O le barrio o San Agustín i Caracas na talimalo i le aso atoa o le konafesi ua faaulutalaina "Popular Malosiaga ma Faiga Faʻavae Tamaoaiga: Fautuaga mo se Suiga Faʻaagafesootai o le Tamaoaiga Taua / Faʻalavelave." I lalo ifo tatou te vaʻavaʻai i nisi o faʻalavelave mai le mea na tupu, e pei o faʻaaliga eseese o le mana lauiloa i Venesuela e laa i luma e puipuia le talatuu o Hugo Chávez ma faʻaalia auala e foia ai le faʻalavelave o loʻo iai nei.
[Mo nisi fa'amatalaga i nu'u eseese/fa'alapotopotoga/ failauga, mulimuli i hyperlinks po'o tala fa'atatau ile pito i lalo. O vitio uumi atoa [i le gagana Sipaniolo] na lafoina e Unidos San Agustín Convive i la latou YouTube alāvai.]
Talanoaga aloa'ia ma faiga fa'avae tau tamaoaiga
Faʻatasi ai ma le molimau a failauga mai faʻalapotopotoga taʻutaʻua malosi, lea o le a tatou taulaʻi i ai le tele o lo tatou gauai, sa i ai se finauga tele i faiga faʻavae tau tamaoaiga ma faʻafitauli o loʻo feagai ma Venesuela. O le mea moni, o nei mataupu e lua, malosi lauiloa ma faiga faʻavae tau tamaoaiga, e le tutoʻatasi.
Lui Salas, mai le Venezuelan outlet 15 y Último, suʻesuʻeina nisi o faʻalavelave faʻasolopito o le tamaoaiga o Venezuelan, aemaise lava i le taimi o chavismo. Na ia finau e faapea i le iʻuga o lona soifua, na faamamafa atili ai e Chávez le faia o suiga e le mafai ona toe faʻafoʻisia, ma o le taimi nei o loʻo tiʻetiʻe i le le mautonu.
Fai mai Salas e ui o le "taua tau tamaoaiga" o loʻo i ai pea i le lauga aloaia, o loʻo i ai se va i le va o lenei faʻamaʻi ma faiga faʻavae ua tuʻuina. Na ia faʻaopoopo mulimuli ane e faʻapea o soʻo se faiga faʻavae tau tamaoaiga e manaʻomia ona feagai ma feeseeseaiga e mafua ai.
Na lapatai mai foi Salas e uiga i se faʻafitauli faʻafitauli o loʻo faʻateleina, e taʻua o le faʻafitauli autu i Venesuela o le rentier capitalism ("rentismo"), faʻatasi ai ma le faʻaalia e manaʻomia e Venesuela le faʻauluuluga o le ituaiga lelei, fua. O le mea e le maalofia o le manaʻomia lea e se tasi e fausia lenei faiga faʻatau tupe. O se tasi o le talafatu "revolutionary bourgeoisie" lea na valaau ai le Minisita o Faatoaga Wilmar Castro Soteldo i lana faaaliga ma na mafua ai se finauga malosi ae maloloina i totonu o le chavismo. (1)
E faigata ona le ioe i le manatu o Salas. iloiloga. E ui e masani ona faʻamataʻu e Maduro le gaioiga e faasaga i sui o loʻo faʻaleagaina le toe faʻaleleia o le tamaoaiga, ae ua alu le malo e ofoina atu tulaga lelei ma sili atu i le aufaipisinisi i le faʻamoemoe fua e maua ai latou e gaosia, faʻaulufale mai ma faʻaaloalo i tau tumau. Ae faʻatasi ai ma le faʻaleagaina o faʻasalaga, o le ita masani o le bourgeoisie (lafoaʻiina o i latou na tulaʻi mai pe faʻafetaui i latou lava e latalata i tagata mamana), ma le i ai o ni gaioiga faʻatauvaʻa e sili atu le taugofie, e leʻi aoga.
O le leai o se fuafuaga B o lona uiga e na o le pau lava le ala o le ofoina atu o tulaga sili atu ona lelei: pisinisi faʻatasi suauʻu, tuusaunoaga lafoga i oloa faaulufale mai, avanoa i aitalafu, faʻaosofia mo tagata faʻatau atu fafo, ma le faʻatauvaʻa faʻapitoa lea e popole ai le tele o chavistas. I le faʻatusatusaina, o faʻaaliga eseese o le mana lauiloa, e aofia ai mea o loʻo faʻamatalaina i lalo, ua faʻamaonia e sili atu le fatufatuaʻi ma aoga i le sailia o fofo i le faʻalavelave i luga o le lotoifale.
“Taia i le Foeuli”: faailo faapolokiki ma manatuaga le lelei
Gerardo Rojas mai le Ataroa Commune i Barquisimeto o se tasi lea o faʻamatalaga e alu i ai pe a oʻo i se iloiloga faʻapolokiki o masani i Venesuela. I ana tusitusiga sili ona lata mai na ia sailia eseʻesega faiga faavae tau tamaoaiga a le malo ma le mamanu a Chávez mo le fausiaina o le socialism.
O le folasaga a Rojas sa totonugalemu i le “Golpe de Timón” (Taia i le Foe), le lauga faaiu a Chávez ma le molimau faapolokiki (Oketopa 20, 2012).
"I le toe tepa i tua i Golpe de Timón, i aso nei e sili atu nai lo se isi lava taimi, o Chávez o loʻo tumau pea le faʻaleagaina. E oo lava i le tulaga o le taufaafefe o le malo lava ia! […] O Oketopa 20 ua avea ma aso le lelei, aua e faapefea ona e feagai ma Golpe de Timón? O lea la o le faiga o le talanoa lea e uiga i le 'faitotonu a le tagata lava ia,' ae i se faaupuga lautele, lautele. O lenei mea e feteenai ma le ata o Chávez o le faitioina o ia lava i le tautalaga, o se mea e suia ma saʻo le ala.
O Golpe de Timón o le taimi muamua ma na o le pau lea o le taimi na folafola ai e Chávez "¡Comuna o Nada!" (Commune pe Leai!). E leai ni auala se lua e uiga i ai: o le komiuniti o le ala Venesuela i agafesootai i le talosaga a Chávez. Ae ui i lea, o feteenaiga i lenei faagasologa, po o le a Dario Azzellini e taʻua o le "soʻotaga o feeseeseaiga ma le galulue faʻatasi." tumau natia. Na faʻamatala auiliili e Rojas lenei mea.
Mo le tasi, o loʻo i ai se uiga, fuafua pe leai, e faʻalapotopotoga ma nisi o taʻitaʻi, e vali faʻalapotopotoga o se isi vaega. E iai tagata faigaluega, campesinos, fai pisinisi, ma isi, ona iai lea o communes. Po'o fa'alelei i luga oi latou e pei o se tala fa'asolopito ma fa'amoemoe e tumau i ni fua aupito itiiti. Na faanoanoa Rojas e faapea o le tele o felafolafoaiga o loo siomia ai meatotino lautele po o feeseeseaiga e tulai mai i le va o le malo lauiloa ma le setete, ua "aisa" i le taimi nei. O le mea lea, o le luʻitau autu i totonu o le chavismo i le taimi nei o le toe faʻaleleia o le fausiaina o le pule.
Na lapatai mai foi Rojas e uiga i le matautia o se manatuaga le mautonu o Chávez o loʻo taofia, o se tasi e manatua ai "taimi sili atu" i lalo o Chávez ma o le iʻuga lena. Nai lo lena, na ia fai mai e tatau ona avea Chávez ma meafaigaluega, ma o se tasi e tele lona malosi fou i lena mea, mo tauiviga lauiloa e faatosina ai faiga faavae.
I lenei mea e mafai ona matou faʻaopoopoina se masaga mataʻutia o se tagata Chávez "faʻaleagaina" e le oficialismo, a le o le faʻailoaina e le tagata lava ia aia tatau faʻapitoa poʻo le faʻaogaina ma le faaeteete o le ata o Chávez mo faʻamoemoega faapitoa. E le faapea o le manatu o Chávez ma lana galuega faʻapolokiki na faʻavaeina mai le amataga. Na latou fa'atupula'ia, ae na latou fa'asolosolo i le tasi itu. O le vasega, o le nono mai o le faaupuga a Rojas, mai le "Blue Book" (2) i Golpe de Timón, o se tasi e radicalises (3), ma o se meafaigaluega taua i le tauiviga mo le pule i totonu o le chavismo.
tauiviga vasega i le nuu i tua Venezuela
E ui lava i le fonotaga na faia i totonu o se barrio i le laumua, sa i ai foi le tele o manatu mai Venezuelan campesinos.
Arbonio Ortega, o se tasi o failauga mai le Matagofie Campesino Mati, na fa'amauina le tulaga o iai nei i le nu'u o Venezuelan. Na ia finau e faapea sa i ai ni faaletonu matuia i le agai i luma na faia i lalo o le Tulafono Fanua a Chávez 2001, ma e lei aveesea ai le pulega o campesino mai le matafaioi i le mataupu. Na ia valaʻau foʻi mo le lotogatasi i le campesino movement ma mo le tele o faʻamatalaga faʻatasi ma gaioiga i totonu o le taulaga, ina ia mafai ai ona faʻafetaui faiga tau le tamaoaiga.
Na toe taʻua e Ortega le manaʻoga faanatinati o le tagata nuʻu aumai i luma o Maduro ina ua maeʻa le latou Admirable March, faʻapea foʻi ma le latou faitioga autu. A o latou iloa se uo i Maduro, na ia faanoanoa ona o poloaiga a Maduro e le o mulimulitaia i lalo.
Eduardo Viloria, faamaopoopo fesoʻotaʻiga mai le Bolívar ma Zamora Revolutionary Current (CRBZ), o se faʻalapotopotoga a le atunuʻu atoa na mauaʻa i le nuʻu o Venezuelan, na alu i le isi laasaga i lana auiliiliga. Na ia faʻasino le tamatamailima i le "silisili" o le pule a le PSUV (United Socialist Party of Venezuela) i luga o faiga faʻapolokiki ma faʻalapotopotoga o se mataupu ogaoga i le taimi nei.
Na faamamafaina e Viloria o le talatuu a Chávez o faatoaga o loʻo faʻaumatia, ma e leai se faiga faʻavae mo le faʻatemokalasi o fanua ma auala o gaosiga i aso nei. Ae ui i lea, na ia unaʻia faʻasalalauga taʻutaʻua e "echar p'alante" ("agai i luma"), aemaise lava i le fuafuaga a le CRBZ National Productive Alliance.
E manaia le CRBZ i lea taimi ma lea taimi na faamamafaina ai o lenei sootaga e tatau foi ona aofia ai "isi tagata fai mea fai," o le gaosiga o le tele, e le o taliaina le mana lauiloa po o le socialism. Na faaiuina e Viloria e ala i le fai mai e taua tele le suiga o agrarian mo se suiga o le tamaoaiga.
Mulimuli ane, na faalogo tagata auai mai le fofoga fetalai a El Maizal Commune Ágelu Prado. O se tasi lea o mea e sili ona manaia aafiaga o le malosi lauiloa i Venesuela, ma o se tasi na maua se faʻaaliga talafeagai. O lo'o i le va o Lara ma Portuguesa States, o lenei nu'u ua aga'i pea i luma i tulaga fa'apolokiki ma le manuia, ma ua fa'atupula'ia le vevesi. mafutaga ma le setete ma ona faalapotopotoga.
E leʻi taulaʻi tele Prado i galuega faʻaleleia a El Maizal e pei o lo latou aʻafiaga. Na ia faamamafaina le taua o le auai o nuu i faiga faaupufai ae le o le faalagolago i se fuainumera poo se faalapotopotoga. O lenei, na ia faamamafaina, e tatau ona ausia e ala i le taumafai e ola tutoatasi ma aua le faalagolago i tupe a le setete. O se tasi o fa'ai'uga manino e mafai ona tatou maua mai i aafiaga uma o le malosi ta'uta'ua na auai i lenei fonotaga, o lo latou ola i lenei fa'alavelave ua fa'alagolago i lo latou gafatia e fa'afetaui mana'oga o tagata.
I le tulaga o El Maizal, o le latou faʻamuamua o le gaosiga o meaʻai. O le isi laasaga, na faʻamatala mai e Prado, o le amata faʻapipiʻiina o fale gaosi oloa i totonu o la latou teritori, ina ia mafai ai ona faʻatautaia le gaosiga muamua i luga o le nofoaga, ona faʻafesoʻotaʻi lea ma fefaʻatauaʻiga ma nuʻu i taulaga. I le itu faaupufai, El Maizal o loʻo agaʻi atu e fausia se taulaga faʻatasi ma nuʻu tuaoi, o se fausiaina lea, i upu a Prado, e faʻavae i luga o le tauiviga e faasaga i le latifundio ma le gaosiga o meaʻai.
O El Maizal o se tasi o mea sili ona maualuga faʻapolokiki i Venesuela, faʻatasi ai ma se vaaiga manino o le auala i luma ma se faʻataʻitaʻiga e lagolagoina ai. O le mea moni, o faʻalapotopotoga o campesino, aemaise lava le Admirable March, ua mafai lue chavismo mai lona moe ma faʻaalia nisi o feteʻenaʻiga mataʻutia i le nuʻu o Venezuelan. O lo'o i ai se tauiviga faigata a vasega o lo'o faia i totonu o nu'u i tua, i totonu ma fafo (pe fa'asagatau) i le malo.
Mai nuu i tua e oo atu i le nuu ma tua
O le isi failauga i le mea na tupu o Ivan Tamariz mai le Alexis Vive Patriotic Front ma El Panal 2021 Commune, i le Ianuari 23 i Caracas. O le 23 de Enero barrio o loʻo umia se nofoaga faʻapitoa i faiga faʻapolokiki a Venezuela. Na oso atu le au nonofo i le barrio i le vaaiga ma Chávez, ma le naunau e taʻe ese lo latou le vaaia i taimi uma. Ma 23 de Enero, tusa pe leai, o le prototypical barrio i le Venesuela mafaufauina.
El Panal 2021 Commune e le na'o le commune i le 23 de Enero, e pei lava o Alexis Vive e le na'o le malosi fa'apolokiki, ae e le o fefinaua'i tele le finau e faapea o i latou e sili atu le tulaga faaupufai. O lona uiga o latou o le malosi faʻamalosi mo se faʻalapotopotoga maualuga, o se taulaga faʻalapotopotoga i 23 de Enero. O lenei tulaga o le tautinoga faʻapolokiki ua mafua ai foi le faʻateleina o le faʻalavelave faʻalavelave ma le setete.
Na lipotia e Tamariz le tele o gaioiga o loʻo faia e Alexis Vive, i totonu o le barrio ma tua atu. E ui lava i le faamamafa i luma o le tamaoaiga, o nei aafiaga uma e faaupufai, o lana faaopoopo mai lea.
E fa'atupuina e El Panal le tele o galuega aoga i lona teritori, fa'atasi ai ma se fale e teu ai suka, fale gaosi 'ie, ma le tele o fale falaoa. Na fa'amamafaina e Tamariz e taua tele le fa'aulufaleina o fale gaosi oloa, ina ia le na'o le feso'ota'iga mulimuli o le filifili gaosiga. Na faia foi e le komiuniti ni ulutala talu ai nei ina ua ia tatalaina se tupe faʻapitoa, e taʻua o Panal, e faʻaaogaina i fefaʻatauaʻiga o meaʻai ma pisinisi a le pitonuʻu e fai ma auala e faʻafetaui ai le le lava o tupe a Venesuela.
A'o faia e El Panal ni feso'ota'iga tufatufaina o mea'ai, ua fa'alauteleina ai fo'i lona tulaga manuia i tua atu o le barrio. O loʻo i ai le mea e taʻua o le Panalitos, o vaega laiti o loʻo maua le lagolago mai El Panal ma maua avanoa i aitalafu mai le faletupe lautele. Ae na taumafai foi Alexis Vive e toe foi i tua ma gaosia i nuu i tua, pe na o latou lava pe faʻatasi ma campesinos i le lotoifale.
O pa i le taulaga na mafua mai i femalagaiga mai le nuu i Venezuelan. O tagata matitiva e leai ni fanua na maua'a i le pagatia ina ua mavae taua e lua (Tutoatasi ma Feterale) na le maua ai le amiotonu ma le mamalu. O se fa'ata'ita'iga latifundista o fa'ato'aga na ofoina atu ni avanoa laiti mo campesinos, fa'atasi ai ma le fa'ateleina o le suau'u, na fa'aosoina ai nei femalaga'iga tetele i le taulaga. E fetaui lava le fausia o le malosi lauiloa i totonu o pa o le taulaga e aofia ai foi ma le toe foi i tua.
Socialism e fai ma ta'iala mamao
Mulimuli ane, o le 'au a le US San Agustín Convive cooperative, na fai ma sui o Yhonammi Rico ma Martha Lía Grajales, na fai a latou tala. Sa latou lipoti atu i gaoioiga a le faalapotopotoga ma o latou aafiaga faaupufai.
Na toe manatua e Rico le auala na fanau ai le galulue faatasi i taimi sili ona faigata, i le 2016, e taumafai e faʻatulaga lenei vaega lauiloa o Caracas i le feagai ai ma le faʻalavelave mataʻutia o loʻo oʻo i le atunuʻu. Na ia finau mai o se mataupu lenei o le mulimuli i le taʻitaʻiga a Chávez ina ia faʻatulagaina ma suia le faʻalavelave.
Ua manuia le galulue faatasi i le tele o itu, faʻapotopotoina faʻalapotopotoga, faʻatalanoaina popolega mo le saogalemu, faʻatulagaina o gaioiga mo tamaiti pitonuʻu, ma amataina se faasologa o galuega. O le mea sili i nei mea o le fa'aupuga ma le Pueblo ma Pueblo feso'ota'iga, a'o aga'i i luma le galulue fa'atasi i lana gaosiga o ie ma mea'ai.
Pueblo a Pueblo o se polokalame e faʻafesoʻotaʻi le faʻatulagaina pueblo i totonu o le aai ma le faatulagaina pueblo i nuu i tua e sapalai ai taumafa i tau talafeagai. O lenei faiga, faʻamamafaina e Rico, o loʻo i ai elemene uma tatou te vaʻavaʻai i ai pe a tatou talanoa e uiga i le mana taʻutaʻua: pulea e le tagata lava ia, fuafuaga, faʻasalalauga faʻasalalau, tutusa, tatala ma tali atu.
Martha Lía Grajales' fa'alavelave na maua ai fa'aupuga fa'apolokiki o fa'alavelave fa'apenei e matua matagofie lava. I ana upu,
"Latou te mananao ia matou talitonu o le mea ua le manuia o le faʻataʻitaʻiga faʻaagafesootai. […] O aafiaga taʻitasi o loʻo faʻamatalaina iinei i aso nei o loʻo faʻaalia ai o loʻo tumau pea le faʻaagafesootai o se vaʻaiga mamao. E tele lona gafatia e fausia ai se isi faiga tau tamaoaiga. E le naʻo se mea manaia ma faʻafefe, ae o se faiga e suia ai le faʻauluuluga o tupe."
Na faamamafaina foi e Grajales le taua o le i ai o gaosiga i totonu o taulaga faʻapea foʻi ma nuʻu i tua, o le gaosiga e taʻitaʻia e manaʻoga o tagata, ma le faʻatinoina o le puleaina o le gaosiga atoa. I le toe fa'aupuina o Chávez, fa'atupuina le agaga fa'aagafesootai i luga o le filifili atoa, fa'amatala vaega ta'uta'ua i lalo o se isi manatu.
E tutusa lava le taua, na ia faamamafaina, o faalapotopotoga taʻutaʻua malosi e aofia ai i le gaosiga ae le naʻo totonu o faiga faʻapolokiki-pulega, neʻi avea i latou ma fusi faʻasalalau mo le tuʻuina atu o punaoa.
Matou te le o manatu e faʻateleina le tele poʻo le oʻo atu o faʻaaliga o le mana lauiloa o loʻo faʻaalia i lenei fonotaga, ae o latou, ma le tele o isi, o le talatuu moni a Hugo Chávez. O loʻo i ai se faʻalavelave mataʻutia i Venesuela ua taliaina agafesootai e avea ma tala faasolopito, ma le tele o faʻamatalaga i totonu o le atunuʻu o loʻo faʻaauauina lenei galuega tele i tulaga sili ona faigata, e le gata i lauga ae i faʻatinoga faʻatasi.
O le ola o le Bolivarian Revolution, ma pe o le a le foliga e ola ai, e faalagolago ia i latou.
Faamatalaga
(1) O se auala e le tatau ai, ae o le faaiuga a Castro Soteldo o le fausiaina o le "revolutionary bourgeoisie" o le auala lea e alu ai, i luga o lana ata TV, e faavae i luga o se faitauga faʻaituau o Orlando Araujo "Violent Venezuela." O le faaiuga a Araujo o le mea tonu lava lea ua le mafai ona tulai mai lenei vaega i Venesuela, ma o le a le tuuina atu ai tulaga o le atunuu ma talafaasolopito.
(2) O le mea e taʻua o le "Blue Book" na tusia e Chávez a o matou i ai i le falepuipui o Yare ina ua maeʻa le fouvalega o Fepuari 4th, 1992. Ua manatu e iai nisi o aʻa autu o le poloketi Bolivarian.
(3) Tatuy TV Chávez Radical fa'asologa e matua tatau lava ona va'ai i lea itu. E le gata o lo'o su'esu'eina ai le fa'atupuina o mafaufauga fa'apolokiki a Chávez, ae o lo'o tu'uina mai ai fo'i se fa'ata'ita'iga i le taimi nei i faiga fa'apolokiki o lo'o iai nei i le Bolivarian Revolution.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo