'O tatou o se malo i le taimi nei, ma pe a tatou galulue, tatou te fatuina a tatou lava mea moni. Ma a o e suʻesuʻeina lena mea moni - faʻamaoni, e pei ona e faia - o le a matou toe gaoioi, fatuina isi mea moni fou, e mafai foi ona e suʻesuʻeina, ma o le auala lena o le a faʻavasega ai mea. O i matou o tagata fai tala fa'asolopito. . . ma o outou, outou uma, o le a tuua na o le suesue i mea matou te faia.’–le fesoasoani i le White House e le o ta’ua, sii mai i le Ron Suskind, “Without a Doubt,” New York Times, Oketopa 17, 2004.
"Naʻo le taimi lava e te manatu ai ua e i fafo, latou te toe tosoina oe i totonu," o Michael Corleone, na taʻalo e Al Pacino, o loʻo tagi faʻanoanoa ma le ita i le Tama Atua III.
E sa'o lava. Na o le taimi lava na e manatu ai o le ono faia o se osofaʻiga a le militeri a Amerika i Iran na faʻamaonia atoatoa i le vaiaso talu ai e le National Intelligence Estimate ua leva ona tuai e faʻamaonia ai na tuʻuina atu e Iran ana polokalame o auupega faaniukilia i le 2003, o le Failautusi o le Puipuiga Robert M. Gates ma George Bush. ua leva ona pisi i le taumafai e fatuina a latou "lava moni" i luga o Iran.
I le Aso Toʻonaʻi, na taʻu atu ai e Gates se vaega o taʻitaʻi i Sasaʻe Tutotonu o loʻo potopoto i totonu Bahrain o lo'o lata mai pea le fa'amata'u faaniukilia a Iran ma ua mana'omia ai se gaioiga fa'anatinati. Fai mai Gates e faapea o le Estimate "e manino lava lena Iran o loo tatala pea ana filifiliga ma e mafai ona toe amata lana polokalame o auupega faaniukilia i soo se mea—Ou te faaopoopo atu, pe afai e lei faia muamua,” o le lipoti lea a le New York Times. (12/9/07).
NIE VAAIA O LE LAPATA'IGA E FAIGA
O lona uiga, o Gates-e fai mai o se "malosi" malosi i le pulega a Bush - na finau e faapea o le National Intelligence Estimate o se lapataiga o se faʻaauau pea pe a le faʻateleina le faʻamataʻu faaniukilia. O le fofo: o le tuufaatasia o malo o Fagaloa i totonu o se vaegaau autasi ua sauni e faafetaiaʻia le taufaamataʻu ua faia e Iran. O le so'otaga faamiliteli lea, na fesoasoani i ai le US, o le a aofia ai "le felagolagomaʻi ma le puipuiga o le fana, ma le faʻalauiloaina o le saogalemu o le gataifale."
O lenei faʻataʻitaʻiga o le tuuga faʻatau i Sasaʻe Tutotonu, i luga o le $ 30 piliona i fesoasoani a le militeri na tuʻuina atu i le amataga o lenei tausaga i Saudi Arabia ma Isaraelu, o loʻo faʻaalia e Gates o le auala sili ona mautinoa e faʻamautinoa ai le filemu. O le manatu e faapea o le Sasa'e Tutotonu mafatia i le le lava o meafaigaluega a le militeri e pei o fana, o se mea itiiti, o se faʻamatalaga tulaga ese o le tala faasolopito lata mai.
Ae na le tuua e Gates se masalosaloga e uiga i le ogaoga o faamoemoega a le US mo le itulagi: "O le Amerika Tele o lo'o tumau le fa'amaoni i le puipuia o ana mana'oga taua ma i latou o ana uo i totonu Iraq ma le lautele sasaʻegalēmū."
Na afifi e Gates lana tautalaga e ala i le puipuia o le atinaʻeina o Isaraelu o le tele o auupega faaniukilia-e aunoa ma le faʻaalia e Isaraelu o latou umia pe sainia i le Non-Proliferation Treaty poʻo le mataʻituina e le UN's International Atomic Energy Agency. Na ia taʻua foʻi o Isaraelu "e le o taumafai e faʻalavelave le malo o Lepanona," e foliga mai o loʻo faʻamoemoe i lana au maimoa ia i ai ni manatuaga pupuu e le aofia ai le toto ma le faʻaleagaina o taua na faia e Isaraelu i le 2006 lea na afaina ai le tele o tagata lautele o Lepanona ma le tele o mea taua. , fa'atapula'a e ala i le lūlūina fa'asolitulafono o vaega tetele o Lepanona i saute fa'atasi ai ma pomu fuifui i nai itula a'o le'i fa'ao'o le fa'amavaega.
O LE TAUA III A LE LALOLAGI
Na muamua faʻateleina e Peresitene Bush le taua faʻasaga i Iran ma talanoa e uiga i le "Taua a le Lalolagi III" i vaiaso talu ai, e tusa lava pe faʻasalalau le National Intelligence Estimate i lana pulega. O le vaiaso nei, na toe taʻua ai e Bush le filifiliga a lana pulega "lava moni" e uiga ia Iran i le Aso Lua, ma fai mai o le atinaʻeina atoatoa faaletulafono a Iran o tomai ma tekinolosi mo malosiaga faaniukilia e avea o se punaʻoa malosi o loʻo avea ai se tuʻugamau ma faʻaauau le taufaamatau i ona tuaoi, aemaise lava Isaraelu, ma le US. . ‘Iran e matautia, ma o le a sili atu ona lamatia pe a latou aʻoaʻoina pe faʻafefea ona faʻatamaoaigaina le uranium,' o le tala lea a Bush.
Na tali atu le Peresetene Iran Mahmoud Ahmadinejad i le tatalaina o le National Intellegence Estimate e ala i le tautino mai o le lipoti na fausia ai le faavae mo se talanoaga fou ma le US e fa'atatau i le fa'aitiitia o vevesi. Na tali Bush e ala i le fai mai "o le polo o loʻo i totonu o le latou faamasinoga" ma o le polo o loʻo i totonu o le latou faamasinoga' ma o le failautusi a le White House o Dana Perino na faʻafefe ma le le fiafia le faʻatonuga a Ahmadinejad o se 'mafaufauga.'
TOTOSI MAI LE FAI
E le gata i lea, o taumafaiga a Ahmadinejad e saili se nofoaga e nofo ai ma le US na foliga mai na tanumia i le tulaga masani US ala o faasalalauga i lalo o le savali a Gates-Bush o se taufaamataʻu faaniukilia o loʻo oʻo mai. O lenei toilalo e le o se mea e ofo ai, ona o le uiga lautele o le tele o faʻasalalauga faʻasalalau a Iran lea na tuʻuina atu ai le mamafa tele i seasea luʻitauina (seia oʻo i le faʻamalolo o le NIE) White House faʻamatalaga o le "faʻamataʻu" a Iran, faʻatasi ai ma tauemuga le faʻaalia o Ahmadinejad, o lona uiga. anti-Semitism, faafitia le Holocaust Iutaia, ma lana faamatalaga 2005 lautele faauigaina o le valaau mo le "soloiesea o Isaraelu mai le faafanua," o le mea moni ua avea ai o ia ma se taulaiga faaosooso ae taitai le aufaasālalau e matua faateleina lona malosi.
O le tele o mea moni taua e seasea ulufale i le aufaasālalau faʻaaliga o sootaga US-Iranian ma faʻatagaina tagatanuu Amerika e malamalama atoatoa i ai.
Muamua, e pei o le mataʻutia ma le mataʻutia o manatu tetee a Ahmadinejad, o lona malosi o le peresetene e gata, ma faiga faʻavae mai fafo e iu lava ina fuafuaina e le Taʻitaʻi Sili Ayatollah Khamenei.
Lona lua, o le filifiliga a Ahmadinejad na mafua ai se vaega mai le aoaiga a le US i lala olive na faʻalauteleina e le Peresetene Akbar Hashemi Rafsanjani, o loʻo i lalo o ia. Iran tuuina atu fesoasoani atamai i le US i le 2001 i le tauina o Taliban ina ua mavae le 9/11. E sili atu le mataʻina, na tuʻuina atu e Iran se seti o talosaga faʻavaomalo lautele i le US i le 2003, e sailia ai le faʻamautuina o sootaga ma le US mo se taui mo "se seti mataʻutia o aiaiga faʻavae faʻapitoa na saunia e Tehran e faia i le faʻavae o se fefaʻatauaʻiga lautele i luga o ana faaniukilia. polokalame, lana faiga faavae agai ia Isaraelu, ma al-Qaeda," e pei ona aoteleina e Gareth Porter le talosaga (American Prospect 5/21/06).
Ae o le US vave teena le ofo mai le lima, ma le le manuia US O le faifeau na na o le momoliina o le talosaga na maua se aoaiga malosi mai le maualuga US ofisa. (O isi taumafaiga a Iran muamua e fesoasoani i le US na aofia ai le fesoasoani i le tatalaina o tagata na taofia i totonu Lebanon ma le tuuina atu o auupega i Bosnia Mosalemi.) Faatasi ai ma le nofoia e le US i Iraq o loo faaauau pea ona fasiotia le toatele o tagata lautele (lea ua fuafuaina nei e tusa ma le 1.2 miliona) ma taumafaiga a Iran e faaitiitia sootaga ma le US ua faamaonia le leai o se aoga, faatasi ai ma le faateleina o le mativa, na matua faatoilaloina Rafsanjani. lua tausaga mulimuli ane, tuʻuina atu ia Ahmadinejad uma le au peresitene ma se tulaga o le lalolagi. I se isi itu, o le a'ea'e a Ahmadinejad o se vaega o se fua o faiga fa'amata'u a Bush Iran.
Tulaga tolu, IranO taumafaiga muamua i le atinaʻeina o auupega faaniukilia e le mafaaseseina le tulafono ma o se lamatiaga i le lalolagi atoa. Ae paga lea, o le lesona autu na aoao atu i isi atunuu e ala i se mamanu o US osofaiga i tausaga talu ai-aemaise lava i lalo o George W. Bush- o le mea lenei: seivagana ua e faaauupegaina oe lava i auupega faaniukilia, soʻo se faʻaaliga o le tutoʻatasi e mafai ona faʻafeiloaʻi i se osofaʻiga ma se galuega. O lea, Iraq na osofaia ao le US fa'agasolo atili ma le fa'aeteete Kolea i Matu. Na matauina e le tusitala o talafaasolopito o le militeri Isaraelu o Martin van Creeveld, "Ua molimauina e le lalolagi le auala na faia ai Amerika Tele osofaia Iraq aua, e pei ona i ai, e leai se mafuaaga. Ana le taumafai tagata Iran e fausia ni auupega a le militeri, semanu latou te valea."
O le tetee a Amerika ia Iran o loʻo tumau pea le malosi ma ina ua fausia e malo Europa ma le US se afifi o faʻamalosi e taʻitaʻia ai Iran mai lona ala faaniukilia, o le US "na tauanau e tatau ona aveese gagana uma e tautala ai i le saogalemu o Iran," e pei o Flynt Leverett ma Hillary Mann Leverett. , sa avea muamua ma tagata faigaluega a le National Security Council, na tusia i le New York Times op-ed (12/11/07)
Lona fa, a o le suauu-maua IranO le atinaʻeina o malosiaga faaniukilia ua faʻaalia nei o se faʻamaoniga faʻamaonia o lona faʻamoemoe moni o le fausiaina o auupega faaniukilia, o le taʻitaʻi o Hawk Henry Kissinger na ese le manatu ina ua Iran sa i lalo o le pulega malosi a le US a Shah Reza Pahlavi. Na puipuia e Kissinger IranO le atinaʻeina o malosiaga faaniukilia i le taimi o le nofoaiga a Shah, ma finau e faapea "o le faʻaofiina o malosiaga faaniukilia o le a maua uma ai le faʻatupulaia o manaʻoga o Irano le tamaoaiga ma le maua fua o totoe o suauu mo le auina atu i fafo poʻo le liua i petrochemicals."
E ui o se faiga faʻavae le lelei o le malosi ona o le lamatiaga o le gaosiga faaniukilia (faʻataʻitaʻiga, Chernobyl ma le Three Mile Island) ma le faafitauli umi o le teuina o otaota faaniukilia, Iran o le mea moni e iai le aia tatau e fau ai fale faaniukilia.
Lona lima, o le manatu e faapea Iran o lo'o tu'uina atu mea fa'apitoa fa'apolofesa i le au fa'atupu Iraqi e tumau pea le le fa'amaonia, e tusa lava po'o le a le tele o taimi e toe faia ai e Gates ma isi lenei fa'amatalaga. O se matua US ofisa, i le taumafai e fa'amaumau IranO lana matafaioi, na faʻamalosia e faʻamaonia e mafai ona faʻatau uma mea e le paʻu "i soʻo se Radio Shack."
Ono ma sili ona taua, o le matafaioi a le US CIA ma Peretania atamai i le faaleagaina o le faatemokalasi i Iran e taua tele i le malamalama i lagona o Iranians e uiga i le US malo, ae tau le taua i tala e uiga i Iran. O le osofaʻiga a le 1953 faasaga i le taʻitaʻi faatemokalasi Dr. Mohammed Mossadegh, o le na faʻamalosi e saili le faoa o le suauu a Peretania i totonu. Iran, lafo Iran i totonu o le 26 tausaga o pulega faʻaleagaina e le Shah, sosoo ai ma le 28 tausaga o pulega a tagata faʻa-Islam.
Ae a aunoa ma le fa'asalalauina o le lalagaina o lenei talaaga taua i ana tala o lo'o iai nei Iran, o le toe fai soo o le "mea moni" a le Bush Administration e mautinoa lava e lanu ai felafolafoaiga ma faatosina ai le au Democrats e mafaufau i le malo e pei o Hillary Clinton e talia manatu autu e matua sese.
O le faʻaauau pea ona le mafai e le aufaasālalau ona tuʻuina atu faʻamatalaga, faʻatasi ai ma le palaai e ala i le taʻitaʻia o Democrats, e maua ai le avanoa mo Bush, Cheney, Gates ma Co. e avea ma "tagata fai tala faasolopito" ma "fausia mea moni fou" i totonu. Iran ma isi mea.
O le Bush Administration ua faʻaalia pea lava pea o ia lava e le gata e le mafai, ae matua le fiafia i faʻamaoniga faigata e pei o le National Intelligence Estimate on Iran. Ua vaʻaia nei e le Bush Administration o ia lava o loʻo faʻamalosia e le manuia faʻavalevalea ma le "siʻitia" i totonu Iraq, e ui lava na o le 38% o tagata Amerika e talitonu ua faʻaleleia tulaga, e tusa ai ma se palota a le CBS / New York Times na faia ia Tesema 5-9.
Ae e tusa ai ma le faʻaauau pea o le mataʻutia o faʻamatalaga post-NIE a Bush ma Gates, aua e te ofo tele i se osofaʻiga "faʻavae faʻatuatua" a Amerika faasaga ia Iran aʻo leʻi tuʻua e George W. Bush le tofi.