Punavai: The New Yorker
O Rebecca Solnit o se tusitala fa'alilolilo tele. O ana tusi e lua sefulu pe sili atu ma le anoanoai o tala, lomia i lana galuega i le taimi nei i le lona fa sefulu tausaga, o loʻo fesoʻotaʻi eseese i tala faasolopito, faasaienisi, faitioga faaleaganuu, faiga faaupufai, ma totonu o lona lava olaga. Ua leva ona avea o ia ma se tagata tusitala iloga i le taimi o lana tala i le 2008 "Men Explain Things to Me" na faaosofia ai o ia i se tulaga fou o le lauiloa faaleaganuu, e avea o se leo taiala o le ita o tamaitai. (O le tala e amata i se tala lauiloa ua lauiloa nei: i le 2003, na tuliesea ai Solnit i se pati e lana talimalo, o se tamaloa na tauanau e tatau ona ia faitauina se tusi sili ona taua, talu ai nei na lolomiina, e uiga i le uluai tagata pueata Eadweard Muybridge. Solnit, o le mea moni, o lona tusitala.) Ina ua uma le 2016 palota o Donald pu, o ana tusitusiga fa'apolokiki—fa'agasolo i luma, epigrammatic, fa'amata'u malie—fa'asalalau i le faʻatanē ma i isi nofoaga, na aumaia ai ia te ia se aofia sili atu, i le tulaga na faaigoaina o ia "o le leo o le tetee" e le Times ma o lea ua pulefaamalumalu i luga o le Facebook itulau lautele ma le tusa ma le 189,000 sui auai, e ui o le malosi o ana lauga ua paʻu i le oʻo mai o se Pulega fou a le Peresetene.
O le tusi sili ona lata mai a Solnit, "O Roses a Orwell,” e faalagolago i le auala e oso mai ai le malamalama, o se talafaasolopito faalenatura o le faiga o togalaau, o le vaevaeina o le rosa e pei o se faatusa faasili, po o se puipuiga o faatufugaga ma le matagofie o se puipuiga e tetee atu ai i malosiaga faaumatia o le pule aoao. I lona autu, o se faʻamatalaga vavalalata o le olaga ma faiga faʻapolokiki a George Orwell, o le na totoina le rosa o le suafa Solnit i le tautotogo o le 1936, aʻo nofo o ia i se fale i Wallington, Hertfordshire, pe a ma le tolusefulu maila i matu o Lonetona. I lena tausaga, i le va o le lipotia o tulaga faigaluega i Manchester koale eli ma le malaga atu i le Konetineta e tau i le Taua a le Malo o Sepania, na maua ai e Orwell le taimi e tuu ai ona lima i le eleele, ma i le tele o tausaga na sosoo ai na ia fiafia tele i le galueaina. Ina ua asiasi atu Solnit i lona fale, i le 2017, na ia iloa ai o laau aina na ia totoina ua tele tausaga ua mavae, ae lua laʻau rosa tetele—atonu o Orwell lava—ua fuga mai. Na ou talanoa talu ai nei ia Solnit i le telefoni; i la matou talanoaga, lea na faʻasaʻoina mo le umi ma le manino, matou te talanoaina le fiafia o se ituaiga o teteʻe, o le mataʻutia o faʻatoʻaga rosa pisinisi faʻaonapo nei, ma pe aisea na te le manatu ai i le "Orwell's Roses" o se talaaga.
E le o se uiga ea mo Orwell-o se tasi e matua tetee i le fascist ma e matua malosi i faiga faaupufai-e popole foi i fugalaau?
Ou te manatu e leai lava. Matou te lavelave uma i lena auala. Ae ou te manatu o loʻo i ai se ituaiga o lagona agavale, afai e te popole i se mea laʻititi, manaia, pe patino, e te le popole i mataupu lautele lautele o le aso. I se isi itu, o le popole i le tetee i le faʻailoga tagata poʻo aia tatau a tagata poʻo suiga o le tau o lona uiga e le mafai ona e fiafia ia te oe lava pe faʻaalu se taimi i mea e le faʻalauteleina ai le suiga, ma e le saʻo lena mea mo soʻo se tasi o tatou. O nisi taimi o tagata e taumafai e tau lava o le manatu i le sini mamalu sili e faʻanoanoa ai i latou lava, ona faʻaleagaina ai lea o isi tagata uma, ma e le mafai ona ausia se mea sili, e tatau. E tele isi fuainumera e mafai ona e vaʻavaʻai ai i a latou mea e fiafia i ai, o latou tafaoga, o latou fiafiaga, ma o le a o atu tagata, "Oi, ae latou te leʻi mamafa tele." Ae leai se tasi o le a fai mai e uiga ia Orwell: o ia e matua paʻepaʻe ma tane ma faʻafeusuaiga ma faʻamalosi ma tuuto. Afai e mafai ona e faia le mataupu ma ia o nei mea e masani ona faʻatasi, e mafai ona e faia mo i tatou uma.
Pe o le mea moni ea o le galueaina o se togalaau rosa e mafai ona avea ma se faiga tetee, pe ua na o se laina tatou te fai atu ia i tatou lava e taofia ai le atuatuvale?
E tele auala e manana'o ai 'au fa'aleaga o lo'o siomia ai i tatou ia avea i tatou ma tagata fa'atau, mana'o ia tatou fa'ama'i ma fa'a'ole'ole. Soo se mea lava tatou te faia ai se isi mea—o se tasi e i ai se lagona malosi o ia lava, o se tasi e i ai se lagona o le fiafia, o se tasi e tutoatasi le mafaufau—e le o le suiga lava ia, ae atonu e fesoasoani e faamalosia ai le tagata e mafai ona tetee atu. O lenei mea e paʻi atu i se isi mea e sili ona taua ia te aʻu i totonu o le tusi: e masani ona i ai so tatou lagona e na o le pau lava le mea e mafai ai ona tatou teteʻe, e te iloa, o tala faʻasalalau e taʻu mai ia i tatou o tagata leaga o loʻo faia mea leaga, ma o le mea lea. leaga, ma e tatau ona tatou taofia. Ae o loo i ai foi se fesili po o ai e mafai ona manatu tutoatasi, o ai e tetee i le pepelo, o faasalalauga, o le pule aoao, o ai e lototele e tulai atu—ma o le a se mea e ono totō ai lena mea ia te oe?
O tagata eseese-e aofia ai, ou te manatu, Orwell-e finau mai o lenei mea e masani lava o se faiga e sili atu ona faigata ma maaleale. Toe faitau “1984” i le faagasologa o le tusiaina o lenei mea, sa ou ofo i le mauaina o se tusi e matua ese lava le lagona nai lo isi taimi uma na ou faitau ai i le silia ma le fasefulu tausaga talu ai. Winston Smith, i le fouvale faasaga ia Big Brother-o lana gaioiga muamua lava o le toso mai lea o se tusi avanoa matagofie na ia faatauina mai, ma o loo faamatalaina e Orwell le lagona o le pepa, o le gaioiga o le tusitusi ma le peni ma le vaitusi. E le gata ina ia atiina ae se tutoatasi o mafaufauga ae na te talisapaia le tuinanau o meafaitino ma le gaioiga. E alu atu o ia mai iina e faalogologo i manulele o pepese, fai se alofa, e ai le sukalati faasaina, maua se pepa mamafa ma sina amu e avea ma faailoga mo lenei lalolagi tumaoti na ia faia ma lana mafutaga alofa, e faamemelo ai i le tamameamea. tautau i luga napekini ma pese i se leo contralto matagofie i fafo o le faamalama. O ia lava e avea ma ana toe mauaina o mea uma e le tatau ona ia maua ma vaʻaia ma avea ma fiafia. Ina ua ou malamalama i lena mea, o le tusi na matuaʻi ese foliga: e le na o le manaʻoga e faʻaumatia pe tetee Big Brother, ae ia faia i nei auala le tuusao, e ala i le avea ma tagata latou te le mananao e avea ai oe.
O le faʻamanatuina o nei faʻafiafiaga faʻale-aiga, faʻaletagata, e masani ia te aʻu mai filosofia faʻamalosi ma feminism ma le tetee i le faʻailoga tagata-o le ituaiga o faʻafouga o le tagata lava ia e totonugalemu i le faʻasaʻolotoina o tagata faʻatauvaʻa pe faʻaleagaina. Ma, e pei ona e fai mai ai, o Orwell e saua ma paʻepaʻe ma tane ma faʻafeusuaiga. Pe suia ea le natura o lenei tanu?
O tamaitai, tagata lanu, tagata faʻafefeteina uma ua latou fai mai le aia tatau i le soifua manuia, i le fiafia ma le fiafia, o se vaega o le fouvale faasaga i le tulaga maualalo poʻo le sauaina. E ui lava ina tele le austerity i ia gaioiga uma, ma ua ou fetaui ma i latou-i le tetee i le faailogalanu, e tele lava mai isi tagata papaʻe e taʻu atu i tagata le mea e fai, ma e silafia e le Atua le faʻatamaʻitaʻi sa ou i ai i le sefuluiva-XNUMX. na fai mai e tatau i se fafine ona ofuina Doc Martens ma lavalava faigaluega, ma o soʻo se mea faʻataʻitaʻi o le faʻatoʻilaloina. Ae o nei mea na o talavou, anarchist-y activist li'o o lo'u talavou. I se tulaga lautele, matou te leʻi taliaina atoatoa le fesili pe faʻafefea ona fesoʻotaʻi le tagata lava ia ma faiga faʻapolokiki. Ose alaga fa'atama'ita'i tele, ae matou te le'i mae'a lava ona fai lena galuega. Ma e leʻi maeʻa ona tatou mafaufau e uiga i se olaga faʻamalosi, se olaga faʻaulu, e mafai ona foliga mai. Matou te leʻi maeʻa faʻafesoʻotaʻi le lalolagi masani i le lalolagi faʻapolokiki. O se galuega faʻaauau, ma e pei o lenei tusi o se auala faʻapitoa e sau ai i nisi o na mea mai se tulaga e le masani ai.
O Roses e i ai se talafaasolopito mauoa e pei o se taavale faʻataʻitaʻi e toetoe lava o se faʻamatalaga-Robert Burns, Gertrude Stein, Shakespeare. Ae i totonu o lenei tusi e te ave ai i latou i nofoaga e matua fou lava: kapitalisme, colonialism, suiga o le tau.
O le mea ou te fiafia i ai o le rosa e mafai ona na o i latou lava, pe mafai ona latou maua uma le avega o uiga faʻapipiʻiina i luga oi latou e fai ma faʻailoga faʻalelotu, meafaigaluega o le alofa, ma isi mea. Pe mafai foi ona latou tutu mo laau toto ma le malo atoa. E mafai ona ou mafaufau e uiga i le faʻaogaina o le carbon: o loʻo i ai le koale na alu Orwell e suʻesuʻe aʻo leʻi totoina na rosa-o ia lava o laʻau faʻapipiʻi o le vaitaimi Carboniferous. E mafai ona ou vaai i rosa o se oloa faapisinisi, ma alu i Kolomupia ma vaai i le alamanuia atoa rosa mata'utia, ona avea ai lea o rosa ma se auala matagofie e mafaufau ai i se mea e mafai ona manaia i le vaai, o se mea e foliga mai e maualuga tulaga taua. , e mafai ona matua'i ese'ese uiga fa'aletulafono. I lena tulaga, na avea ai i latou ma faailoga mo le lalolagi atoa i ona po nei.
O lo'o tatou ola i se lalolagi o oloa fa'atauva'a, lea e tele mea e foliga aulelei pe tofo lelei pe malie ma aoga e gaosia i tulaga mata'utia atoatoa, i tulaga o tagata faigaluega ma aia tatau a tagata ma a'afiaga o le si'osi'omaga. Ma, i le mamanu, e le tatau ona tatou matauina lena mea. O le tele o galuega o loʻo faia e le au faʻamalosi-mai i tagata faʻatau afu e oʻo atu i tagata faʻamalosi le tau-o le taumafai lea e faʻaalia le le vaaia. Le va'aiga sili o rosa-lea, ma le fia iloa, i nei tulaga, e avea ae vaaia, aua e le o toe tele a latou mea i le auala o le manogi-na avea ma se auala sili e faʻaalia ai na mea uma.
O lau asiasiga i se faatoaga fugalaau i Amerika i Saute, ia te au, o se tasi lea o vaega sili ona faanoanoa o le tusi. O nei faatoaga e matua faalilolilo, ma na mafai ona e mauaina. Na faapefea ona tupu lena mea?
O la'u uo o Nate Miller atonu e sili atu lona iloa e uiga i le pisinisi rosa Colombian nai lo se isi lava tagata i le Iunaite Setete, sei vagana ai tagata faigaluega muamua rosa na malaga mai. Sa avea o ia ma se tagata faigaluega i Kolomupia mo le tele o tausaga, ma o lana galuega iina na faaiuina i le tusiaina o se lipoti i luga o le rosa alamanuia o se tulaga mataʻutia faigaluega. Sa ou fai atu, “Ei, Nate, ou te matua manao lava e alu i Kolomupia faatasi ma oe,” o lea na ma toe faaopoopo ai se isi vaiaso i se malaga o le a ia alu. Sa ou tusia se tusi na na ona fai mai o loo ou tusia se tusi e uiga i rosa, lea na lagona le moni atoatoa. Na ou maua le lagona latou te manatu o le a ou matua fiafia lava: o se tasi lea o faʻatoʻaga sili ona maualuga, faʻatasi ai ma auala faʻaonaponei gaosiga. Ae o le mea moni sa ou matua fefe lava. Na matou o faalua, o le taimi lona lua ma le au ata tifaga, ma sa fai mai pea le tagata ata tifaga Bogotá, “Ou te le talitonu ua ou i ai iinei. E leai se tasi e sau i totonu.”
O le mea e te vaʻai i ai pe a e oʻo i totonu, muamua lava, o nei greenhouses tetele, lakapi-laupapa-laupapa e ufiufi i laupepa palasitika, lea e ola ai rosa e pei o isi fua, i laina uumi. O le tele o le matagofie o se rosa, i totonu o se togalaau poʻo se paka, e foliga mai ua mou atu-ua na o ni oloa gaosi oloa. Ona e alu lea i potu malulu o loʻo gaosia ai - o le mea moni o se fola falegaosimea e teu i se malulu malulu, ma susu tele. O tagata faigaluega o loʻo ofuina uma ni 'ofu ma faʻaupuga Orwellian i luga o latou, ma seevae paʻu. E leaga le totogi, e aafia i vailaau e tineia ai manu faalafua, e faamalosia i latou e faigaluega i le selau itula i vaiaso a o leʻi oʻo i aso mālōlō o le Aso o Tina ma le Aso o Valentine i le Iunaite Setete, lea e fesuiaʻi ai le tele o rosa. Ua matua'i pogisa lava. Ma o le kamupani pito sili ona tele o fafine i Colombia. Na matou vaʻai i tagata o loʻo faia moni na teu supamaketi, lea na ou iloa e matua leaga lava, ae o le vaʻaia moni o loʻo tupu e tulaga ese ma, i se auala maualalo, mataʻutia.
Ona, iinei i le isi itu o le lalolagi, o le faatauina o na rosa ua manatu o se faatinoga o le tuʻinanau ma le matagofie, ae o le moni o latou gaosiga o loʻo natia.
O se vaega o le ola ai i le lalolagi faʻaonaponei o le iloa lea o tulaga o loʻo gaosia ai lau iPhone, ma lau suauʻu, ma lau palasitika, ma lau saito ma lau sana, ma au aano-pe afai e te 'ai ai. Ae talu ai ona o rosa o loʻo vaʻaia o nei mea faʻapitoa, matagofie, faʻalelei, e sili atu nai lo isi mea uma, o le vaʻai atu i lo latou nofoaga i le lalolagi o le faʻaesea, faʻapisinisi, gaosiga le lelei o le siosiomaga na lagona le aʻafiaga i se isi auala.
E foliga mai o se maanuminumi i le manatu o le fiafia o se gaioiga fou. Afai ou te faʻatau aʻu fugalaau e fai ma auala e faʻafeiloaʻi ai le fiafia i se olaga e faʻamatalaina i se isi itu e tauiviga, pe faʻavaivaia pe afai o fugalaau na gaosia i tulaga mataʻutia?
O se fesili tutotonu lea mo le lalolagi o loʻo tatou nonofo ai: Pe tatou te mananaʻo e faʻaauau pea ona motusia mai faiga tatou te faʻalagolago i ai, ma le le iloa poʻo fea e sau ai lo tatou malosi, o fea e alu i ai faʻamalama, o ai na gaosia mea tatou te faʻaaogaina? Pe tatou te mananaʻo ea? Ou te sau i lalo i le itu o le mulimuli. I lo’u talavou, sa ou fiafia i tusiata o e sa galulue i mea e masani ai ona anoa, e pei o galuega ga’o ma lagona a Joseph Beuys, ma tusiata o loo galulue i le meli ma le solo ma le palapala ma le toto ma vai o le tino. Na latou fai mai o le uiga o loʻo i totonu o mea, pe afai e te faʻalogo i ai, ma o le uiga e faʻapitoa foi i le faagasologa o le faia. E moni lava lena mea ia te au i mea ou te umia ma ai ma tilotilo i ai ma taumafaina.
E te tusia se fesoʻotaʻiga manino i le va o faiga faʻapolokiki faʻapolokiki ma le manatu o le taumafaina vave, pe o le tuʻuina atu o se faʻatonuga ma manaʻomia le mulimulitaʻia, poʻo Stalin o loʻo manaʻomia rosa i se tau e le mafai, poʻo le tuʻuina atu i le po.
E tele auala e manaʻomia ai e le pule faʻatasi tagata e vavae ese mai a latou lava faʻamasinoga, e pei ona tatou vaʻaia manino i le vaitaimi o le Trump, lea na latou faia ai se autau e fasefulu miliona le malosi o tagata o le a talitonu i soʻo se mea latou te talitonu i ai. 'ua ta'u atu ia talitonu. Ma o lea ua tatou faalogo i tala o tagata ua feoti Covid a o faafitia ua latou maua Covid, ona ua matua vavae ese i latou mai mea o loʻo tutupu i totonu o latou lava tino, ma mai le malamalama i le mea o loʻo avea ma puna faʻatuatuaina o faʻamatalaga. Latou te matua oti lava mo o latou talitonuga e aunoa ma le malamalama lelei i le sese o na talitonuga. O le mataupu sili lena a Hannah Arendt, o le tagata lea ua le toe taua i ai le eseesega i le va o le mea moni ma le pepelo. O le vavae ese mai le fia iloa e uiga i le gaosiga o mea, mai mafaufauga tutoatasi ma suʻesuʻega, mai le malamalama i faiga o loʻo siomia ai oe-e avea ai oe ma mataupu sili atu o le faʻamaoni. E aunoa ma le fai atu o le alu i le maketi a faifaatoʻaga e avea ai oe ma se tagata fouvale, ou te manatu o le toe faʻafesoʻotaʻi o mea ua motusia o se vaega o le faagasologa.
O le a se mea na e oo i ai ina ua e vaai ia Orwell ua vaetamaina e tagata i le itu faaupufai? O le matamata i le anti-vaxxers ma le Trump folks latou te taʻua le teteʻe i faʻamatalaga sese "Orwellian," pe fai mai o loʻo tatou ola i le "1984."
O loʻo i ai se talaʻaga umi o tagata i le itu taumatau o loʻo taumafai e fai Orwell, talu ai o ia o se tagata tetee-Stalinist, ma o le tele o tagata agavale i ona aso o Stalinist. Latou te fiafia e vaʻai atu ia te ia o loʻo i ai i latou, ma e matua manino lava e leai. O se tasi o mea e sili ona ou fiafia i ai e uiga ia te ia o le mafai lea ona ia matua faitioina le tele o ona tupulaga i le itu tauagavale e aunoa ma le lafoaia o manatu tetele ma sini o le agavale, ae o nisi o ana paaga sa i ai se manatu faavae o le "lenei. e leaga le itu, o lea ou te alu atu ai i le isi itu.” O se tasi o faʻailoga o le Trump era o le Big Brotherism o le "upu moni o pepelo, taua o le filemu." O loʻo latou faʻaauau i lena mea-o loʻo latou fai mai o le faʻamaʻi e le matautia, ae o le tui. O loo latou taumafai e gaoi se palota e ala i le fai mai ua gaoia mai ia i latou. O le mea e mataʻutia o le tele o vaega o le faitau aofaʻi o le US e faʻalagolago i mea e mafai ona taʻua o Orwellian faʻasalalauga faʻasalalauga, pei o Fox, ma faʻalapotopotoga e oʻo lava i le itu taumatau o latou. O nei tagata faasalalau e foliga mai e toetoe lava a avea ma a latou sini autu o le fatuina o se tagata faʻafefe, faʻafefeteina, ma le mautonu o le a talitonu i soʻo se mea e taʻu atu ia i latou. O le vaʻaia o latou taumafai e faʻaaoga Orwell mo a latou lava faʻamoemoega e le o se mea e ofo ai, ma ou te le iloa e matua faʻafefe. So'o se auivi po'o fa'amatalaga po'o upu e mafai ona fa'aoga i ni auala fa'a'ole'ole ma fa'a'ole'ole.
E te mulimuli i le tele o filo i "Orwell's Roses," ae o vaega taitasi e tatala i le auala lava e tasi, faatasi ai ma se fesuiaiga i le fuaiupu muamua o le tusi: "I le tautotogo o le 1936, na totoina ai e se tusitala rosa." Ia te aʻu, e iai se mea e fai si fagogo e uiga i lena fuaitau, toetoe lava a le malamalama. Aiseā na e toe foʻi ai pea i ai?
Na ou vaʻai i le tusi o se faʻasologa o faʻasalalauga mai le amataga lava e tasi, ma o le lagona lena na ou manaʻo e faʻaalia. Ua ou ita lemu ona ua taʻua e tagata o le aoina o tala—ua ou lomia le aoina o tala, o tala na tusia e uiga i mea eseese, mo lomiga eseese, i taimi eseese, e le masani ona auai faatasi. A o lenei, sa ou manatu, sa matua faʻatulagaina, e ui lava e le o se faʻamatalaga laina.
Ina ua ou tusia laʻu tusi e uiga i se isi tagata Peretania faakomepiuta—Eadweard Muybridge, o le tagata pueata na faataatia le faavae mo mea o le a avea ma ata lafo, ma e le taumateina mo Hollywood ma Silicon Valley—sa ou mafaufau e tatalaina mataupu uma i le "I le tausaga 1872, a na pueina e le tamaloa se solofanua.” O le fuaiupu amata o le tusi, ma sa ou fiafia i lenei tulaga o se feiloaiga se tasi e mafai ona lava fua e mafaufau ai mai le tele o itu. Ou te lagona e pei o le mea lena e fai e lenei tusi, pe o le mea sili ou te faʻamoemoe e fai. Ou te le'i fiafia i le tusiaina o se talaaga—o se talaaga o le a leai ni suiga tetele e uiga ia Jamaica Kincaid ma le pisinisi rosa Colombian ma Tina Modotti.
E te le manatu moni lava i lenei mea o se talaaga?
Ou te manatu i tala faasolopito o nei mea e matua atoatoa, faamaoni. O laʻu tusi Muybridge sa matua malie lava-e sili atu e uiga i le faʻaumatiaina o le taimi ma le avanoa, ma le tuputupu aʻe o le lalolagi faʻatekonolosi, le suiga o le malamalama e ala i nofoaafi, telefoni, ata pue, ona sosoo ai lea ma Muybridge e fesoʻotaʻi i nei mea uma. O le mea e sili ona aoga o lona auala pepa manifinifi tele. E le pei o Emily Dickinson, lea na tusia ai e tagata uma o loʻo siomia o ia le faitau miliona o api talaaga ma api talaaga. O lena manifinifi na mafai ai ona ou talanoa e uiga i taua a Initia, o nofoaafi, o suiga faatekinolosi.
Faatasi ai ma Orwell, i le isi itu, auā e tele naua tala fa'asolopito o ia ma ua lava lona lauiloa, e mafai foi ona ou faia le saolotoga e tusitusi ai e uiga i le lalolagi o siomia ai o ia. Na ou lagona le malosi e le na o se tusi lea e avea ai rosa ma mea e ulufale ai mo le mafaufau e uiga ia Orwell; o se tusi lea o Orwell o se nofoaga e ulufale ai mo le mafaufau e uiga i rosa. O Roses e pei o le fugalaau lava ia, o se vaega o le lalolagi o laau toto ma le malo o laau, ma taumafai e toetoe lava a faia le mea na faia e Michael Pollan "Le Botany of Desire”: ia iloa ai laau e fai ma sui malosi i luga o le fogaeleele, pe a masani ona vaaia o ni mea le lelei, mea le mautonu tatou te pulea. Sa ou manao foi e vaai pe mafai ona ou tusia se tusi e uiga i suiga o le tau ma le totalitarianism ma le fascism, ma se alii ua maliu i le mamapala, ma avea o se aafiaga matagofie matagofie. Tou te iloa, fai mai Georgia O’Keeffe na ia vali tetele ana fugalaau ina ia matamata ai tagata. O loʻo i ai se auala e mafaufau ai tagata i faiga faʻapolokiki e pei o le 'ai i taimi uma i lau spinach, pe a masani ona 'ai kulimi puffs ma champagne.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo