A o toe malosi Nebraska ma le US Midwest mai lologa faʻaleagaina o suiga o le tau, matou te talanoa ma le tusitala talafaasolopito o Lakota Nick Estes i le auala na fausia ai e le lua seneturi o tetee a le atunuu le gaioiga e folafola atu "O le vai o le ola." O le tusi fou a Estes ua faaulutalaina “O Our History Is the Future.” O ia o se tasi na faavaeina le vaega tetee a le atunuu o le Red Nation ma o se tagatanuu o le Lower Brule Sioux Tribe.
AMY GOODMAN: O lea lava Talokalasi Nei! O a'u o Amy Goodman. A o feagai le Itulagi i Saute ma le afa sili ona leaga o le teropika i faamaumauga, o setete i totonu o Midwestern United States o loʻo faʻaauau pea ona toe faʻaleleia mai lologa e leʻi tupu muamua i lenei vaiaso na faʻaleagaina ai nuʻu i Misuri, Iowa, Kansas, aemaise lava Nebraska. O le vevela o le vevela, liusuavai le kiona ma timuga mamafa na oʻo atu ai i se lologa faʻafuaseʻi lea na lofia ai le Vaitafe o Misuri. O le si'isi'i o le vai na malepe ai alavai, ma maliliu ai le itiiti ifo ma le toafa tagata, fa'aleagaina pe fa'aleagaina le faitau afe o fale.
O le tele o talafou e uiga i lologa ua taulai atu lona aafiaga i le au faifaatoaga. Ae o le suiga o le tau ua afaina ai le tau ua matua afaina ai nuu o Amerika, ma malo e fa i Nebraska ua faailoa mai se tulaga o faalavelave faafuasei. O Larry Wright Jr., o le taitaifono o le Ponca Tribe o Nebraska, na saunoa i le vaiaso talu ai.
LARRY WRIGHT JR: O le asō ua ou folafola atu ai se tulaga o faalavelave faafuasei mo le Ponca Tribe i Nebraska i la tatou teritori, e faatatau i lo tatou atunuu, i Niobrara, faapea foi ma o tatou nuu i Norfolk ma Sioux City. Ma o le a faaauau pea ona tatou mataituina le tulaga, a o tatou agai i luma, faatasi ai ma lologa.
AMY GOODMAN: Ua lapata'i mai saienitisi e tele atu lologa o lo'o aga'i atu ona o suiga o le tau e fa'atupu ai suiga ogaoga o le tau i le lalolagi. Na taʻu atu e le Taitaifono o Santee Sioux Roger Trudell, o lona ituaiga na feagai ma lologa e leʻi tupu muamua i Nebraska. Earther, upusii, “Ou te faamalie atu i o tatou taitai o le atunuu, o tagata o loo i ai le malosi e fai ai se mea, na o le tuu o latou ulu i le oneone ma faafoliga e leai se mea e taʻua o suiga o le tau po o le vevela o le lalolagi po o se mea pe a faapea. manino. E tatau ona latou maasiasi ia i latou lava,” o lana tala lea.
Mo nisi fa'amatalaga, matou te o atu i Santa Fe, Niu Mekisiko, lea matou te fa'atasi ai ma se tusitala fa'asolopito o Lakota o lo'o fai mai o le tala fa'asolopito o le tete'e a le atunu'u e mafai ona ofoina atu se fa'afanua auala mo le fa'asa'olotoga fa'atasi ma se ta'iala i le tauina o suiga o le tau e lamatia ai le ola. I lana tusi fou, O lo Tatou Talafaasolopito o le Lumanai, o Nick Estes o loʻo vaʻavaʻai pe na faapefea i le lua seneturi o le tetee a tagata moni na fausia ai le gaioiga i le Standing Rock ma folafola atu "O le vai o le ola." Estes o le polofesa lagolago o suʻesuʻega a Amerika i le Iunivesite o Niu Mekisiko, o le na faavaeina le vaega tetee a le atunuu o le Red Nation. O ia o se tagatanuu o le Lower Brule Sioux Tribe.
Polofesa Estes, afio mai Talokalasi Nei! E mafai ona e tali atu i le mea na tupu i Midwest, mai Nebraska i luga, aemaise lava le talanoa e uiga i aʻafiaga i Native Americans?
NICK ESTES: Tauagavale. O lea la, o lenei tala faasolopito o lologa e toe foi i tua i le 1930s, ina ua lolovaia le Vaitafe o Misuri ma lolovaia le tele o taulaga i lalo o le vaitafe. Ma o le malo o le Iunaite Setete, i lalo o le faamalumaluga a le Green Deal—pe, faamolemole, o le New Deal, na faatu mai se faasologa o faatanoa faatanoa i luga o le auvai autu o le vaitafe e taofia ai lologa i lalo o le vaitafe i nofoaga, e pei o Kansas. ua feagai nei ma lologa. Ma o lea, i nofoaga e pei o Lower Brule, lea ou te sau ai, na latou fausia le Big Bend Dam, ona sosoo ai lea, i luga o le vaitafe mai iina, latou fausia le Oahe Dam, ina ia i ai se ituaiga o lologa mo setete i lalo o le vaitafe. Ma o le mea la lea ua tatou vaai i ai i le taimi nei ua na o se faaauauina o le faaletonu o le pulea o lea vaitafe, ma le tafega lea e mafua faapitoa lava i le vaega a le Ami a Inisinia. O nei fa'atanoa na fa'ate'aina ma aveese fa'amalosi e tusa ma le tasi vaetolu o le faitau aofa'i o a matou vaitafe fa'asao, e aofia ai ma lo'u lava nu'u. I nofoaga e pei o Fort Berthold, e tusa ma le 80 pasene o le faitau aofaʻi o ituaiga na aveesea.
Ma o lea la, o le mea o loʻo tatou oʻo i ai i le taimi nei o le faʻaauauina o le talatuu o le Pick-Sloan dams na fausia e puipuia ai lenei ituaiga o faʻalavelave. Ma o lea, i le tele o itu, e te iloa, o loʻo i ai a tatou faʻalavelave faʻalavelave, ma le le masani ai o taamilosaga o le tau, o timuga mamafa, ona faʻaopoopoina lea ma le mea moni e tapunia e le malo mo le 35 aso, e puipuia ai le tele o nuʻu, o lena. ua afaina nei i lenei lolo, mai le mauaina o fesoasoani faamafanafana i le taimi o le taumalulu. Ma o lea, o se tuufaatasiga o mea o loʻo galue iinei. Ma i le faaiuga o le aso, e tatau ona tatou manatua e ui lava e fesoʻotaʻi ma suiga o le tau i le taimi nei, e fesoʻotaʻi foʻi ma le suiga o le siosiomaga, aemaise lava le faʻaumatiaina o le faʻaogaina o le vaitafe e maua ai ituaiga o lologa i le tulaga muamua.
AMY GOODMAN: Nick Estes, o loʻo e talanoa e uiga i le New Deal, i tua i le taimi o le FDR. E te fai mai o le Green New Deal na mafua mai i le tulaga i Standing Rock. Faamatala.
NICK ESTES: O lea la, Alexandria Ocasio-Cortez, a o leʻi avea o ia ma se konekeresi, o ia foʻi—o ia o se tagata e puipuia vai. Sa i ai o ia i le Standing Rock-ma sa ia taʻua foi lenei mea i ana faatalanoaga-lea na ia amata ai lana tauiviga i tolauapiga tetee, i tolauapiga tatalo i Standing Rock, aemaise lava Oceti Sakowin Camp. Ma o lea, pe a fesili tagata, e te iloa, "O fea le musumusuga o le Green New Deal?" e mafai lava ona matou mauaina i Standing Rock, lea na e maua ai le suiga mai le tasi pulega, le pulega a Obama, i le Trump administration.
Ma ou te talitonu sa i ai Ocasio-Cortez i Standing Rock ina ua maeʻa le aso 8 o Novema, 2016, ina ua faʻateʻia le palota a le Trump i le tele o tagata. Ma o le mea malie o lena mea, e te iloa, sa i ai se tetee tele e faasaga i le fausiaina ma le faʻalauteleina o atinaʻe carbon, taʻitaʻia e tagata o le Standing Rock. Ae, o le mea moni, o lena paipa o se faʻaopoopoga o faiga faʻavae malosi a Obama. Ma o lea, afai tatou te toe foʻi i le 2007 ma le 2008 ma vaʻavaʻai i le suauʻu o Amerika i Matu, na tupu moni lava i le taimi o le Great Recession. Ma o lea, i le tele o auala, o le Iunaite Setete, faatasi ai ma atunuu e pei o Kanata, na latou viliina lo latou auala mai le Great Recession, tele lava i le tau o fanua o le atunuu.
Ma o le uiga o laʻu tala, afai tatou te vaʻavaʻai i oneone suauu i Alberta, Kanata, ma tatou mafaufau e uiga i le pipeline Dakota Access, lea e taʻua e tagata o le atunuu, oʻu tagata, tagata Lakota, le "gata uliuli," o le ta Alberta. O le oneone o le lua gata lea, lea o loʻo tafe atu ai le tele o nei paipa suauu i le atunuʻu, e te iloa, aemaise lava le feoaʻi ma le solia i totonu o nuʻu ma tuʻuina i latou i se tulaga lamatia.
Ma o lea, pe a tatou mafaufau i mea e pei o le Green New Deal ma o latou aafiaga i nuʻu faʻapitonuʻu, e tatau ona tatou manatua o le musumusuga mo lena mea, ma o le mea moni o le laina pito i luma na faʻaosofia ai lenei mea, o nuʻu e pei o Standing Rock ma nuʻu nuʻu. , e le gata i le Iunaite Setete, ae i Amerika i Matu atoa, po o le mea tatou te taʻua o Turtle Island. Ma o lea, pe a tatou talanoa e uiga i le mea o loʻo tupu, e te iloa, o lologa, lologa tetele o loʻo tutupu i nofoaga e pei o Aferika i sautesasae, e mafai ona tatou faʻafesoʻotaʻi i le gaosiga o suauu i le Iunaite Setete ma Amerika i Matu, i se tulaga lautele, ona o le Iunaite Setete. Ua sili atu nei setete i atunuu e pei o Rusia ma Saudi Arabia pe a oo mai i le gaosiga o suauu. Ma e mafai ona tatou vaʻavaʻai i nofoaga e pei o le Bakken oil region, lea na afua mai ai le pipeline Dakota Access, e pei o se ituaiga o eleele zero mo lenei ituaiga fou o fefaʻatauaiga o le tau e manaʻomia ona fai, ona e aʻafia ai nuʻu, muamua ma muamua.
AMY GOODMAN: Nick, fa'amatala lou suafa, O lo Tatou Talafaasolopito o le Lumanai.
NICK ESTES: Ia, e lua ona uiga. O le uiga muamua o se uiga le lelei, i le uiga o le Oceti Sakowin, le Great Sioux Nation, ua feagai ma ni apocalypses. Toe fo'i i le fefa'ataua'iga o fulu ma le fa'aumatia o manu fe'ai i lo tatou itulagi, toe fo'i atu i le fa'aumatiaga o le pafalo e ave le fanua ma fa'a'a'ai ai i tatou i le fa'ato'ilalo, toe fo'i atu i le ogatotonu o le 20 seneturi o le fa'atafunaina o le Vaitafe o Misuri. , ma o le taimi nei o Amerika i Matu ituaiga o suauu, o nei taamilosaga eseese o le aveesea lea tatou te vaaia i se faasologa umi, saʻo? Ma e ui lava e le o toe faia le tala faasolopito, ae o loʻo i ai siuleo, o le Iunaite Setete ua faʻasaoina o ia lava i le tele lava o le faʻaleagaina o tagata moni ma fanua o le atunuu. Ma o lea, i le tele o auala, o le mea o loʻo matou taumafai e puipuia o lena talaʻaga i le lumanaʻi.
Ae o le isi, e sili atu le lelei ma le faʻatupuina o lena mea, o lo tatou talaʻaga o le lumanaʻi i le uiga o loʻo i ai se tu masani o le tetee atu i nei ituaiga faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau a le US i lo tatou lava nuʻu. Ma tatou te maua mai i le tetee, toe foi i tua i le taimi muamua na tatou taofia ai le solitulafono a Lewis ma Clark i o tatou teritori ma faapea atu, “Leai, o i tatou o se malo pule. Ua ia i tatou le puipuiga—o i tatou o leoleo o le Vaitafe o Misuri,” e toe foi atu i le 19 senituri o Taua a Initia. Ma, e te iloa, o ou matua matutua sa puipuia vai i la latou lava aia, aua sa latou tau ma taumafai e puipuia le Vaitafe o Misuri e ala i le taofia o le fausiaina o le Pick-Sloan dams i le 1950s ma le 1960s. Ma o lea, i le tele o itu, ua na o aʻu o se fua o le tetee a oʻu tuaa. Sa avea i latou ma puipuiga vai muamua. Ma o loʻo i ai se matou augatupulaga fou o vai puipui i le taimi nei.
Ma o le mea sili e uiga i lena mea, e le na o se fusuaga a le atunuu, e pei ona tatou vaai i ai i le Standing Rock, e pei ona tatou vaaia i le Green New Deal, ua ave-ae ua ave e aiga e le o ni tagatanuu ma paaga. Ma o lea la, ua tatou ola i se taimi ua le toe vaaia ai mataupu faa-Indigenous, poo le “Indian Problem,” e pei ona faamatalaina i aso ua mavae, ua na o se faafitauli faa-Initia, ma o le taimi nei, ona o suiga o le tau, o tatou faafitauli uma. Ma o lea, i le tele o auala, o lo tatou talafaasolopito o le lumanaʻi, aua na tatou taʻitaʻia lena tetee muamua e tetee atu i le faʻaleagaina o le siosiomaga, ma o le a faʻaauau pea ona taʻitaʻia aʻo faʻamalosia le Green New Deal. Ma o loʻo matou faʻatonuina, o se vaega o lena Green New Deal polokalame, o le toʻatele o nei faipule faʻapolokiki latou te manatu mamafa i mea o loʻo manaʻomia e faʻalapotopotoga faʻale-siosiomaga mo le tele o tausaga talu ai i se faiga faʻavae-i-le-eleele. O le auala tatou te taofia ai suiga o le tau o le taofi lea i le puna, o lona uiga e tatau ona tatou taofia le suauu ma le kesi i totonu o le eleele.
AMY GOODMAN: Ma o le a tatou faʻaauau lenei talanoaga i totonu vaega 2 ma tuu i luga ole laiga ile democracynow.org. Nick Estes, polofesa lagolago o suʻesuʻega Amerika i le Iunivesite o Niu Mekisiko, tusitala o le tusi fou, O lo Tatou Talafaasolopito o le Lumanai.
AMY GOODMAN: O lea lava Talokalasi Nei!, democracynow.org, Le Taua ma le Lipoti o le Filemu. O aʻu o Amy Goodman, a o matou faʻaauau le matou talanoaga ma Nick Estes, le tusitala o O lo Tatou Talafaasolopito o le Lumanai. O le tusi fou o loʻo taʻu mai ai le talaʻaga o le tetee a tagata i luga o le lua seneturi, o loʻo ofoina atu ai se faʻafanua auala mo le faʻasaʻolotoga faʻatasi ma se taʻiala i le tetee atu i suiga o le tau e lamatia ai le ola. Estes fa'atotonugalemu lenei tala'aga i le taua fa'asolopito e faasaga i le Dakota Access pipeline i Standing Rock. O Nick Estes o le polofesa lagolago o suʻesuʻega a Amerika i le Iunivesite o Niu Mekisiko ma o le tasi na faavaeina le vaega tetee a le atunuu o le Red Nation. O ia o se tagatanuu o le Lower Brule Sioux Tribe.
Nick, faafetai tele mo le nofo faatasi ma i matou mo le Vaega 2 o le talanoaga. E te amata lau tusi i tala e lua o le Aso Faafetai. Ta'u mai ia i matou taitoatasi.
NICK ESTES: O lea la, o le tala muamua o le Aso Faafetai-e amata i le fasioti tagata a Pequot e tagata o le Massachusetts Bay Colony, lea e matua faailogaina ai ituaiga-i loʻu manatu, faailoga ituaiga o tala faasolopito o le Iunaite Setete o se atunuu nofoia-kolone na faavaeina i luga o se ituaiga o. fasioti tagata e fatu ai, o le mea e malie ai, le filemu. Ona ou amata lea i se isi tala o se savaliga tatalo na matou taitaia i le faleoloa o Bismarck i Bismarck, North Dakota, e faʻaalia ai le tauiviga i le Standing Rock i le taimi o se faʻatauga o le Black Friday, lea na faʻafeiloaʻi e leoleo faʻaauupegaina AR- 15s, o ia lea na amata tu'i ma kiki vai puipui o lo'o faia se tatalo i le faleoloa o Bismarck.
Ma sa ou manatu o se mea moni lava o se eseesega tele i le va, e te iloa, o le taimi ua tuanaʻi ma le taimi nei, e fai mai e ui o loʻo i ai ituaiga eseesega i le va o le fasiotiga o Pequots i Massachusetts i le taimi nei o le taua faasaga i se paipa suauu. , e ui i lea, e te iloa, Bismarck, North Dakota, o le 90 pasene papaʻe nuʻu na muamua le Dakota Access pipeline sa tatau ona alu i luga o le vaitafe, ae na toe faʻafeiloaʻi i lalo e aʻafia ai le Standing Rock Sioux Tribe. Ma o le “disproportionate” o le gagana lea na faaaogā e le Army Corps of Engineers, e peiseai e iai lava se tulaga lamatia i faafitauli tau le siosiomaga ma le faaleagaina o le vai. O lea la, i lenei taimi faapitoa, e leʻi i ai ni gaioiga na tutupu i totonu o tolauapiga, ma sa tele lava i le tuʻu. Ma ou te manatu o le faaiuga o le vaiaso o le Aso Faafetai, sa i ai se taumafataga o le Le Faafetai sa faia i totonu o tolauapiga, ma o le mea moni lava o le pito sili ona maualuga o tolauapiga lava ia, i le uiga o le tele o ituaiga o vai puipuia na faʻaalia. O lea la, na ou manatu o se ituaiga faʻatusatusaga lelei e faʻaalia ai o lenei talaʻaga, e te iloa, o se tala faʻaauau o le fasioti tagata, o le nofoia colonialism ma, o le mea moni, o tala faʻavae o lenei atunuu.
AMY GOODMAN: O upu mulimuli a lau tusi e faapea, “[Ua] luiina e le na o le mafaufau, ae ia manaomia le faasaolotoina o le lalolagi mai le laumua. Mo le ola ai o le lalolagi, e tatau ona oti le faiga faavae.” Faamatala.
NICK ESTES: O lea la, o lena laina o se vaega o lenei vaega umi i luga o le saolotoga. Ma ou te manatu pe a tatou mafaufau e uiga i suiga o le tau, o le tele o taimi o le fesili o le suiga o le tau e matua faʻatotonugalemu lava i fofo faʻatauvaʻa, e pei o, e te iloa, mataitusi lanumeamata, ma faʻafefea ona tatou fatuina maketi e faʻaosofia ai le suiga i le tamaoaiga gafataulimaina, saʻo? Ma ou te manatu, o le mea moni, o le mea tatou te pei o le sasaina o le vao, o le faiga faʻa-Kapitalisme na mafua ai ona tatou i ai i lenei faʻafitauli tau tamaoaiga e amata ai. O le ituaiga o igoa o nisi o tagata i nisi o teritori e faʻaaogaina, lea na taʻitaʻia ai i tatou i le taimi nei o suiga o le tau o le lalolagi. Ma o lea, pe a tatou talanoa e uiga i ai o le a sili ona mamafa pe a tatou fesuiaʻi, e te iloa, mai le tamaoaiga o le carbon, e foliga mai o le a avea ma tagata na faʻatupuina faʻasolopito, e te iloa.
Ma, e te iloa, o le a le mea o loʻo tupu i Aferika i Sautesasae o se faʻataʻitaʻiga lelei o le mafuaʻaga e manaʻomia ai ona tatou liliu ese mai e le gata i le tamaoaiga o le carbon, ae o le tamaoaiga faʻapitoa i le lautele, aua afai tatou te vaʻavaʻai i le talafaasolopito o le auala na avea ai Aferika ma kolone punaoa mo Europa ma Amerika i Matu, e mafai ona tatou vaʻavaʻai totonu i totonu o le Iunaite Setete ma malamalama o loʻo faʻaauau pea ona avea malo o loʻo avea ma kolone o punaoa mo le Iunaite Setete, pe o le Navajo Nation, lea o loʻo ou nofo ai i le taimi nei, o loʻo gaosia le suauu ma le koale. e gaosia ai le eletise mo le itu i Saute Sisifo, pe o le Fort Berthold Reservation i luga o North Dakota, o lona uiga, e te iloa, e leai se aoga mo le suauʻu ma le kesi atinae i le itulagi o Bakken. E tatau ona tatou malamalama o atunuu o le atunuu ua tele lava ina avea ma nofoaga o punaoa ma nofoaga o taulaga e le gata mo le Iunaite Setete, ae mo le suauu ma le kesi.
Ma o lea e tatau ai ona tatou le na o le mafaufau i tua atu o suiga o le tau ma tuʻuina atu le carbon i totonu o le ea, ae e manaʻomia moni lava ona tatou mafaufau e uiga i le faiga, faiga faʻaagafesootai - saʻo? - na fatuina na tulaga i le mea muamua. Ma o le mea lea, o le kapitalisme o le faavae o se sootaga lautele. Ose faiga e maua ai tupe, ae o ituaiga o auala e fesootai ai tagata e uiga i le felagolagoma'i ma le fa'aaloalo, e le gata i le tagata, ae faapea foi ma le lalolagi e le o ni tagata. Ma o loʻo tatou feagai, e te iloa, le lona ono o le tele o le faʻaumatiaga tele, lea e mafua mai e le gata i suiga o le tau, ae e mafua mai i faiga faʻa-kapitalisme ma le faʻaogaina o tupe mama o lo tatou tamaoaiga ma agafesootai o loʻo i ai nei. .
AMY GOODMAN: Nick, i le vaiaso talu ai na kuka ai e le au fai tulafono a le Democratic Wells Fargo Ofisa Sili o Pulega Timothy Sloan i luga o faiga faletupe o nonogatupe taufaasese, faaseseina ma taufaasese tagata faatau, ma lona sootaga i le NRA, falepuipui tumaoti ma le alamanuia suauu. O le sui lea o le Konekeresi a Niu Ioka Alexandria Ocasio-Cortez o loo fesiligia Sloan i le matafaioi a le faletupe i suiga o le tau ma lana lagolago tau tupe o le paipa Dakota Access, lea na ia taʻua, e le itiiti ifo ma le lima taimi talu ona amata lalagaina le suauu i le 2017. O le mea lea. AOC.
REP. Alesania OCASIO-CORTEZ: E tatau ona tali atu Wells Fargo i mea ua faaleagaina ona o suiga o le tau ona o le faatupeina o suauu ma nei galuega?
TAIMI SILI: Ou te le iloa pe faapefea ona e fuafuaina lena mea, Congresswoman.
REP. Alesania OCASIO-CORTEZ: Fa'apea, mai le masaa po'o le taimi e tatau ai ona tatou toe fa'afaigaluega i atina'e tetele, fausia o pa o le sami mai le tafia o mea tetele, po'o le fa'amamāina, mu afi, ma isi.
TAIMI SILI: E fa'atatau i lena paipa? Ou te le iloa o loʻo i ai se mea na e faʻamatalaina na tupu e fesoʻotaʻi ma lena paipa.
REP. Alesania OCASIO-CORTEZ: E fa'afefea le fa'amamāina mai le ga'o o le paipa a Dakota Access?
TAIMI SILI: Ou te le o iloa le liki e fesoʻotaʻi ma le paipa Dakota Access.
AMY GOODMAN: O lea la, o Wells Fargo Ofisa Sili o Pulega Timothy Sloan. Nick Estes, e mafai ona e faʻamalamalamaina i matou i le vaʻaia o le Dakota Access pipeline talu ona manuia le Energy Transfer Partners i le fausiaina atoa, e aofia ai le eliina i lalo o le Vaitafe o Misuri, le vaitafe sili ona umi i Amerika i Matu?
NICK ESTES: Tauagavale. O lea la, e ono liki. Sa i ai moni lava se liki i le taimi-ae lei uma le paipa. Ma, e te iloa, e tatau ona latou tuʻuina i ai le suauʻu aʻo leʻi maeʻa, o lea sa i ai le suauʻu o loʻo nofo i totonu na amata ona tafe, saʻo? Ma talu ai ua fausia le paipa o Dakota Access, e ono pe sili atu le tafe-e ono tatou te iloa. Ae e mafai ona tatou tilotilo i le Keystone pipeline, lea na fausia i totonu-e le o le Keystone XL, ae o le Keystone pipeline, lea na fausia i le itu i sasae o North Dakota ma South Dakota, ma e sili atu i le afa miliona kalone na tafe i fafo atu o le Sisseton. Wahpeton Reserve i le itu i matu sasaʻe i Saute Dakota. Ma e na o le pau lava lena-o le faaleagaina o le siosiomaga i le eleele e leʻi lelei ona iloiloina. Ma o se vaega o lena mea e faʻatatau i, e te iloa, o le mea moni e leʻi i ai se tali faʻamamā, se faʻalavelave faʻafuaseʻi tali faʻamamaina, sa i luga o le saite e mafai ona taulimaina. Ou te manatu na lipotia, ma e tele itula na faʻatautaia ai e le pulega o faʻalavelave faʻafuaseʻi. Ma o lea la, pe a tatou talanoa e uiga i paipa paipa, o le tele o taimi o pisinisi o loʻo faʻatauina lenei tala faʻasolopito o le a latou, e te iloa, tali mai, ma o le a latou i ai-o le a latou i ai iina i totonu o minute o le paipa paipa, ma o le tele o taimi e alu ai nei liki. mo itula, e te iloa, valu itula i nisi taimi, e aunoa ma se faʻaaliga. Ma e tatou te le iloa foi ni faaletonu laiti o loo tutupu i paipa suauu. Ma o lea, e le gata o paipa e tafe, e te iloa, ae o le auala e ave ai i le mea muamua. Ma e oo lava i uta ma nofoaafi felauaiga, o loo i ai foi se tulaga matautia o le a latou pa. O lea la, o aʻafiaga o nei paipa e masani ona faʻaalia i fafo, e pei ona e iloa, Ocasio-Cortez faʻasino, i tagata lautele e totogi mo latou.
Ma e mafai ona tatou mafaufau e uiga i lenei mea i luga o le lalolagi atoa, faʻapea foʻi, i le mafaufau i le auala o loʻo totogiina moni ai e le Global South mo le faʻaaogaina o le suauʻu ma le kesi i le Global North, e te iloa, e ala i le oʻo i aʻafiaga sili ona leaga o suiga o le tau. Ma e mafai foʻi ona tatou o ma vaʻai, pei, aisea-e te iloa, ina ua fesiligia e Ilhan Omar Elliott Abrams e uiga i lana faʻamaumauga mataʻutia o aia tatau a tagata i Amerika Latina ma faʻalauiloaina ituaiga o taumafaiga faʻamalosi i isi nofoaga. E mafai ona tatou vaʻavaʻai-e mafai ona tatou faia na fesoʻotaʻiga ma taumafaiga o loʻo i ai nei a le Trump administration e faʻatoʻilaloina le malo faʻatemokalasi o Venesuela e pei o le toe foʻi atu i, e te iloa, le faʻateleina o le suauʻu a Amerika i Matu, lea na paʻu ai tau o suauʻu i le lalolagi atoa i se taumafai e le naʻo le faʻatauvaʻa o le suauʻu Venesuela, ae ia titina moni le tamaoaiga o Venezuelan. Ma o lea, i le tele o auala, o le faʻaaogaina ma le felauaiga o suauʻu e fesoʻotaʻi saʻo lava i le ituaiga o galuega faʻale-malo i fafo, lea e le gata ina fiafia ai le Iunaite Setete i le viliina o lona auala mai le Great Recession, ae o loʻo faʻaaogaina e avea o se faiga faʻapolokiki. ituaiga auala e faʻaauau ai lona faʻatamaʻia o le suauu Venezuelan, ae faʻapea foʻi ma faʻasalaga i Venezuela lava ia. Ma o lea, ou te talitonu, e te iloa, Winona LaDuke, laʻu uo, na faia nei fesoʻotaʻiga i le taimi ua tuanaʻi, ae e tatau ona tatou mafaufau e uiga i nei paipa tauiviga i se lalolagi geopolitical tulaga, faʻapea foʻi ma le malamalama o nei paipa o loʻo felauaiga suauʻu i le tele o taimi. se maketi i le lalolagi atoa, ma o le mea lea o latou galuega fa'ava-o-malo, fa'apea foi. Ma e le na'o le a'afiaina o nu'u nu'u o lo'o fausia ai, ae o lo'o a'afia ai fo'i tagata i le lalolagi atoa.
AMY GOODMAN: Sa ou fia fesili atu ia te oe e uiga i lenei faatupulaia o le tetee i paipa pe a uma paipa. Na e taʻua Winona LaDuke o le White Earth Reserve i matu o Minnesota, o le sa i ai foi i Standing Rock, Sa matou faatalanoaina o ia iina. Sa ia togiina lana teepee i le Tolauapiga a le Toa Mumu. Ma sa ia fai mai, "Ou te le faʻaaluina loʻu olaga e tetee i lea paipa ma le isi."
NICK ESTES: Tauagavale.
AMY GOODMAN: Ae faapefea lenei tetee faifaipea i paipa i totonu o le Iunaite Setete ma Kanata? Ou te fia alu ia Peresitene Trump, ina ua maeʻa ona faʻauʻuina o ia, faʻasalalau le paga o faʻamanatuga a le peresetene e toe faʻaola ai le Keystone XL ma Dakota Access paipa suauu, o galuega tetele e lua na taofia e le pulega a Obama ina ua maeʻa le tetee tele mai le nuʻu ma le siosiomaga.
PERESITENE TALAFAASOLOPITO FUAFUAGA: E fa'atatau i le fausiaina o le laina paipa Keystone, o se mea ua finau ma e noatia i se toe fa'atalanoaina o aiaiga a matou. O le a matou toe fa'atalanoa nisi o aiaiga. Ma afai latou te mananaʻo, o le a tatou vaʻai pe mafai ona fau le paipa lea. Tele galuega, 28,000 galuega, galuega faufale tetele. … E tusa lea ma le fausiaina o le Dakota Access pipeline, Dakota Access pipeline, toe fai, i lalo o tuutuuga ma aiaiga e tatau ona matou feutagai.
AMY GOODMAN: O lea la, o le Peresitene Trump lea, faatoa faʻauʻuina, faʻailoa mai o loʻo ia agai i luma ma le Dakota Access pipeline ma o loʻo ia toe faʻaolaina le Keystone XL. O le taua o lenei mea, Polofesa Estes?
NICK ESTES: O lea la, afai tatou te toe foʻi i le 2014, o Obama o le-se tasi o le ono peresitene saofaʻi e asiasi moni i se faʻasao Initia i lona taimi i le tofi, ma na ia asiasi moni lava i Standing Rock i le taimi o la latou Fuʻa Aso powwow ma feiloai ai ma le Taʻitaʻifono o le Ituaiga Dave Archambault. III [II]. Ma o lea, na ia faia ai se folafolaga i le autalavou i lena powwow faapitoa o le a ia - e te iloa, o le a tatou tuufaatasia o tatou mafaufau e faia le mea sili mo tupulaga o le lumanai, e te iloa, o loo taʻua ai Sitting Bull, o se tasi o taitai o le tetee a Lakota. i le senituri lona 19. Ma, e te iloa, o le pipeline Dakota Access, ina ua sau mai le vaega o le suauu Bakken, o talavou ia o Standing Rock na tamoe i Washington DC, ma le faʻamoemoe o le a ola Obama i lana folafolaga e faʻalogo i le autalavou, le tupulaga talavou. . Ma, e te iloa, mai le mea ua tatou iloa nei, tatou te le iloa pe na ia faʻalogo mai. Ma o lea, i le tele o auala, e te iloa, e le mafai e Obama ona taofia le fausiaina o le paipa. A’o aga’i atu i le faaiuga o lana nofoaiga, ou te iloa sa i ai-sa i ai se poloaiga e taofi le fausiaina ma se toe iloiloga o le siosiomaga. Ae, i se tulaga lautele, e te iloa, o lana pulega o se toilalo e lagolagoina le ituaiga o folafolaga i tagata o le atunuu.
Ma o lea, afai o le pulega a Obama e le manuia, o lona uiga o le Trump administration o se faʻalavelave faʻafuaseʻi mo atunuu moni i totonu o le Iunaite Setete, aua, e te iloa, ua faʻamalosia e Trump le suauʻu ma le kesi, e le gata i le itulagi o Bakken, ae o iinei i totonu. le eria Fa Corners, i le Permian Basin i sisifo o Texas ma vaega o Niu Mekisiko. Faatoa faatupulaia le gaosiga o le suauu, ma o loo ia faaaogaina le Ofisa o le Pulega o Eleele, e faatau atu ai, o nisi taimi mo tala i luga o le eka, fanua o le atunuu po o fanua o le Malo, e pei ona tatou iloa nei, o le mea moni na o le gaoia o fanua o le atunuu, i le maualuga tauofo. Ma a tatou talanoa e uiga i paipa-sa’o?-ma tatou talanoa e uiga i le gaosiga o le suauu ma le kesi, e tatau lava ona tatou talanoa e uiga i le puna o na paipa. Ma o iinei, e te iloa, i le itu i Sautesisifo, o le Permian Basin ma le Four Corners region, lea sa i ai le tele o fracking ma le suauʻu ma le kesi.
Ae le gata i lea, o le mea o loʻo tupu nei i le Keystone XL pipeline e matua manaia lava. O a'u e sau mai South Dakota, na fanau ma ola ae. Ma, e te iloa, na faʻafeiloaʻi e le kovana o South Dakota-Na faʻaalia e Kristi Noem se faasologa o tulafono faʻasaga i le tetee e faʻatatau tonu i le puipuia o vai i South Dakota atonu o loʻo tetee i le Keystone XL pipeline. Ma o le mea manaia e uiga i lena mea-ma e mafai ona tatou toe foi i le tetee a le Papa Tu--o nei setete o loʻo i ai soʻotaga fefinauai ma malo faʻa-ituaiga e amata ai, saʻo? Matou te le'i sainia ni feagaiga ma le malo o le setete, ae o le malo o le setete o lo'o auai i le fa'aauauina o solitulafono o tagata o le atunu'u mo le taumafai e fa'amausali a matou aia tatau. Ma o lea, aisea ua avea ai i matou ma tagata solitulafono, e te iloa, ma tagata faʻamalosi, o loʻo taumafai e puipuia le eleele ma le vai? Ma pe a matou toe foi atu i feagaiga, e pei o le 1868 Fort Laramie Treaty, lea e solia e le Keystone XL pipeline ma soli i le teritori puipuia o feagaiga o le Great Sioux Reservation, matou te le o talosagaina le setete o South Dakota e faia se mea mataʻutia. . Matou te le o fai atu i tagata e le o ni tagatanu'u e fai so'o se mea mata'utia. Pau lava le mea matou te fai atu ia i latou e fai o le tausisia o latou lava Faavae. Na sainia e lou malo le Feagaiga 1868 Fort Laramie ma matou. O lau matafaioi le tausisia o lena feagaiga, faapea foi. Ma, e te iloa, o lau lava Fa'avae o lo'o fai mai o feagaiga o le tulafono sili lea a le atunu'u.
Ma o le mea o loʻo matou mauaina i le tele o nei faifaatoaga ma nuu papalagi, e leai so latou faʻamatalaga i le fausiaina o nei paipa. E leai ni a latou tala pe o le a fausia i luga o latou fanua pe leai, aua o TransCanada o loʻo faʻaaogaina malo o le setete e faʻasalaina meatotino ma faʻavae aia tatau e ala i lo latou fanua. Ma o lea la ua latou liliu atu i nuu moni, ma ua latou liliu atu i aia tatau, ma malamalama o aia tatau, aemaise aiā tatau a tagata, e puipuia ai aia tatau a tagata uma pe a oo i mataupu tau faamasinoga tau le siosiomaga. Ma o lea, e ui o loʻo i ai lenei ituaiga o aʻafiaga leaga o le faʻaauauina o solitulafono o le puipuia o vai, pe i Louisiana, pe i North Dakota, poʻo Kanata foi ma le Unist'otʻen, le tuliesea o le Unist'ot' i totonu o le tolauapiga tetee i le teritori o Wet'suwetʻen, pe i South Dakota ma le solitulafono o le puipuia o vai iina, e mafai ona tatou malamalama o loʻo i ai foi le faʻalauteleina o soʻotaga ma nuʻu e le o ni tagatanuu o loʻo vaʻaia le taua o aia tatau a tagata, aemaise lava aia tatau. . Ma, ia te aʻu, o le faʻailoga sili lea ona faʻamoemoeina o lenei faiga tetee o loʻo i ai nei, o aia tatau a tagatanuʻu o loʻo i luma, aua latou te puipuia aia tatau a tagata uma.
AMY GOODMAN: Nick Estes, e te taulaʻi atu i taimi faʻasolopito e fitu o le tetee i lau tusi fou, O lo Tatou Talafaasolopito o le Lumanai. E te fai mai latou te faia se fa'afanua auala fa'asolopito mo le fa'asa'olotoga fa'atasi. Na faapefea ona e filifilia nei talafaasolopito? Fa'atopetope ona ave i matou i latou.
NICK ESTES: E mautinoa. O lea, ou te amata i tolauapiga. Ou te amata i le taimi nei, e te iloa, i le Standing Rock. Ona ou alu ai lea i le fefaatauaʻiga o fulu ma le osofaʻiga muamua a le US, o Lewis ma Clark, oe na o mai - o ē na solia le matou teritori ma taofia e le matou taʻitaʻi. Ona ou alu ai lea i Taua a Initia o le 19 senituri ma le fasioti tagata pafalo. Ona ou talanoa lea e uiga i le faatafunaina o le Vaitafe o Misuri i le ogatotonu o le 20 seneturi, ona toe vaavaai lea i le Red Power i le 1960s ma le 1970s ma le auala o nei tagata tagatanuu uma, oe na toe siitia ona o o latou fanua na lolovaia e o nei faatanoa, na iu lava ina maua i latou lava ma fausia ai se ituaiga o faiga faaonaponei a le atunuu, ua taʻua o le Red Power, ona toe vaavaai lea—toe foi i tua ma faaiu moni lava i Standing Rock i le 1974, faatasi ai ma le faavaeina o le International Indian Treaty Council, lea na tuufaatasia moni ai nei augatupulaga. o le tetee a tagata ma ave feagaiga, le 1868 Fort Laramie Treaty, i le lalolagi ma Malo Aufaatasi. Ma o le faia o lena mea, na latou vaʻavaʻai atu i Palesitina, na latou vaʻavaʻai atu i le Aferika i Saute e tetee i le apartheid, o le na tuʻuina atu auala mo le amanaiaina o aia tatau a le atunuu i Malo Aufaatasi. Ma o na mea uma na iʻu ai, i luga o le fasefulu tausaga, i le pepa faʻamaufaʻailoga, le Tautinoga a Malo Aufaatasi i Aia Tatau a Tagata Atunuʻu, lea na pasia e le UN i le 2007.
Ma o lea, i le tele o itu, pe a tatou tilotilo i le Papa Tu, ma tatou tilotilo i-a tatou o ifo i lalo o le fuʻa ma tatou vaʻai i le faitau selau o fuʻa a malo na fai ma sui i le 2016 ma le 2017, na tatou vaʻai foi i le fuʻa Palesitina lea sa i ai. o iina, o le toe faʻafofoga i tua i lena faʻasalalauga faʻavaomalo ma gaioiga a le Global South, aemaise lava o tatou aiga Palesitina, oe, e te iloa, o loʻo feagai pea i aso nei-e pei lava oi tatou, o loʻo feagai pea ma le mamafa ma le sauā o pulega faakolone nofoia, pe e, e te iloa, o le Iunaite Setete o loʻo amanaʻia le faʻapipiʻiina o Golan Heights pe o, e te iloa, iinei i Amerika i Matu ma le faʻaauauina o le faʻaumatiaina o le teritori ma aia tatau. E mafai ona tatou iloa o le nofoia colonialism i Isaraelu-po o, i Palesitina, o se faʻaopoopoga moni o le nofoia colonialism i Amerika i Matu.
Ma o lea-ona ou faaiʻuina lea, e te iloa, ma-i tua i tolauapiga ma tilotilo i le auala na saunia moni ai nei tolauapiga-e te iloa, ou te vaʻavaʻai moni lava i se faʻafanua faaletino na tuʻuina atu i tagata puipuia vai na o mai i le tolauapiga. Ma i luga o lena faafanua sa i ai, e te iloa, o fea e maua ai meaai, o fea e maua ai falemaʻi-saʻo?-ma o fea e maua ai le saogalemu, ma tolauapiga uma sa fai ma sui i le Standing Rock. Ma, ia te aʻu, na saunia ai, e te iloa, o se ituaiga mea e tutusa lelei ma le lalolagi na siomia ai tolauapiga, lea e 90-e te iloa, e tusa ma le 92 pulega faʻatulafonoina eseese. Sa ia te oe le North Dakota National Guard, le lalolagi o leoleo, le lalolagi o le militeri ituaiga o setete leoleo. Ma i totonu o tolauapiga lava ia na e maua ai le ituaiga o amataga muamua o foliga o se lalolagi e faavae i luga o le faamasinoga tonu. Ma i lena lalolagi, e te iloa, e maua fua e tagata uma meaai. Sa i ai se nofoaga mo tagata uma. E te iloa, o le fale, e manino lava, o fale le tumau ma teepees ma mea faapena, ae sa i ai foi falemaʻi soifua maloloina e tuʻuina atu le soifua maloloina, isi ituaiga o soifua maloloina, i tagata uma. Ma o lea la, afai tatou te tilotilo i lena mea, o fale, aʻoga - e leai se totogi, a ea? - o se lagona malosi o le nuʻu. Ma mo sina taimi puupuu, sa i ai aʻoaʻoga fua i tolauapiga, saʻo? O mea na e le maua e le tele o nu'u matitiva i le Iunaite Setete, aemaise lava nu'u fa'apolopolo.
Ae ona o le avanoa e fausia ai se lalolagi fou i totonu o lena tolauapiga, e totonugalemu i le faamasinoga tonu ma aia tatau o feagaiga, na faatulagaina ai e le sosaiete ia lava e tusa ai ma manaoga ae le o ni tupe mama. Ma o lea, i le mea sa i ai, e te iloa, o le lalolagi o tagata nofoia, colonialism settler, lea na siomia ai i tatou, sa i ai le lalolagi o le faamasinoga tonu na i ai mo sina taimi puupuu. Ma i lena lalolagi, nai lo le faia i tagata nofoia mea na latou faia ia i tatou-fasioti tagata, aveesea, le aofia ai-o loʻo i ai se avanoa i le tetee a le atunuu o loʻo faʻafeiloaʻi tagata e le o ni tagatanuu i la tatou tauiviga, aua o lo tatou malosi muamua lea, o le sootaga, o se tasi o le aiga, sa'o?
AMY GOODMAN: Nick Estes, polofesa lagolago o suʻesuʻega Amerika i le Iunivesite o Niu Mekisiko, tusitala o le tusi fou O Lo Tatou Tala Fa'asolopito o le Lumanai: Tu'u Papa Fa'asaga i le Dakota Access Pipeline, ma le Tu ma Agaifanua umi o le Tete'e a Tagata.. O ia o le na faavaeina le vaega tetee a le atunuu o le Red Nation ma o se tagatanuu o le Lower Brule Sioux Tribe.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo