi o upu 19. (itulau 50)
I se isi faaupuga, o le matafaioi moni a le Guardian mo le faʻalauiloaina o solitulafono mataʻutia ua maliliu ai le faitau miliona o tagata soifua, manunuʻa ma faʻateʻaina, ua faʻaumatia atoa e le aofaʻi o tusitala tetee na lomia e le matou tagata lomitusi sili ona mataʻutia o loʻo iloiloina le faatinoga a le Guardian i le taimi mulimuli. 200 tausaga. O se mea mata'utia lea.
E maua e le tusi le avanoa e matauina ai o le pepa 'ua taʻitaʻia le auala i mamanu fou ma faʻatulagaga, o le uluaʻi ulutala Peretania na faʻatūina se faatonu o le faitau, faʻavae lomiga i le US ma Ausetalia ma ua siamupini nei i se faʻataʻitaʻiga sui auai ma le tasi miliona. tagata ua saini i le polokalame pe faia se sao e tasi' (p.x), ma isi.
Ua faaiuina e Freedman lana folasaga:
'O le Guardian e faitau e le tele o tagata i le agavale ae, e pei o le fa'atemokalasi fa'asaolotoga i le lautele, e le'o tautuaina i latou i taimi uma pe lelei i le sailiga o suiga fa'ale-agafesootai. O lenei tusi o se faʻaaliga e le gata o le faʻanoanoa ae o le talitonuga tatou te manaʻomia se ituaiga o faʻasalalauga e matua ese lava pe a tatou tulituliloaina se ituaiga o sosaiete e matua ese lava.’ (p.xiv)
Afai e amata suiga i soo se mea, e amata i le teenaina o le tautinoga e faapea o le Guardian 'e le auauna' i le itu tauagavale po o le faʻatemokalasi faʻasaolotoina 'faʻaauau pe lelei i le sailiga o suiga faʻale-agafesootai'. O le mea moni, e tumau osofaʻiga le agavale.
I lana mataupu i Corbyn ma anti-semitism, Justin Schlosberg e matua faitioina le Guardian ae matau:
"Masalo i luga o mea uma, o le tulaga faʻapolokiki a Corbyn na fetaui lelei ma Donald Trump i le US ma isi taʻitaʻi saʻo faigata mai Modi i Initia e oʻo atu i Bolsonaro i Pasila. Faʻasaga i lenei tulaga - aemaise lava i le tulaga o Brexit - e faigofie ona malamalama pe faʻafefea ona iloa e le au tusitala o le itu agavale o le populism - e agaʻi atu i le ogaoga ma le faʻamaoni e le talitonuina nai lo latou "tauleleia. ” paaga faapolokiki.' (itulau 200)
O le ita o leoleo ia Corbyn e uiga i le fefe i le agafesootai agamalu e luitauina ai le tulaga o le setete-faalapotopotoga, ae le o le fefe i le populism. Na faaiuina e Schlosberg:
'O le mea e ofo ai, i le puipuia o ona uiga faʻatauvaʻa e faasaga i le tulaʻi mai o le populism, na foliga mai e le amanaiaina pe faʻaleagaina e le Guardian le mea sa avea pea ma maatulimanu o lona faʻasaolotoga: o le paia o mea moni.' (p.201)
O le manatu e faapea 'le paia o mea moni' 'ua avea pea ma maatulimanu o lona saolotoga' o le a faʻafeiloaʻi le faitau i le Guardian faatonu, ae faʻafefe i soʻo se tasi e faitau le pepa ma se mafaufau faitio.
I le Mataupu 3, fai mai Gary Younge ia Corbyn:
'O le tele o su'esu'ega talu mai lena taimi na fa'aalia ai... o le Guardian o lo'o i ai uma manatu eseese ma sili atu manatu lagolago ma fa'asalalauga nai lo le tele o isi fa'asalalauga fa'apitoa.' (itulau 52)
E le tele naua mea. O le mea e mataʻina ai, i le lagolagoina o lana tagi, na taʻua ai e Younge ni suʻesuʻega se lua: tasi mai ia Novema 2015, na o le lua masina talu ona filifilia Corbyn; o le isi mai ia Iulai 2016, sefulu masina talu ona filifilia Corbyn. Masalo na misia e Younge le Setema 2018 suesuega na ta'ua e le tagata su'esu'e anthropologist ma fa'amatalaga fa'apolokiki o David Graeber ina ua ia tweeted ia Tesema 2019:
‘ae o le Leoleo, e le mafai ona galo ia i tatou i le taimi o le “Labour #antisemitism fefinauai”, na latou faatoilaloina e oo lava i le Daily Mail e aofia ai le pasene sili ona tele o faamatalaga sese, toetoe lava o faamatalaga uma, e le mafaamatalaina, o se mea sese faafuasei i le le lelei o le Leipa'
Ose mea na ausia! O le tusi o loʻo iai ni mataupu sili ona lelei e lua a Alan MacLeod i luga o le Guardian's faʻasalalauga o Latina Amerika, ma Matt Kennard ma Mark Curtis i luga o le pepa faʻasalalau o le setete o le puipuiga a Peretania. O loʻo talanoaina atili i lalo ia mea uma e lua.
Tali John Pilger
Na matou fesiligia le tusitala muamua o le Guardian John Pilger mo ona manatu i le 'Capitalism's Conscience'. Sa ia tali mai:
'O tusitala fa'alilolilo, e pei o le Guardian's, o taimi uma lava o se faʻaopoopoga faʻalauteleina o le malosi faʻavae. Ae ua iai se mea ua suia talu mai le tulaʻi mai o Blairism. O avanoa na tu'uina atu mo tusitala tuto'atasi (e aofia ai a'u) ua mou atu. O le tetee na talia, e oo lava i le faamanatuina ina ua ou taunuu i le Fleet Street i le 1960s, ua toe solomuli i lalo o le eleele e pei ona lafoaia e le kapitalisme saoloto le taufaasese mulimuli o le faatemokalasi.
'O se suiga tele lea, faatasi ai ma le Guardian ma le BBC - e sili atu le malosi nai lo i latou o loʻo i le itu taumatau - leoleoina le "groupthink" fou, e pei ona taʻua e Robert Parry, faʻamautinoaina ana faiga faʻapolokiki ma pepelo, o ana mea e le faia ma faʻataʻitaʻiga aʻo tulituliloaina le fili o le setete fou o le saogalemu o le atunuu.
'E mana'omia e tamaiti a'oga fa'asalalau e su'esu'e fa'anatinati lenei mea pe afai latou te fia malamalama o le fa'apogai moni o fa'amatalaga ua ta'ua o "tala fou" e le na'o ala fa'asalalau fa'aagafesootai, ae o se "aganu'u masani" fa'au'uina e le tagata lava ia ma se fa'aaloalo sese lea e fai mai e lu'iina faiga pi'opi'o. ma le malosi fa'atama'ita'i ae, o le mea moni lava, e fa'amasino ma puipuia, ma fa'atasi ma ia.
‘O le Leoleo lea i aso nei. Ave'esea na tusitala e le mafai ona pulea, o tuaoi pupuni na latou sopoia ua leva ona tapunia, o le Guardian e sili atu nai lo se isi lava taimi e fai ma sui o le vaaiga a le lalolagi i lana toa, o Blair, o le "mea lilo" na leiloa le taʻitaʻi o le pepa faʻalauiloaina ma le faʻaevagelia malosi ma talu mai lena taimi na faia le mea sili. e toe fa'afo'isia, o se tagata e nafa ma le fasioti tagata i tala atu o le mafaufau.
'I lona fa'afetai, o tala a Des Freedman e aofia ai le fa'asalalauina o le fa'amaoni ma'ai, ae maise lava mataupu a Alan MacLeod, Mark Curtis ma Matt Kennard. Ae o mea na le faia e faateia ai: aemaise lava le lagolago a le Guardian "nuanced" (o se upu e sili ona fiafia i ai) mo le vavaeeseina o malo: mai Yugoslavia i Suria, ma mo lona lagolagoina le mama o le MI6 / CIA o loʻo i ai nei taua faʻasalalauga e faasaga i malosiaga faaniukilia Rusia ma Saina.
'O se faʻataʻitaʻiga o lenei mea o se faʻasalalauga lata mai o faʻasalalauga "aia tatau a tagata" a Amerika mai Taiwan, o le tele o loʻo taʻuleagaina faalauaitele, lea e faʻailoa ai le taua ma Saina. O lenei mea e leʻi fetaui ma le gaioiga a le leoleo sili Rusiaphobe, Luke Harding, o loʻo faʻamautinoaina o mea leaga uma e tau atu ia Vladimir Putin.
‘E itiiti lava se manatu ua tuuina mai ia i tatou pe faapefea ona ola ma mafaufau tagata o nei nofoaga leaga, auā o “isi” faaonaponei i latou. O le Saina, e tusa ai ma Harvard, Pew ma le tele o isi suʻesuʻega, o tagata sili ona faamalieina i luga o le fogaeleele e le taua, pe fai mai Harold Pinter, "e le afaina, e leai se fiafia."
'O Harding ma isi e to'alua na latou fai mai i le Guardian o le pule fa'apolopolo a Trump, Paul Manafort, na faia ni talanoaga faalilolilo ma Julian Assange i le ofisa o Ecuadorean. Fa'aleaogaina e le sa avea muamua ma konesula Ecuadorean Fidel Narvaez e 'pepelo' (ma i latou e pei o aʻu o loʻo faia i le suʻesuʻega o le saogalemu i le ambassador), o le tala e masani lava o le faʻailoga taufaaleaga e sefulu tausaga e faasaga ia Assange.
'O le tauvaga o se tasi lea o pito sili ona maualalo i le tusitala Peretania. A o aoina le faʻafetai, faʻasalalauga, tupe mama ma tusi ma fefaʻatauaiga a Hollywood mo le galuega a Assange, na faia e le Guardian se matafaioi taua. E ui ina pa'i mai Mark Curtis i tausaga e gata ai, e tatau ona iloa e le au tusitala talavou le saga faalumaina atoa ma lona taua i le tuʻimomomoina o i latou o loʻo luʻitauina le pule mai fafo atu o le pa saoloto ma mumusu e auai i le "kalapu".
'O le pule autu o le Guardian o Alan Rusbridger, o le sa avea ma faatonu sili mo le 20 tausaga. (Sa vaavaaia foi e Rusbridger le Observer, le pepa tuafafine a le Guardian, lea i le taimi o le fausiaina i le osofaiga a Iraq i le 2003 na faʻatautaia ai se osofaʻiga faʻatauvaʻa e aofia ai faʻamatalaga e uiga i le WMD lea na faʻatoese ai lona tusitala, David Rose, mulimuli ane - e le pei ana faatonu).
'Ua toe fa'afouina e Rusbridger o ia lava o se tagata fa'asalalau fa'asalalau. "Naʻo i latou e maualuga tulaga faʻapolofesa ma faʻataʻitaʻiga," na ia tusia i le 2019, "o le a tulaʻi aʻe i luga aʻe o vasa o le faʻafefe ma le leaga ma ola ai." Aʻo tulaʻi Rusbridger i luga aʻe o le sami e faʻalauiloa lana tusi fou i luga o le amio a le "tala fou", o Julian Assange, o le mea moni na taʻu atu i le tusitala na faalataina e le Guardian, o loʻo tumau pea i le falepuipui i Belmarsh.
'O le tele o tala a Freedman o le galuega a le au aʻoaʻoga faʻasalalau, o lona faʻaaogaina o aʻoaʻoga a le au tusitala e fai si lata mai - lelei, o loʻo i totonu o laʻu lava galuega. O nisi ua faia galuega lelei, e aofia ai ma Freedman lava ia. Ae o le fesili e fesiligia: na faapefea e i latou ma a latou paaga ona suia le aufaasālalau mo le sili atu ona lelei ae o le tele o na mea ua avea ma potu faʻalogo o le mana faʻatauvaʻa, faʻafefe? O le tomai o le tusitala e tatau ona sili atu.’ (Imeli i Media Lens, 9 Mati 2021)
Tali Jonathan Cook
Na matou talosagaina foi le tusitala muamua o le Guardian Jonathan Cook e fai sana faamatalaga i le tusi:
"Faatasi ai ma ni nai tuusaunoaga iloga, o vaaiga taua o le tele o tagata fai sao e foliga mai e matua faatapulaaina mo se tusi e manatu e faitioina le Guardian. O le to'atele e finau sa'o e le tatau i le agavale ona fa'atuatuaina le pepa e fa'agasolo ai ana mafua'aga, ma i lona tala'aga umi o le pepa na va'ava'ai vavalalata i suiga o le fa'asaolotoga tau maketi. Ae e itiiti se taumafaiga a le tusi e faʻamatalaina pe aisea ua tupu ai lena mea, e oʻo lava i lona vaega o loʻo faʻatatau tonu i lenei mataupu: i luga o le mea o loʻo taʻua e le tusi o le "tamaoaiga faʻapolokiki". E na'o le tasi le tagata fai sao e faasino i le natura faʻatasi o le aufaasālalau, pe a feagai ma tulafono faatonutonu a le au tusitala, ma e oʻo lava i lena taimi o loʻo i ai le uiga o le Guardian e tu i fafo atu o lena faiga.
'O le mataupu i luga o le tamaoaiga faʻapolokiki o loʻo faʻataʻitaʻia ai taumafaiga a le Guardian e tumau pea le manuia ma le tauvaga e faasaga i le au piliona e umia faʻatauvaʻa ae ua le mafai ona faʻamalamalamaina le aʻafiaga o loʻo i ai i luga o tulaga faʻapitoa o le pepa. E leai se taumafaiga moni e suʻesuʻe pe faʻafefea e le Guardian, pei o isi faʻasalalauga faʻasalalau, ona le faʻafefeina i taimi uma le au faʻasalalauga, ona o lona faʻalagolago i le tamaoaiga i a latou tupe. O le tusi e leai se talanoaga o le feteenaiga le maalofia i le va o manaoga faapisinisi a le Guardian ma lana tautinoga tautinoga i le siosiomaga.
'E le maua foi e le tusi ni faaiuga anoa mai le mea moni e faapea i le numera numera ua filifili le Guardian e tulituliloa le toatele ma le tamaoaiga o le au maimoa US saoloto nai lo le mea e mafai ona maua i Peretania. E foliga mai e talafeagai i le iloiloina o le Guardian e sili atu ona taulaʻi i mataupu faʻaleaganuʻu ma faiga faʻapolokiki faʻaalia e fai ma sui i faiga faʻapolokiki a vasega ma mataupu tau galuega.
'E fa'apena fo'i, e le'o ofoina mai e le tusi ni fa'avae mo le au fa'asalalauina na mafai ona tu'uina atu se fa'amalamalamaga sili atu i le auala e fa'atautaia ai le pepa, po'o fa'alavelave o lo'o tu'uina i le ala o le au tusitala o lo'o taumafai e talepe ma le fa'avae a le Guardian o mataupu po'o lana fa'atonuga pito i lalo. . O Gary Younge o lo'o tu'uina mai ni fa'amatalaga ae o lana taulaiga e vaapiapi, na ia fiafia i se tulaga tuto'atasi tulaga ese i totonu o le au fa'atonu, ma o lona fa'aauauina o le va ma le pepa o lona uiga e le mafai ona tautala saoloto e pei ona ia faia.
'Matt Kennard ma Mark Curtis taʻu mai nisi o tusitala o le saogalemu o le atunuu na tulei ese mai le pepa i tausaga talu ai nei. Na i ai se tasi na alu atu i ai le faatonu o le tusi e faamatala mai o latou aafiaga?
'I laʻu lava matata faʻapitoa, ua ofoina atu e Ghada Karmi se vaaiga lelei i luga o le toilalo lautele i le lipotia saʻo i luga o Isaraelu-Palestina, o le matafaioi a le lobby ma le faʻamoemoe e faʻamuamua leo Iutaia ma Isaraelu nai lo Palesitina. Ae o lona manatu e foliga mai o le le mafai e le Guardian ona ofoina atu i tagata Palesitina se faʻalogo lelei e atagia mai ai se faʻafefiloi o mea nei: o le valea faʻasolopito o le mataupu Palesitina ma se vaaiga faʻafefe o Isaraelu; o le mamafa sili atu ma le totonugalemu o le lobby a Isaraelu nai lo le lobby Palesitina i UK UK; ma le fefe ne'i tuua'ia i le tetee i le lotu.
'O le mea na misia e lenei tala o le toilalo o le Guardian o le tulaga taua lea a Isaraelu i le faʻalauteleina o sini o faiga faʻavae i fafo i Sisifo i Sasaʻe Tutotonu. O le lagolagoina e le pepa ma le itu i sisifo o le geopolitical fiafia i Sasaʻe Tutotonu e le o se mea e tasi, pe a uma, e pei ona faamanino mai e le mataupu a Alan MacLeod i luga o le Guardian e sili atu ona faanoanoa le faʻasalalau o Latina Amerika. O loʻo i ai se mamanu o le toilalo iinei e manaʻomia le tatalaina. Ana faia, semanu e sili atu ona faigofie le faʻamatalaina o le matafaioi autu a le Guardian i le faʻasalalauga faʻasalalau faʻasalalau e tuʻu Isaraelu - faʻapipiʻi i tulaga o se faʻalavelave faʻalavelave a le Leipa - i le fatu o le iloiloina o le talafeagai o Jeremy Corbyn mo le avea ma palemia.
'E toe fai atu, semanu e fesoasoani i lenei vaega e aofia ai se faʻasalalau, o se tagata faʻapitoa e masani i tapulaʻa o le puipuiga a le Guardian's Israel-Palestine. O aʻu ma isi - e aofia ai Nafeez Ahmed, Antony Loewenstein ma, talu ai nei, Nathan Robinson - ua i ai uma i le pito mataʻutia o le leoleoga a le Guardian o lona faʻasalalauga Isaraelu-Palestina. E leai se mea e maua ai se leo o tatou aafiaga i se tusi fai mai e feagai ma le Guardian ma le faitio.’ (Jonathan Cook, imeli i Media Lens, 6 Aperila 2021)
iʻuga
O le mea moni e seasea talanoaina e faapea o le aʻoga e faia se sao taua i le faʻamalosia o le 'mataupu' le faʻasalalauina o le mea moni a le tusitala, faʻamautinoa o loʻo faʻalauteleina le talanoaga, e pei ona fai mai Chomsky, 'i lenei mamao ma e leai se isi mea'. O a'oa'oga fa'asalalau fa'aa'oa'oga e lē fa'aaofia i taimi uma le au fa'asalalauga e sili ona faitio i le auala tutusa e pei o tusitala fa'apisinisi.
E manino mai ia i matou, mo se faʻataʻitaʻiga, o John Pilger ma Jonathan Cook ua leva ona avea ma faitioga sili ona malosi ma agavaa a Peretania o le Guardian. O ai e mafai ona masalosalo o lo latou aofia ai o le a matua faʻamalosia ai le 'Capitalism's Conscience' ma faʻateleina faʻatau? O lo latou tuusaunoaina e valaaulia ai se fesili faigofie: o a isi mea e ave i ai le faamuamua?
Pe na tosoina ea e le faatonu ma nisi o le au fai sao a latou tuʻi, ma le poto pe i se isi mea, ina ia foliga mai e itiiti le 'matua', sili atu 'mafaufau'? Na latou faʻamoemoe e le susunuina alalaupapa, ina ia mafai ona avea le lomiga i le Guardian ma se filifiliga? Masalo o le tusi e mafai ona toe iloiloina lelei e le pepa lava ia? O loʻo i ai se manaʻoga faʻapitoa mo iloiloga moni ma faʻamaoni o faamaumauga a le Guardian o se leoleo o le mana. O lenei tusi, e fa'asa'o ai ni fa'afeiloa'iga fa'afeiloa'i, e le'o lea.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo