O le Iunaite Setete sa i ai le pule o auupega faaniukilia na o ni nai tausaga ao lei luitauina e isi malo, ae mai le 1949 seia oo ina galue le 1990s deterrence theory - na iloa e malo afai latou te faaaogaina le pomu mataʻutia atonu o le a faʻaumatia i latou. E ui lava i ia faʻataʻitaʻiga o le brinkmanship e pei o le faʻalavelave faʻafuaseʻi a Cuban ma le tele o faʻamataʻu o le faʻaumatiaga faaniukilia e faasaga i malosiaga e le o ni faaniukilia, i le lautele o nai malo na i ai le pomu na faaiʻuina e le aoga le taua faaniukilia i ona lamatiaga mataʻutia. I aso nei, i se faaeseesega, o auupega o le faatafunaga tele po o le saʻo ma le malosi o loo i totonu o le malosi o le tele o atunuu e gaosia pe faatau mai. Faatasi ai ma le tele o auupega o loʻo avanoa nei, o le faʻalavelave faʻalavelave ua faʻateleina le le taua ma le tutusa o le malosi faamiliteli na i ai i le vaitau ina ua mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi ua le toe taofia.

 

O lenei faiga na amata i Korea ina ua maeʻa le 1950, lea na iu ai le taua i se tulaga ese e ui lava i le maualuga tele o le malosi faamiliteli a Amerika, ma na iloa ai e le Pentagon o le avanoa tele e tuʻufaʻatasia ma taua a le guerrilla e sili atu nai lo le fetaui mo ia i Vietnam, lea o le US. na faatoilaloina. O taua uma e lua na mafua ai ona mafaufau le militeri a Amerika ma le au faʻavae faʻavae i luga o tapulaʻa o taua faʻatekonolosi, ma mo sina taimi na foliga mai ai o lesona talafeagai o le a aʻoaʻoina ma faʻalavelave taugata e le toe faia.

O le faaiuga na maua mai i nei taua tetele e tatau ona i ai ni tapulaʻa taua i le militeri a Amerika ma le malosi faʻapolokiki, ma e tatau i le US ona faʻafetaui lelei lana faiga faʻavae i fafo ma taofi le faʻalavelave i soo se mea na te filifilia. I se faapuupuuga, sa tatau ona talia le mea moni e le mafai ona taʻitaʻia le lalolagi e pei ona ia manaʻo ai. Ae o sea faaiuga, e tauamiotonuina e le poto masani, e matua mataʻutia tele mo se tasi itu e taliaina atoatoa, ma e leʻi muta le folafola atu e le au konekarate puipuiga le auupega fou. O taʻitaʻi o Amerika ma le faʻavaeina o le militeri i le maeʻa ai o le 9/11 na finau o le a laveaʻiina e tekinolosi mai le tele o faʻaletonu faaupufai. Ae o ia faʻasesega - fafaga e le faʻatekonolosi fetishism o le uiga iloga o lo latou malo - na taʻitaʻia ai le faʻalavelave a Iraq.

 

Ua i ai nei se oso maualuga i tekinolosi e avea uma ai le poto masani masani, ma taua o se meafaigaluega o faiga faʻapolokiki, e matua le taua, e le gata i le US ae i soʻo se isi lava malo o loʻo aʻafia ai.

 

Tekinolosi ua televave atu nei nai lo le malo ma mea tau polokiki poʻo le manaʻo e pulea ona taunuuga le maalofia - ae le o le taʻua o aʻoaʻoga faʻavae masani. O Hezbollah e sili atu ona lelei ma sili atu ona mataʻutia roketi nai lo nai tausaga ua mavae, ma e talitonu tagata atamamai Amerika na faamalosia i latou e Iran e faʻapolopolo le sili atu le malosi ma le umi o faʻaulu folau ua uma ona latou umia. O Iran lava ia o loʻo i ai le tele o nei fana ma e talitonu tagata atamamai Amerika atonu latou te mafaia ona faʻaumatia vaega tau vaʻalele. O taumafaiga uma e faia ni puipuiga e faasaga i nei rockets, e oʻo lava i mea sili ona tuai, o ni taugata taugata, ma o le anti-missile technology i soo se mea o loʻo tumau pea, ina ua mavae le tele o tausaga o taumafaiga ma le faitau piliona o tala, e le faʻatuatuaina. [1]

 

E sili atu le mataʻutia, o le US Army na faatoa faʻasalalau se lipoti e faʻapea o le vai mama - lea e 25 atunuu, mai Armenia i Slovenia faʻapea foʻi ma Sepania, ua uma ona i ai ma o loʻo ufiufiina e le leai o ni feagaiga e pulea ai auupega - e mafai ona faʻaaogaina e maua ai auupega lata ane- vasega plutonium faigofie ma taugofie. [2] I totonu o ni nai tausaga, e tele atu atunuʻu nai lo le sefulu o loʻo i ai nei - o le suʻesuʻega a le Vaegaau e manatu Saudi Arabia ma e oʻo lava i Aikupito e foliga mai - o le ai ai ni pomu faaniukilia ma sili atu ona leaga ma saʻo roketi ma fana. O le a maua e le au tau le lelei ni auupega e sili atu ona mataʻutia, faʻapea foʻi ma mea e sili atu ona mataʻutia, lea e faʻaumatia ai malo faʻaauupegaina ma faʻaauupegaina le lelei o lo latou malosi malosi, e pei ona faʻaalia i Afghanistan ma Iraq. O le taua i le va o nai afe o le au Hezbullah ma se autau tele a Isaraelu faʻaonaponei na lagolagoina ma faʻatupeina e le US ua faʻamaonia ai lenei mea. Faatasi ai ma le tele o mea, o le taua i Lepanona o se faamalama o le lumanaʻi. O le taunuuga e taʻu mai ai a le o le Isaraelu e taofia a latou faiga faʻavae o le faʻaumatia ma le taufaamatau, ma talia tulaga faʻapolokiki o le filemu ma le lalolagi Arapi, pe o le a iu lava ina faʻaumatia e le taugofie ma sili atu le saʻo o fana ma auupega faaniukilia i lima o le itiiti ifo ma le lua. Malo Arapi ma Iran.

 

O mea o loʻo tupu nei i Sasaʻe Tutotonu o loʻo faʻaalia ai lesona e tutusa lava le talafeagai i le lumanaʻi i faʻafitauli faʻalavelave i Asia i Sasaʻe, Amerika Latina, Aferika ma isi nofoaga. Avanoa i auupega faaniukilia, faʻatautau taugofie o le sili atu ona feaveaʻi ma le saʻo, ma tapulaʻa faʻapitoa o faiga faʻamalosi uma, o le a faʻatulagaina ai le tala mo soʻo se faʻalavelave e tulaʻi mai i Korea i Matu, Iran, Taiwan ... poʻo Venesuela. O faiga e fa'atuputeleina ai tapula'a o tekonolosi i taua e le gata ina fa'aoga i sootaga i le va o malo ae fa'apea fo'i i vaega i totonu ia i latou - e afua mai i fa'alapotopotoga taupulepule laiti i luga o le fua o le lapo'a e o'o atu i fa'agaioiga tetele. O mea na tutupu i Sasaʻe Tutotonu ua faʻamaonia ai le suiga tele o taua i soʻo se mea, ma ua mafai nei ona luʻitauina le pule a Amerika i le lalolagi atoa.

 

O le malosi o Amerika sa fa'alagolago tele i lana neivi fe'avea'i. Ae o va'a ua fa'atupula'ia fa'aletonu i fana, ma e ui o lo'o mamao mai le mae'a o lo'o sili atu-ma-sili atu ona faʻataʻatia ma, mulimuli ane, faʻapitoa. O loʻo i ai se paleni sili atu-o-malosi, o le toe tulaʻi mai o se ituaiga o faʻalavelave o lona uiga o taua uma i le lumanaʻi o le a faʻatupulaʻia, taugata - ma taugata tele i faiga faʻapolokiki o loʻo faʻafefe i taua ma faʻasesega o le a latou pupuu ma faʻamaonia. O Olmert ma Peretz e foliga mai o le a leiloa le malosi i Isaraelu, ma o le faʻaumatia o Lepanona o le a le faasaoina ai o latou lumanaʻi faʻapolokiki. O se fe’au fo’i lea e le mafai ona leiloa i faipule.

 

I lenei tulaga, o le mea o loʻo tulaʻi mai o se vaitau fou e sili atu ona tutusa tagata tauva. O le fa'amalosia o le fa'amama o so'o se ituaiga a'upega e sili ona lelei. Ae i le puupuu o lenei sini e le mafai ona ausia i le taimi nei, o lenei tulai mai o se tulaga tutusa fou o se mea taua e taitai atu ai le filemu i le uiga moni o lena faaupuga nai lo le sili atu le faautauta. E mafai ona avea lena taofi ma se mea taua e mafua ai ona faaitiitia taua.

 

O lo'o tatou ola i le 21st seneturi fa'atekonolosi fa'apea fo'i ma uiga fa'apolokiki fa'apolokiki, fa'alenu'u fa'aleaganu'u, ma tapua'iga o le lototoa ma le le mafaufau o lo'o i ai i luga o alaleo fa'apolokiki ma le malosi o alaleo. O le a faʻaumatia e le lalolagi ia lava seʻi vagana ua faʻafeiloaʻi moni faʻatasi ma faiga faʻatekonolosi fou. Ua tatau nei ona talia e Isaraelu lenei mea moni, ma afai e le atiina ae tomai faapolokiki e manaomia e faia ai ni fetuunaiga ogaoga, o lenei faiga fou e faamaonia ai o le a faamaapeina e tusa lava pe timu le faaumatiaga i ona fili.

 

O le feʻau lea o feteʻenaʻiga i Kasa, le Faletupe i Sisifo, ma Lepanona - ia faʻaaoga naʻo faʻataʻitaʻiga i pepa o aso nei. Ua le toe avea pa puipui ma puipuiga mo Isaraelu - e tasi le fuga i luga oi latou. O a latou tane ta'uta'ua o Merkava ua fa'amaonia le fa'aletonu tele i aupega fou ua fa'atuputeleina ma e le o toe umi ae o'o i lima Palesitina. E le itiiti ifo ma le 20 tane tane na matua faaleagaina pe faaleagaina.

 

O le taua a Amerika i Iraq o se faʻalavelave faʻapolokiki e faasaga i le au guerrillas - o le afa miliona tala na faʻaalu iina ma i Afghanistan na tuua ai Amerika i luga o le lata i le toilalo i nofoaga uma e lua. O le fuafuaga a le militeri "teʻi ma le maofa" ua matua le manuia lava e maua ai konekarate mo le au fai auupega - ioe, ua tele foi sona sao i le moni o le gaumativa o le tamaoaiga o Amerika.

 

O le Pulega a Bush ua matua fa'ate'aina le tele o so'o a Amerika nai lo so'o se malo i ona po nei. O le taua a Iraki ma le feteenaiga mulimuli ane i Lepanona ua tuua ai lana faiga faavae i Sasaʻe Tutotonu i le malepelepe ma ua sili atu ai le malosi o le fuafuaga a Iran, o ia mea uma na valoia aʻo leʻi osofaʻia e Iraq. O ana faʻatasi, e pei ona faʻaalia e Thomas Ricks i lana tusi tautala ae matua faʻamaonia ma faitio, Fiasco: The American Military Adventure in Iraq, ua maeʻa. O lona talitonuga maualuga ma le fa'alagolago i le malosi o ana auupega mata'utia ose mafua'aga taua o lona toilalo, e ui lava e le mafai ona tatou fa'aitiitia lona fa'amuamua ma le myopia nationalist. O le Iunaite Setete, o ana faiga faaupufai ma militeri sili ona taugata talu mai le 1950 ua iu i le toilalo, ua tatau nei ona feagai ma le mea moni o tekinolosi mo le faʻafeiloaʻi o lona malosi ua vave ona salalau ma taugofie. E mafai ona maua e le gata i setete ae o vaega toalaiti o tagata. O le malosi faʻaleagaina ua toetoe lava a "faatemokalasi".

 

Afai o luitau o le faia o se manatu moni o le lalolagi o loʻo feagai ma le faʻateleina o lamatiaga ma tapulaʻa o tekinolosi a le militeri e leʻi vave foia, ma le iloa o le tutusa tutusa o le malosiaga faamiliteli o loʻo i ai nei i le faagasologa o le toe faʻatulagaina, e leai se isi mea e sili atu. nai lo taua ma le faaumatiaga mulimuli ane o tagata e tulimatai i ai.

 

Faamatalaga

 

[1] Mark Williams, "The Missiles of August: Le Lepanona Taua ma le faatemokalasi o tekinolosi faʻatau," Tekinolosi Iloiloga (MIT), Aokuso 16, 2006.

 

[2] Henry Sokolski, ed., Fa'ata'ita'iina o le Seti Soso'o o Fa'amata'u i Auupega Fa'ata'atia, US Army Strategic Studies Institute, Iuni 2006, itulau 33ff., 86.

 

 

Gabriel Kolko o le ta'ita'i tusitala o taua fa'aonaponei. O lana tusi fou o le Le Tausaga o Taua. Na ia tusia lenei tusiga mo Iapani Focus.


O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.

lafo
lafo

Gabriel Morris Kolko (Aokuso 17, 1932 - Me 19, 2014) o se tusitala faasolopito Amerika. O ana suʻesuʻega e fiafia i ai e aofia ai le faʻauluuluga o Amerika ma talafaasolopito faʻapolokiki, le Progressive Era, ma le US foreign policy i le 20th seneturi. O se tasi o tusitala tusitala sili ona lauiloa e tusi e uiga i le Cold War, na taʻua foi o ia o "se faitioga mataʻutia o le Progressive Era ma lona sootaga ma le malo o Amerika." O le tusitala talafaasolopito o Amerika o Paul Buhle na aoteleina le galuega a Kolko ina ua ia faamatalaina o ia o se "tagata sili ona talitonu i le mea na taʻua o le Corporate Liberalism ... [ma] o se tusitala sili ona taua o le Taua a Vietnam ma ana solitulafono eseese o taua."

Tuu se Tali faalēaogāina tali

lesitala

O tala fou uma mai le Z, sa'o i lau pusa meli.

lesitala

Auai i le Z Community - maua vala'aulia o mea na tupu, fa'asalalauga, o le Weekly Digest, ma avanoa e auai ai.

Alu i fafo le faʻamatalaga