O lea ua manumalo ai François Hollande i le taamilosaga lona lua o le palota a le peresetene Farani i le aso 6 Me — o le palota sili ona taua i faiga faaupufai a Farani. O le taimi muamua lea ua manumalo ai se sui tauva Socialist i le tofi peresitene talu mai le 1988, ina ua maua e François Mitterrand se pule lona lua manumalo.

O le manumalo o Hollande o loʻo faʻatusatusa i le palota muamua a Mitterrand, i le 1981, ina ua - mo le taimi muamua talu mai le 1958 ma le amataga o le 5th Republic - na filifilia ai se Socialist e avea ma peresitene. I le 1981 na manumalo ai Mitterrand i le soofaatasi ma le Communist Party, lea sa malosi tele i lena taimi (faatasi ai ma le 15% o palota). Faamoemoe mo se suiga atoa o le faiga (“sui la vie”) na maualuga, ma o le manatu o se "malosi" moni ma faiga faavae sa matua lauiloa. O le polokalame a le sui tauva a le Socialist 2012 ua matua le fa'afefeteina, sili atu ona fa'atauva'a, sili atu ona fa'aoga-maketi.

Ae, pei o le tele o isi taʻitaʻi i Europa, o loʻo feagai Hollande ma le faʻateleina o le teenaina o le austerity lea e manaʻo le Iuni a Europa, aemaise lava Siamani, e faʻamalosia. O le taunuuga o le palota i Eleni, lea na manumalo ai le itu tauagavale i le 30% o palota, o se tasi lea o le tele o faailoga o lenei teena. I Farani foi, ina ua mavae le umi o le paʻu, o le sui agavale i le taamilosaga muamua o le palota Jean-Luc Mélenchon - ma lanaFaiga pito i luma so'otaga a Socialists breakaway, le Communist Party ma isi vaega agavale laiti - na manumalo i le 11% o palota. Ma o se vaega lelei o le au palota a Hollande ua talitonu e tatau ona ia suia le faiga faavae tau tamaoaiga a le atunuu: o se tasi lea o mafuaaga autu o le toilalo o Sarkozy.

O le a faapefea ona taulimaina e Hollande lenei mea? O le mea e laki ai mo ia, o le tele o taʻitaʻi Europa ma le tamaoaiga ua amata ona manatu e le o toe aoga faiga faʻapolokiki o le austerity ma e manaʻomia le tuputupu aʻe pe afai e toe totogi e atunuu o Europa a latou aitalafu (e pei ona tatou vaʻaia manino i Sepania ma Eleni. ). E oʻo lava i le US o loʻo popole i faiga faʻavae a le EU.

Ae e lē faigofie na suiga. O loo feagai François Hollande ma se faafitauli. Poo le tatau ona malie e suia faiga faavae tau tamaoaiga a Farani ma le auala na faatino ai e le atunuu le "faasaolotoina" - aemaise lava le matafaioi tutotonu o maketi - talu mai le 1980s (faatasi ai ma Reagan ma Thatcher), o lona uiga o le ave i luga o maketi (ma latou mauoa lagolago. ). Pe tatau foi ona ia usitaia nei faiga faavae - faatasi ai ma le sili atu o le austerity, sili atu le leai o se galuega ma le faateleina o le tetee lauiloa, lea o le a le na o le itu tauagavale, ae faapea foi le itu taumatau. O le mea moni e naʻo le afa o le au lagolago a Marine Le Pen na palota mo Sarkozy (ma e toʻaitiiti pea i totonu o nuʻu matitiva) o se faʻailoga manino o lenei mea. So'o se toilalo a Hollande e fo'ia fa'afitauli fa'aagafesootai e mafai, i le vaeluagalemu, sipelaina se tula'i fou o le itu taumatau pito i luga, ma fa'ateleina le ita i tagata malaga ma Isalama.

O le itu taumatau pito i luma ua aumaia nei fesili i luma o felafolafoaiga faaupufai. O se vaega o le faitau aofaʻi o Farani ua talitonu nei o tagata faimalaga e nafa ma le faʻalavelave o loʻo i ai nei ma vaʻaia le Isalama o se taufaamatau i lona olaga i sisifo. Afai e le mafai e le isi malo ona taulimaina lenei faʻafitauli tau tamaoaiga ma agafesootai, o le a manino le avea o tagata malaga mai ma 'oti. Tatou te le o ola i le 1930s, ae e le tatau ona galo ia i tatou lena tulaga popole.

O loo feagai Hollande ma isi luitau. O le mea muamua o le manumalo lea i le faiga palota mo le Fono Faitulafono i le masina o Iuni, a le o lea o le a pipili o ia e se malo taumatau. E maitauina ua filifili Sarkozy e le faia se sao taua i nei faiga palota: o le a tatalaina ai se fusuaga i totonu i totonu o lana pati, le Union for a Popular Movement (UMP), lea e vaeluaina e le gata i le va o apaau (e tasi e sili atu le feololo, le isi itu taumatau), ae faʻapea foʻi i le va o faʻailoga taʻutaʻua eseese.

E tatau foi ona feagai Hollande ma luitau faavaomalo, aemaise lava i le G-20 ma le NATO i Chicago i le masina o Me. E le mafai ona tatou faamoemoeina le tele o suiga o faiga faavae i fafo. Masalo o Hollande o le a laʻititi laʻititi "Atlanticist" - e fiafia o ia e faʻateʻa 'au Farani mai Afghanistan aʻo leʻi oʻo i le faaiuga o le tausaga - ma itiiti ifo ia Isaraelu nai lo Sarkozy (o le na manumalo i le sili atu i le 90% o Farani, o le tele o palota, palota. i Isaraelu). Ae i luga o Iran poʻo Suria, e foliga mai o lana faiga faʻavae o le a ese mai Sarkozy. O sootaga ma Turkey e tatau ona faʻaleleia atili, talu ai o Hollande e itiiti ifo le ita i Turks nai lo Sarkozy.

Ua avea Hollande ma peresitene i se lalolagi ua vave ona suia, lea ua faaitiitia ai le mamafa o Farani (ma Europa) a o faaauau pea ona siitia malosiaga fou, mai Pasila i Saina. Mata o le a mafai e Farani ona fetuunai i lenei faatulagaga fou? Atonu o le luʻitau sili lea mo le peresitene fou Socialist a Farani.  


O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.

lafo
lafo

Tuu se Tali faalēaogāina tali

lesitala

O tala fou uma mai le Z, sa'o i lau pusa meli.

lesitala

Auai i le Z Community - maua vala'aulia o mea na tupu, fa'asalalauga, o le Weekly Digest, ma avanoa e auai ai.

Alu i fafo le faʻamatalaga