Na fanaina e Suria i auala i le salafa o le atunuu, o tane na siomia ai aai tetele o Suria, o fitafita na fasiotia e aunoa ma ni auupega, o le tele lava o le au Sunni Mosalemi a o tetee le pulega e faapea o "kegi faaauupegaina" o latou lava na fasiotia fitafita.
I le itu i matu o Suria, e puipuia e tagatanuu o latou aai mai osofaiga faaauupegaina, ma o tagatanuu o Suria o loo tauaveina auupega ma manaomia le saolotoga e sauni e siitia atu i Homs ma Hama. O 'au a le lotoifale o loʻo faʻapea o loʻo faʻateʻaina tele, aʻo isi, o le toʻatele oi latou o Alawis o le lotu Shia Muslim, e faʻamaoni i pulega i Tamaseko. O le osofaʻiga o loʻo aʻafia ai Lepanona tuaoi, aʻo tusi mai se faifeau Peretania mai Tamaseko e faapea o le pulega "ua latou faia se mea e itiiti ifo nai lo le pulega o le mataʻu ... E mautinoa lava o le a salalau atu i Sasaʻe Tutotonu atoa".
E foliga masani, a ea? Ma, o le mea moni, e tatau lava, aua o loʻo ou faʻamatalaina Suria ia Me 1945. O le pulega o loʻo faia le fana o le pule a Farani Charles de Gaulle; o le au tagatanuu o le tele o tama po o tama matutua o alii talavou o loo tetee ma le lototoa i na lava auala i aso nei e faasaga i le le alofa o le pulega a Bashir al-Assad. O le faifeau Peretania o Terence Shone, sa avea muamua ma "minisita pule sili" i Aikupito, ma ua tofia nei e Anthony Eden e faamamaluina le folafolaga - na faia e le au Peretania-Farani ina ua latou faasaolotoina Suria ma Lepanona mai Vichy i le 1941 - e tuuina atu le tutoatasi atoatoa i atunuu uma e lua.
Fai mai Falani latou te mananao i le tutoatasi mo malo uma e lua – ae latou te mananao foi i se “nofoaga faapitoa” mo i latou lava; i se isi faaupuga, o se fa'aauau, fa'amumūina fa'atonuga fa'a-Farani ina ua mae'a le Taua Muamua a le Lalolagi. I le mataʻutia o Shone, Eden ma, ioe, Winston Churchill, na alu atu ai le Farani i le fanaina o atigi i totonu o le palemene a Suria ma faʻaumatia le Hamidiyah souk i le ogatotonu o Tamaseko mai le ea. O le mea lea o lo'o vaaia pea tama'i pupuni i le taualuga u'amea o le paza e o'o mai i le taimi nei.
Mulimuli ane, na tauanauina le Farani e lafoai o latou teritori sa faatonuina muamua - e ui lava e leʻi oʻo i le taimi e tau ai a latou au Peretania - ma o le au Sunni Syrian nationalists, na taʻitaʻia e tagata totoa e pei o Jamil Mardam Bey, na faʻaalia le manumalo. Sa tuto'atasi Suria ma e le'i toe pulea e le malo. Pe fa‘apea fo‘i ‘ona latou talitonu uma ai. O mea taufaaleaga, e le tau ta'ua, e tele. O le au tetee a Suria i aso nei ua sili atu nai lo tagata faatupu faalavelave e le pulega a le pati Baath, lea e faʻaaogaina auala tuai a Farani i se taumafaiga e faʻaumatia i latou i totonu lava o aai lava e tasi. O 'au a Assad e aofia ai le shabiha militia ("i latou e faia aitu") toetoe lava a aofia uma ai Alawis - e pei lava o le French Troupes Spéciales. E tatau ona ou faaopoopo atu o Alawi na tau foi ma le lototoa e faasaga i Farani - o le mea lea na faaigoa ai se Aso Faraile talu ai nei o faʻataʻitaʻiga i Tamaseko i se tasi o nei toa.
Nai lo Terence Shone, o loʻo ia i matou le amepasa Amerika, Robert Ford, o loʻo faʻaalia lona le fiafia i le pulega - faʻatasi ai ma lona faʻafeagai Farani - e ala i le asiasi atu i Hama. O le Sui Peresetene o Suria, o Farouk al-Sharaa, na foliga vaaia ua matua i le mavae ai o masina o sauaga (na sau mai Deraa, lea na amata ai le fouvalega), o lenei vaiaso na taumafai e faia ni talanoaga ma le itu teteʻe, e manaʻomia ai talanoaga ma le faatemokalasi "e liliu se itulau fou. i le talafaasolopito o Suria" - toetoe lava o le mea na fai mai ai Farani i le 66 tausaga talu ai.
Ioe, e i ai se isi, e sili atu le pogisa. Sa taumafai lava De Gaulle e fa'ato'ilaloina le fouvalega a tagata Suria; o lona sui - e laʻititi laʻititi nai lo de Gaulle ae faʻatasi ai ma le faʻapolopoloina - o loʻo faʻafefeteina e uiga i le amioletonu a le pulega ma tautalaga o faasalaga a le EU. Na ia taofia ma le alofa mutimutivale le osofaʻiga a le ea lea na faʻatagaina e de Gaulle faasaga i Tamaseko i le 1945. E mafai e Farani ona faapena. O le tasi augatupulaga e taofiofia, ona oso a'e ai lea o le isi, e pei o le sisi e fesoasoani ai i le ua taofiofia.
Leitioa le au tetee, a o fiafia e vaai Mr Ford i Hama, ua sili atu le naunautai e aoao e uiga i le fouvalega mai o latou uso ma tuafafine Aikupito. E toʻatele na auina atu i le au tetee a Mubarak ni fautuaga ile faʻaogaina o le Facebook ma le Twitter. I aso nei, o loʻo toe faʻafoʻi atu e tagata Aikupito le fiafia, faʻasalalau fautuaga i le auala e teteʻe ai i le pulega a Paathist. O iinei, mo se faʻataʻitaʻiga, o le fautuaga a se tagata Aikupito e fai mai na te "alofa ia Suria", na lafoina i luga o le Syrian News Network: "O faʻataʻitaʻiga e tatau ona aofia ai aai uma, e tusa lava pe toʻaitiiti le au tetee - o le tele o le nofoaga faʻafanua, o le sili atu lea. e faigata ona taofiofia; fa'aali i aso uma - 'aua ne'i faia se mea sese a le au Bahrain i le na'o le tasi le nofoaga, o le ta'amilosaga Penina i Manama."
O le fautuaga e mafaufau loloto i ai. "Taumafai e faʻavaivaia le puipuiga e ala i le tetee i le aso atoa ma le po atoa. Faʻapotopoto i auala vaapiapi, taumafai e maua atili ai le alofa, ia lototele; e te manumalo i le taua o le mafaufau. O le mea mulimuli, ioe, e faigofie mo se Aikupito ona fai. Na talitonu la latou autau o lana galuega o le puipuia lea o tagata; o le faatonuga a le ʻautau a Suria e puipuia le pulega a le ʻau Paata. Na te fa'aogaina pulu ola fa'amalosi - o le mea lea e tusa ma le 1,400 tagata maliliu o Suria ua sili mamao atu nai lo le toeitiiti 900 "martyr" a Aikupito.
Ae o le tala e uiga ia Bahrain e atamai. O le toʻatele o Bahrainis ua talitonu nei ua latou amataina le latou "feteʻenaʻiga" i se taimi vave. “E le’o mafai lava ona tatou fa’ato’ilalo le pulega,” o le tala lea a se tasi ia te a’u i lenei vaiaso. "Na matou muamua atu i o matou manaʻoga. O Amerika ma Saudis o le a le faʻatagaina mea e tutupu i le taimi nei. O le Tupu tuai o Abdullah o Saudi Arabia e tatau ona maliu muamua." Ona, na ia faamalamalama mai ai, o Saudi Arabia o le a malepelepe i totonu o setete malo ma o le Bahraini Shia toatele e mafai ona i ai le faatemokalasi. Arab Spring, Arab Summer. Arapi Winter, foi. O tala faasolopito o lo'o ta'u mai ai o le fafagu faatoa amata.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo