Fa'aupufai o le Laina o le Mativa Initia
O faitioga agavale e faasaga i le a'afiaga o faiga fa'alelalolagi fa'alelalolagi" i luga
O le malamalama i finauga e lagolagoina nei tulaga uma e lua e manino le taua mo tagata e popole i le mativa
E eseese fa'alapotopotoga e eseese auala e fua ai le mativa. O le Faletupe a le Lalolagi mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo faʻaaogaina se tulaga o tupe maua e faʻamatala ai le mativa. Ae ui i lea, na talia e le malo o Initia se tulaga masani o meaʻai. O le faʻamatalaga aloaia o le laina mativa Initia, e pei ona taʻua e le Matagaluega o Fuainumera Faamauina ma Polokalama Faʻatinoga [1] e faʻapea.
"O fua faatatau aloaia o le laina mativa e faʻavae i luga o le masani o le 2400 kalori i le tagata i le aso mo nuʻu i tua ma le 2100 i le tagata i le aso mo nofoaga i le taulaga."
I tua i le 1973 ina ua faʻaaoga muamua lenei metotia, o le tau masina o le faʻatauina o se ato o meaʻai e maua ai le maualalo o le kalori e manaʻomia. O le tau faalemasina lea ua toe fetuutuunai mo le tau o le tamaoaiga ma tau o taumafa. E sili atu le tagata i le laina o le mativa pe afai o le aofaʻi o tupe faʻaalu masina e sili atu i le aofaʻi.
E tele faitioga i lenei faiga i le fuafuaina o fuainumera laina ole mativa. O le mea muamua o le Aofa'i o tupe fa'aalu e fa'aoga i luga, ae le o le vaega o tupe alu e fa'atatau i mea'ai. O le manatu lea e fa'aalu uma e le tagata a latou tupe maua i mea'ai, e le aofia ai tupe fa'aalu i isi mea e mana'omia e pei o le soifua maloloina ma a'oa'oga. Lona lua, o taiala o lo'o fa'atusalia e lenei fa'amatalaga e matua'i le atoatoa. Mo se faʻataʻitaʻiga e oʻo mai i le 2004-05, na manatu le malo o se tagata i lalo ifo o le laina mativa i nuʻu i tua.
O le faitioga lona tolu o lenei faiga e sili atu ona taua. E aliali mai o le National Sample Survey of India lea o le faʻavae mo le fuafuaina o tupe faʻaalu o loʻo lipotia ai foʻi fuainumera o kalori. O le fesili e masani lava ona tulaʻi mai pe aisea e le faʻaaogaina ai le calorie moni, aisea e faʻalavelave ai i le aofaʻi o tupe faʻaalu. O le mea e malie ai, o le faʻaaogaina o fuainumera o le kalori e maua mai ai iʻuga eseese [2]. Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaaogaina numera o kalori e pei ona maua mai i le 55th O le taamilosaga a le National Sample Survey o loʻo faʻaalia saʻo ai o le 87% o le faitau aofaʻi o tagata i tua o Initia o loʻo i ai le faʻaaogaina o kalori i le tagata e itiiti ifo nai lo
2400kCal i le aso ma o lea e i lalo ifo o le laina mativa.
O le taua o lenei matauga e le mafai ona soona ta'ua. O le numera e matua mata'utia le maualuga. I se fa'atusatusaga, o fa'amaumauga aloa'ia o le mativa o lo'o ta'ua ai e tusa ma le 2004-05 e 28.3%. Lona lua, ua fa'atupula'ia fo'i i le aluga o taimi - o le pasene o le faitau aofa'i o tagata i tua o lo'o taumafaina i lalo ole 2400kCal ile aso e 75% ile 1993-94. O nei fuainumera o le a foliga mai o se faʻasalaga mataʻutia o faiga faʻavae a le malo i le sefulu ma le afa tausaga talu ai. O faʻamatalaga tutusa na faia i isi suʻesuʻega [3].
O lenei eseesega i le va o faʻamaumauga aloaʻia o le mativa ma faʻamaumauga faʻavae calorie ua maeʻa suʻesuʻeina mai isi manatu e le tamaoaiga. Meenakshi ma Vishwanathan[4] suʻesuʻeina fuainumera o le mativa e faʻamavae i lalo e le setete ma matau o aga masani e maʻaleʻale i le mea o loʻo faʻatulagaina ai le kalori masani. O lea la, afai tatou te setiina le kalori masani mo nuu i tua
Mahendra Dev [5] matauina o faʻamaumauga o kalori e maua ai se isi faʻamatalaga e le faʻamaonia e faapea o setete e faʻaalia e sili atu le tamaoaiga e pei o Tamil Nadu e maualuga atu le mativa (86.5%) nai lo nisi o setete e sili atu le tamaoaiga e pei o Rajasthan (56.7%). ).
Pe o le tulaga moni ea ua eseese meaʻai a Initia ina ia latou taumafaina itiiti e pei ona fuaina i kalori? Afai e foliga mai e le talafeagai, e fa'afefea ona tatou tali atu i finauga fa'asagatau o lo'o tu'uina atu i luga? O le mea moni e faapea o se vaega tele o tagata mauʻoa e faʻaitiitia kalori e faʻaaogaina e mautinoa lava e ofo fua. O le finauga a Meenakshi ma Vishwanathan e faʻapea o faʻamatalaga e maʻaleʻale i le masani masani faʻatulagaina e moot. O le mea moni o faʻamatalaga o le a maaleale i le taua o le masani masani. E le o se mea lea e ofo ai. O le mea moni e leai se tasi o finauga o loʻo taʻua i luga o loʻo faʻamatalaina o le faʻaaogaina o kalori o le toʻatele o tagata ua faʻaitiitia i le taimi ma o le mea lea e tatau ona tatou popole ai.
Ua ofoina mai e Pronab Sen se vaaiga ese [6]. Fai mai a ia, o le mafuaaga autu mo le faʻaaogaina o faʻamatalaga o tupe faʻaalu nai lo le faʻaaogaina o faʻamatalaga o tupe faʻaalu e faʻaalia ai pe o le ato o meaʻai e maua mai ai le numera manaʻomia o kalori e mafai ona gafatia, ae o le mea moni e ono ese le taumafa nai lo lenei ato faapitoa o meaʻai. Na te maua le aofaʻi o kalori e faʻaaogaina i le rupee faʻaalu i meaʻai. Na te vaevaeina faʻamaumauga i lalo i ni vasega se tolu: lalo ifo o le laina mativa (
Ae ui i lea, o loʻo i ai se fesili taua e tulaʻi mai e uiga i lenei auʻiliʻiliga pe a tatou suʻesuʻeina loloto pe faʻafefea tonu le faʻatusatusaina o le calorie-per-rupee mo le
Fai mai Pronab Sen o le kalori i le rupee fa'atusa mo le
O le koluma muamua e fetaui ma le faitau aofa'i o tagata i le tulaga MPCE. O le MPCE e fa'atusa mo le Mean Per-Capita Consumer Expenditure lea e aofia ai tupe fa'aalu i mea uma e aofia ai meaai. Ua fa'avasegaina lea i vaega - ose mea taua pe a tatou fa'atatauina le aofa'i o tupe fa'aalu, ma isi. O le koluma lona tolu o lo'o ta'u mai ai ia i tatou le vaega o le tupe fa'aalu mo mea'ai. O le isi koluma o le fa'aaogaina o kalori i tagata ta'itasi. E le o iai le koluma mulimuli
Mafuaʻaga Faitau aofai |
MPCE Low |
MPCE maualuga |
% luga ai |
aofaʻiga I luga o meaai |
Ta'ito'atasi Calorie intake (kCal/aso) |
Kalori/Rupee |
5 |
0 |
225 |
0.67 |
75.375 |
1232 |
490.3483 |
10 |
225 |
255 |
0.67 |
160.8 |
1488 |
277.6119 |
20 |
255 |
300 |
0.66 |
183.15 |
1662 |
272.2359 |
30 |
300 |
340 |
0.66 |
211.2 |
1780 |
252.8409 |
40 |
340 |
380 |
0.66 |
237.6 |
1871 |
236.2374 |
50 |
380 |
420 |
0.65 |
260 |
1990 |
229.6154 |
60 |
420 |
470 |
0.64 |
284.8 |
2096 |
220.7865 |
70 |
470 |
525 |
0.62 |
308.45 |
2212 |
215.1402 |
80 |
525 |
615 |
0.61 |
347.7 |
2381 |
205.4357 |
90 |
615 |
775 |
0.56 |
389.2 |
2458 |
189.4656 |
95 |
775 |
950 |
0.53 |
457.125 |
2754 |
180.7383 |
Ole vasega ole laina ole mativa ole laina lona tolu ile laulau lenei (lea e 1662 le aofa'i ole kalori ile aso). O le fesili autu lenei: E fa'afefea ona tatou fa'atatauina le kalori/rupe mo le
Ae atonu o le faʻamatalaga sili ona malamalama o le
"O le faʻaitiitia o le taumafa cereal i le nineties atonu e foliga mai e le ogatasi ma le manatu o le mativa ua paʻu i le vaitaimi lava e tasi. O le mea moni, o lenei mamanu ua faʻasalalau lautele e fai ma faʻamaoniga o le "mativa" i le nineties. Afai o loʻo faʻaitiitia le taumafa cereal, faʻafefea ona faʻaitiitia le mativa?
E taua le matauina, e ui i lea, o le paʻu o le taumafa cereal e le fou. O se fa'aitiitiga fa'apena na tupu (e tusa ai ma fa'amaumauga a le National Sample Survey) i le vaitau o le fitusefulu ma le valusefulu, ina ua mautinoa le fa'aitiitia o le mativa. O le fa'atusatusaga lata mai a Hanchate ma Dyson (2000) o fa'ata'ita'iga taumafa i nu'u i tua i le 1973-74 ma le 1993-94 ua fa'ailoa mai ai se malamalamaga aoga i lenei mataupu. E pei ona faaalia e tusitala, i le vaitaimi lea, o le taumafaina o saito a tagata taʻitasi i nuu i tua na paʻu i lalo i le averesi (mai le 15.8 i le 13.6 kilokalama i le tagata i le masina), ae rosa i totonu o aiga matitiva. O le pa'u o le averesi e mafua ona o le faaitiitia o le taumafaina i totonu o le maualuga vaega tupe faaalu. O le averesi o le pa'u e foliga mai e le mafai ona faʻamalosia e suiga i tau faʻatusatusa; o le mea moni, e itiiti lava suiga i tau o taumafa, e fa'atatau i isi tau, i le vaitau fa'alava. Nai lo lena, o lenei mamanu e foliga mai e atagia mai ai le suia mai le cereals i isi meaʻai pe a faʻatupulaia tupe maua (a itiiti ifo i tua atu o se tapulaa patino). O le taumafaina o mea'ai "sili atu" e pei o fualaau faisua, susu, fualaau aina, i'a ma aano o manufasi na matua maualuga lava i le vaitaimi lava e tasi, i vaega uma o tupe faaalu. Va'ai i lenei tulaga, o le pa'u o le averesi o le taumafa cereal atonu e le o se mea e popole ai tagata taitoatasi. O le mea moni, o le averesi o le taumafa cereal e feso'ota'i fa'afeagai ma tupe maua a tagata ta'itasi i atunu'u uma (fa'ata'ita'iga e maualalo i totonu
Fa'amaumauga o taumafa na aoina e le National Nutrition Monitoring Bureau (NNMB)
fa'amalamalama atili i lenei mataupu. E ese mai i fa'amatalaga au'ili'ili i mea'ai, o su'esu'ega a le NNMB e aofia ai fa'atatauga o tupe maua a aiga.… O le suiga mai le cereals i mea'ai maualuluga ma le si'itia o tupe maua a tagata ta'ito'atasi ua aliali manino mai. O lenei mamanu, pe a faʻamaonia, e fetaui lelei ma faʻamatalaga i suiga i le taimi. O lo'o fa'aalia ai fo'i o le pa'u o le averesi o le taumafa cereal i le nineties e le o ogatasi ma a tatou su'esu'ega muamua i le fa'aitiitia o le mativa."
O fea e tuua ai i tatou e lenei mea?
Mo se tagata e popole i le mativa i
I le tasi itu, o loʻo ia i matou Utsa Patnaik o loʻo taʻu mai e faapea: "O le tele o fa'ailoga tau tamaoaiga ma agafesootai o lo'o fautua mai ai e le gata o le tulaga o le matua'i mativa i totonu
I le isi itu, o loʻo i ai Deaton ma Dreze o loʻo taʻu mai: "I se tasi pito o alaleo, ua fai mai o le sefulu tausaga talu ai o se vaitaimi o le faʻaleleia atili o tulaga ola, faʻafetai i le faʻasaʻoloto. I le isi itu, o le nineties ua faamatalaina o se vaitaimi o le salalau lautele o le "mativa", ona o le faasaolotoina. E manino lava, o nei faitauga ua le mafai ona faʻatatau i le eseesega o faiga lata mai nei. Nai lo lena, e maua e Deaton ma Dreze se ata sili atu ona faigata pe a latou liliu atu i isi faʻailoga o le mativa. Mo se fa'ata'ita'iga, ua fa'atupula'ia le aofa'i o le auai i le a'oga i le vaitau o le 1990 ae ua fa'agesegese le pa'u o pepe feoti.
Ae sili atu le taua, latou te finau foi e faasaga i le "auala faʻainisinia" lea e finau ai le mativa
E matua mata'ina lava o se fesili e masalo o se mea moni o loʻo finauina ma le vevela ma faʻamatalaga eseese o faʻamatalaga tutusa e faʻatatau i le manatu faʻapolokiki a se tasi. Mo activists popole i
mau faasino
[1] O se Fa'amatalaga i le Fa'atatauina o le Mativa http://mospi.nic.in/compenv2000_appendix%206.htm
[2] Utsa Patnaik. Neoliberalism ma Nuu Mativa i
[3] Madhura Swaminathan. Fuafuaga Sefulutasi e le amana'ia mea'ai ma taumafa le saogalemu. http://www.hindu.com/2006/09/01/stories/2006090102841000.htm
[4] JV Meenakshi, Brinda Vishwanathan. Fa'aitiitiga o Kalori i nu'u i tua
[5] Mahendra Dev. Kalori masani ma le mativa. Tamaoaiga ma Fa'aupufai Vaiaso.
[6] Pronab Sen. Poverty-undernutrition sootaga. Nutrition Foundation o
[7] ibid, Laulau 2.
[8] Deaton A. ma Drèze J. Mativa ma le le tutusa i
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo