E le mafai ona e talitonu i se upu a le Iunaite Setete poʻo lana faʻasalalauga faʻasalalau e uiga i le feteenaiga o loʻo aʻafia ai le Islamic State (ISIS).
E le mafai ona e talitonu i se upu Farani poo Peretania e fai mai e uiga i le ISIS.
E le mafai ona e talitonu i se upu e fai mai ai Turkey, Saudi Arabia, Qatar, Kuwait, Jordan, poo le United Arab Emirates e uiga i le ISIS. E mafai ona e fai atu ma le mautinoa po o le fea itu o le feteenaiga o se tasi o nei atunuu i sasaʻe o loʻo faʻatupeina moni, auupega, poʻo nofoaafi, pe afai o le mea moni e na o le tasi le itu? Aisea latou te faatagaina ai o latou alii talavou feita e auai i tagata faatupu faalavelave Isalama? Aisea ua faatagaina ai e le sui o le NATO-Turki le toatele o tagata faatupu faalavelave Isalama e sopoia Suria? E sili atu le popole o Turkey i le tafiesea o le Islamic State poʻo le Kurds i lalo o le siʻosiʻomaga e le ISIS? O nei atunuu, poʻo malosiaga i Sisifo, e sili atu ona popole i le faʻatoʻilaloina o le ISIS pe faʻatoʻilaloina le malo o Suria o Bashar al-Assad?
E le mafai ona e talitonu i le mea ua taʻua o le “agalelei” fouvale a Suria. E le mafai ona e talitonu o latou e feololo. E i ai o latou lima i mea uma, ma e tofu tagata uma ma o latou lima i totonu.
O Iran, Hezbollah ma Suria ua tele tausaga o tau i le ISIS po o ana mea muamua, ae ua teena e le Iunaite Setete le aufaatasi ma soo se tasi o nei vaega i le tauiviga. E le faia foi e Uosigitone ni faasalaga i soo se atunuu ona o le lagolagoina o le ISIS e pei ona vave faia faasaga ia Rusia ona o lana matafaioi i Ukraine.
O le faavae mo lenei faʻalavelave mataʻutia o faiga faʻapolokiki ma faʻalavelave faʻalelotu o loʻo sosolo atu i Sasaʻe Tutotonu na faʻataʻatia - na faataatia loloto - e le Iunaite Setete i le 35 tausaga (1979-2014) o le faatoilaloina o malo faalelalolagi o Afghanistan, Iraq, Libya, ma Suria. (Faaopoopo i le gaogaosa i le vaitaimi lava e tasi e le tatau ona galo ia i tatou le US e le gata pomu Pakisitana, Somalia ma Yemen.) E le mafai ona e faʻaumatia faʻaonaponei, faʻapenaina ma aʻoaʻoina sosaiete, saeia le agafesootai, faaupufai, tamaoaiga ma le ie faaletulafono, sauaina afe, fasiotia le faitau miliona, ma fa'amoemoe e ola ai le fa'aletagata ma le amiolelei.
Aemaise lava le taua i lenei faavae o le faaiuga a le US e lafoaʻi le 400,000 Iraqis ma aʻoaʻoga faamiliteli, e aofia ai se tino ofisa atoa, i luga o auala o ona aai, leai ni galuega. O se fua fa'atatau mo le fa'atupuina o se fa'alavelave. I le faalumaina ma le ita tele, o nisi o na alii na mulimuli ane auai i vaega tetee eseese o loo galulue faasaga i le pulega faamiliteli a Amerika.(1) E saogalemu le faapea atu o le tele o taavale ofutau, auupega, pulufana, ma mea pāpā e fasiotia ai ola i minute uma i Sasaʻe Tutotonu. ua faailogaina “Made in USA”.
Ma o solofanua uma a Uosigitone, o tagata uma o Uosigitone, e le mafai ona toe tuufaatasia lenei lalolagi. Ua iloa nei e le lalolagi nei nofoaga o "setete toilalo".
I le taimi nei, o le Iunaite Setete e pomu Suria i aso uma, e foliga mai ona o le US o loo tau ma le ISIS, ae i le taimi lava lea e tasi ua matua faaleagaina ai le malosi o le suauu o le atunuu (o le tasi vaetolu o le paketi a le malo o Suria), le malosi o le militeri a le malo, o ana atinae, e oo lava i ona falesaito, ua fasiotia ai le anoanoai o ola le sala, ua faatamaia ai nofoaga anamua; o lo'o faia uma le toe fa'aolaina o se Suria ta'ita'ia e Assad, po'o so'o se Suria, e matua le mafai lava. O Uosigitone e le masalomia o loʻo sailia ni auala e faʻaumatia ai Iran i lalo o le ufiufi o le taua o le ISIS.
E leai se mea lelei e mafai ona taʻua e uiga i lenei tulaga manufeʻai atoa. O filifiliga uma e leaga. O i latou uma e auai, i itu uma, e matua masalomia lava, pe afai e le o ni solitulafono valea. Atonu o le iuga lea o le lalolagi. O lea ou te fai atu ai … Ia manuia. Manaia le taumafai, tagata; o le mea moni, TOFOTO TELE … ae manuia. ISIS ... Ebola ... Suiga o le Tau ... faʻamalama faaniukilia ... Le Emepaea ... O le fea o le a faia muamua ia i tatou? … Ia manuia lava le aso.
E sili atu ea le leaga ma le taufaafefe o le lalolagi i aso nei nai lo le 1950s o loʻu tuputupu aʻe, lea ou te faʻatupulaʻia atili ai i mea mataʻutia fou taitasi? Pe ua sili atu ona lelei le lipotia o mea mataʻutia o aso nei, a o tatou aau i le sami o tala fou ma vitio?
Ina ua uma ona matamata i le tele o vitio ISIS i luga o le Initaneti, ua tumu i vaaiga sili ona inosia, aemaise lava faasaga i tamaitai, o loʻu manatu o lenei: Tuʻu atu ia i latou lo latou lava atunuu; o i latou uma o i ai i lena nofoaga i le taimi nei e fia o ese, o le a fesoasoani ia faia; o tagata uma mai le lalolagi atoa e fia o i ai o le a fesoasoani ia oo i ai. O le taimi lava latou te i ai iina, e mafai ona latou faia uma soʻo se mea latou te mananaʻo ai, ae e le mafai ona latou o ese e aunoa ma le faia o se faʻatalanoaga faigata i se tuaoi tuaoi e faʻamautinoa ai pe ua latou toe maua lo latou pipii atu i tagata. Ae ui i lea, talu ai e toaitiiti tamaitai, masalo, o le a o i ai, o le a le umi tele le atunuu.
Le Pa o Perelini – Oseisi Talafatu o Taua Cold War
O le aso 9 o Novema o le a faailogaina ai le 25 tausaga talu ona talepeina le pa o Berlin. O le faʻalavelave faʻafefe na amata i masina talu ai i Perelini. I totonu o le Iunaite Setete e mafai ona tatou faʻamoemoe o le Cold War clichés e uiga i The Free World vs. Communist Tyranny o le a faʻaumatia ma o le tala faigofie o le auala na fausia ai le puipui o le a toe faʻaalia: I le 1961, na fausia ai e le au faipule o Berlin i Sasaʻe se pa e taofia o latou tagatanuu saua mai le sosola i West Berlin ma le saolotoga. Aisea? Aua e le fiafia commies tagata e saoloto, e aʻoaʻo le "upu moni". O le a se isi mafuaaga na ono i ai?
Muamua lava, a o leʻi alu aʻe le pa i le 1961, e faitau afe tagata Siamani i Sasaʻe na faimalaga atu i Sisifo mo galuega i aso taʻitasi ona toe foʻi mai lea i Sasaʻe i le afiafi; o le tele o isi na o atu i tua mo faatauga po o isi mafuaaga. O lea e manino lava e leʻi taofia i latou i Sasaʻe i lo latou manaʻo. Aiseā la na fausia ai le pā? E lua mafuaaga tetele:
1) O le itu i Sisifo o loo taufaaleaga i Sasaʻe i se tauiviga malosi o le faafaigaluegaina o tagata tomai faapitoa mai Siamani i Sasaʻe ma tagata faigaluega tomai, o ē na aʻoaʻoina i tupe a le malo faa-Komunisi. O lenei mea na iu ai ina oʻo atu i se faʻalavelave matuia o galuega ma gaosiga i Sasaʻe. O se tasi o faʻamaoniga o lenei mea, o le Times Niu Ioka na lipotia mai i le 1963: “O Berlin i Sisifo na pagatia i le tulaga tau tamaoaiga ona o le maliliu o le tusa ma le 60,000 tagata faigaluega tomai o ē na feoaʻi mai i aso uma mai o latou fale i Perelini i Sasaʻe i o latou nofoaga faigaluega i Perelini i Sisifo.” (2)
E tatau ona maitauina i le 1999, ISA aso nei lipotia mai e faapea: “Ina ua malepe le Pa o Perelini [1989], sa mafaufau tagata Siamani i Sasaʻe i se olaga saʻoloto lea e anoanoaʻi ai oloa faatau ma mou atu ai faigatā. I le sefulu tausaga mulimuli ane, o se 51% mataʻina na faapea mai ua sili atu lo latou fiafia i faiga faaKomunisi.” (3) O suʻesuʻega muamua e foliga mai e sili atu i le 51% na faaalia ai na lagona, auā i le sefulu tausaga o le toʻatele o i latou na manatua le olaga i Siamani i Sasaʻe ma sina fiafia ua maliliu; e ui lava i le 10 tausaga mulimuli ane, i le 2009, o le Washington Post e mafai ona lipotia mai e faapea: “Ua faapea mai tagata Sisifo [i Perelini] ua latou fiu i le uiga o a latou paaga i sasaʻe e faagaeeina e uiga i taimi faa-Komunisi.” (4)
I le vaitaimi ina ua uma le tuufaatasia na fanau mai ai se faataoto fou a Rusia ma Europa i sasaʻe: “O mea uma na fai mai ai Komunisi e uiga i faiga faa-Komunisi o se pepelo, ae o mea uma na latou fai mai ai e uiga i faiga faavae na iu lava ina moni.”
E tatau ona matauina atili o le vaevaeina o Siamani i ni setete se lua i le 1949 - faʻatulagaina le tulaga mo le 40 tausaga o le tetee i le Cold War - o se filifiliga a Amerika, ae le o se Soviet. (5)
2) I le vaitau o le 1950, na faia ai e fitafita malulu a Amerika i Siamani Sisifo se osofaʻiga leaga o le sabotage ma le faʻalavelave faasaga ia Siamani i Sasaʻe na fuafua e lafoaʻi le tamaoaiga ma le pulega o masini a lena atunuu. O le CIA ma isi US intelligence ma auaunaga faamiliteli na faafaigaluegaina, faaauupegaina, aʻoaʻoina ma faʻatupeina vaega faʻamalosi Siamani ma tagata taʻitoʻatasi, o Sisifo ma Sasaʻe, e faʻatino gaioiga e faʻatautaia le fusi mai le solitulafono a tamaiti i faiga faatupu faalavelave; soo se mea e faafaigata ai le olaga o tagata Siamani i Sasae ma faavaivaia ai lo latou lagolagoina o le malo; so'o se mea e leaga ai le commies.
O se galuega ofoofogia. O le Iunaite Setete ma ona sui na faʻaaogaina mea pāpā, susunuina, faʻaupuga, ma isi auala e faʻaleagaina ai fale eletise, fale vaʻa, alavai, uafu, fale faitele, fale kesi, felauaiga lautele, alalaupapa, ma isi; na latou se'e ai nofoaafi la'u oloa, ma manu'a tigaina ai le aufaigaluega; susunu taavale e 12 o se nofoaafi uta ma faaleagaina faagaau o le ea o isi; fa'aaogaina vaila'au e fa'aleagaina ai masini taua ile fale gaosimea; tuu le oneone i totonu o le turbine o se falegaosimea, ma taofia ai; susunu se falegaosimea; fa'alauiloa le fa'agesegese o galuega i fale gaosimea; fasiotia le 7,000 povi o se falesusu felagolagomai e ala i le oona; fa'aopoopo le fasimoli i le susu pauta mo a'oga a Siamani Sasa'e; sa ia umia, ina ua pu'e faapagota, o se aofaiga tele o le oona cantharidin lea na fuafua e gaosia ai sikaleti oona e fasiotia ai tagata taʻitaʻi Siamani i Sasaʻe; tu'u pomu manogi e fa'alavelave ai fonotaga fa'apolokiki; taumafai e fa'alavelaveina le Fa'amanatuga a Tupulaga Talavou a le Lalolagi i Perelini i Sasa'e e ala i le tu'uina atu o ni vala'aulia fa'asese, folafolaga pepelo o le moega ma le laupapa e leai se totogi, fa'aaliga sese o le fa'aleaogaina, ma isi; faia osofaiga i tagata auai i mea pāpā, pomu afi, ma mea e tu'i ai pa'u; fa'agaoi ma tufatufaina atu le tele o kata o mea'ai e mafua ai le fenumiai, le lava ma le ita; auina atu faʻamatalaga faʻasese lafoga ma isi faʻatonuga a le malo ma pepa e faʻaleleia ai le le faʻatulagaina ma le le atoatoa i totonu o pisinisi ma iuni ... o nei mea uma ma sili atu. (6)
O le Woodrow Wilson International Centre for Scholars, o Washington, DC, conservative coldwarriors, i se tasi o latou Cold War International History Project Working Papers (#58, p.9) o loo faapea mai: “O le tuaoi matala i Perelini na faaalialia ai le GDR [Siamani i Sasaʻe] i le mataʻutia tele ma le taufaaleaga ma, e pei ona faaalia i pepa e lua i faaopoopoga, o lona tapunia na maua ai e le setete o Komunisi se puipuiga sili atu.
I le vaitau atoa o le 1950, o Siamani i Sasaʻe ma le Soviet Union na faʻauluina faʻaseā i le au Soviets i le itu i Sisifo ma faʻatasi ai ma Malo Aufaatasi e uiga i gaioiga faʻapitoa ma le vaʻavaʻai ma valaau mo le tapunia o ofisa i Siamani i Sisifo latou te fai mai e nafa. ma na latou tuuina mai ai igoa ma tuatusi. Sa faalogo tutuli a latou faitioga. E mautinoa lava, na amata ona faʻamalosia e Siamani Sasaʻe le ulufale atu i le atunuʻu mai Sisifo, ma iʻu ai i le pa taʻutaʻua. Ae ui i lea, e oo lava ina ua uma ona fausia le pa sa i ai pea, e ui ina faatapulaaina, femalagaaiga faaletulafono mai sasaʻe i sisifo. I le 1984, mo se faaaʻoaʻoga, na faataga ai e Siamani Sasaʻe le 40,000 tagata e ō ese. I le 1985, na taʻua ai e nusipepa Siamani i Sasaʻe e sili atu i le 20,000 tagata na nonofo muamua i le itu i Sisifo, na mananaʻo e toe foʻi i o latou aiga ina ua lē fiafia i faiga faakomepiuta. Na taʻua e le malo o Siamani Sisifo e 14,300 tagata Siamani i Sasaʻe ua toe foʻi i tua i le 10 tausaga talu ai. (7)
Aua foi nei galo ia i tatou e faapea, e ui ina faʻaumatia atoa Siamani i Sasaʻe, i Siamani Sisifo mo le sili atu ma le sefulu tausaga talu ona maeʻa le taua, o tulaga maualuluga o le malo i le pulega, tulafono, ma faʻamasinoga sa i ai le tele o Nazis muamua ma "muamua".
Mulimuli ane, e tatau ona manatua, o Europa i Sasaʻe na avea ma communist ona o Hitila, faatasi ai ma le faamaoniga a Sisifo, na faʻaaogaina e avea o se alatele e oʻo atu i le Soviet Union e tafiesea ai le Bolshevism e faʻavavau, ma o tagata Rusia i le Taua Muamua a le Lalolagi ma le II, na leiloloa. e tusa ma le 40 miliona tagata ona sa faʻaaogaina e Sisifo lenei auala tele e osofaʻia ai Rusia. E le o se mea e ofo ai ina ua uma le Taua Lona Lua a le Lalolagi na naunau le Soviet Union e tapunia le alatele.
Mo se vaaiga faaopoopo ma sili ona manaia o le aso faamanatu o le Wall Berlin, tagaʻi i le tusiga "Humpty Dumpty ma le Pa'u o le Pa o Perelini” saunia e Victor Grossman. O Grossman (née Steve Wechsler) na sola ese mai le US Army i Siamani i lalo o le uunaiga mai le taufaamatau a McCarthy-era ma avea ma tusitala ma tusitala i ona tausaga i le (Sasaʻe) Siamani Democratic Republic. O lo'o nofo pea o ia i Perelini ma lafo atu lana "Berlin Bulletin" i luga o atina'e Siamani i se tulaga le masani. E mafai ona e lesitala i ai i[imeli puipuia]. O lana tala fa'asolopito: "O le sopoia o le Vaitafe: o se Faamanatuga o le American Left, the Cold War and Life in East Germany" na lomia e le Iunivesite o Massachusetts Press. Fai mai o ia e na o ia le tagata i le lalolagi e iai tipiloma mai le Iunivesite o Harvard ma le Iunivesite o Karl Marx i Leipzig.
Al Franken, le pele a le tagata saoloto
Ou te mauaina le faʻaauau pea o imeli mai faʻalapotopotoga "agai i luma" e fai mai ia te aʻu e palota mo Senator Franken pe saofagā i lana toe palota ia Novema, ma ou te le nofo i Minnesota. E tusa lava pe mafai ona ou palota mo ia, ou te le faia. E leai se tasi na lagolagoina le taua i Iraq o le a maua laʻu palota seʻi vagana ua latou lafoaia ma le manino lena lagolago. Ma ou te le faapea o le lafoaia e pei o le faavalevalea a Hillary Clinton e uiga i le le lava o lona iloa.
O Franken, o le sa avea muamua ma tagata pese Aso Toʻonaʻi Night Live, e te manaʻo e te talitonu o ia na tetee i le taua i Iraq talu mai le amataga. Ae na alu o ia i Iraq e le itiiti ifo ma le fa taimi e faafiafia ai le 'au. Pe talafeagai lena mea? Aisea e aumai ai e le militeri tagata faafiafia i fitafita? Ia siitia ai agaga o fitafita. Ae aiseā e manaʻo ai le militeri e siitia le agaga o fitafita? Auā o se fitafita fiafia e sili atu ona lelei lana galuega. Ae o le a le galuega a le fitafita? O solitulafono mataʻutia uma o taua ma soliga o aia tatau a tagata ia na ou faʻamaumauina i auiliiliga mo le tele o tausaga. E le o iloa e Franken mea e fai e fitafita Amerika mo se ola?
I le tausaga talu ona maeʻa le osofaʻiga a le US i le 2003, na faitioina ai e Franken le pulega a Bush ona "ua le mafai ona latou auina atu ni fitafita e lava le galuega." (8) O le ā le “galuega” na manatu le tamāloa na auina atu le ʻautau e fai ae e leʻi faia i ana tapulaa ona o le lē lava o tagata? Na ia manaʻo ia latou sili atu le lelei i le fasiotia o Iraqis na tetee i le galuega? O le au volenitia a Amerika i Iraq e leʻi i ai foi se puipuiga o le tusiaina e faasaga io latou manaʻoga.
Ua leva ona siitia e Franken le agaga o fitafita. O le tausaga e 2009 na faamamaluina ai o ia e le United Service Organization (USO) mo le sefulu tausaga o le faafiafiaina o fitafita i fafo. E aofia ai Kosovo i le 1999, o le imperialist o se galuega e te manaʻo e te vaʻai i ai. Na ia taʻua lona aafiaga USO “se tasi o mea sili ua ou faia.” (9) Na saunoa foi Franken i West Point (2005), faʻamalosia le isi augatupulaga o fitafita a le malo. O se tamaloa lea e luʻitauina le militeri a Amerika i le fale ma fafo? E le sili atu nai lo Barack Obama.
Na tusia e Tom Hayden lenei mea e uiga ia Franken i le 2005 ina ua faia e Franken se polokalama masani i luga o le leitio o le Air America: "O i ai se isi e le fiafia i le puipuiga a Al Franken i aso uma i le faaauauina o taua i Iraq? E le o le faʻaaliga a Bush o le taua, aua o le a faʻaleagaina ai le faʻamoemoega viia a Air America o le faʻapotopotoina o se au maimoa e tetee i Bush. Ae, lelei, o le lomiga a Kerry o le taua, o se tasi e mafai ona sili atu ona pulea ma manumalo, i se auala e sili atu le ofutau o le tino ma le itiiti ifo o sela sauaina. (10)
A o iai i Iraq e faʻafiafia le 'autau, na taʻua ai e Franken e faapea o le pulega a Bush "na feulaina le tipiloma ina ia le maua ai se matou soʻotaga moni," ona le mafai ai lea ona auina atu ia lava 'au e fai le galuega saʻo. “Ona o le soona faamaualuga, ua latou tuuina ai ola o nei alii i se tulaga lamatia.” (11)
Fai mai Franken, ana manuia Amerika i le taufaaleaga ma le taufaamata’u o isi atunuu e tuuina atu o latou igoa i le tuufaatasiga o loo tau i le taua i Iraq, semanu e sili atu le avanoa o le Iunaite Setete e MANALO ai i le taua.
O le lagona lea o se tasi e tetee i le taua? Po o le lagolagoina o ia? O le mafaufau o se tagata Amerika saoloto i ona musika matagofie uma.
Faamatalaga
- Na maua mai ia William Astore, "Teufaafaigaluega i Autau leaga" TomDispatch, Oketopa 14, 2014
- Times Niu Ioka, Iuni 27, 1963, itulau.12
- ISA aso nei, Oketopa 11, 1999, itulau.1
- Washington Post, Me 12, 2009; tagai i se tala faapena ia Novema 5, 2009
- Carolyn Eisenberg, “Tuiina o le Laina: O Le Faaiuga a Amerika e Vaevaeina Siamani, 1944-1949” (1996); pe va'ai i se fa'amatalaga pu'upu'u o lenei tusi a Kai Bird i totonu Le Nation, Tesema 16, 1996
- Va'ai William Blum, "Killing Hope: US Military and CIA Interventions Since World War II", p.400, note 8, mo se lisi o punaoa mo auiliiliga o le sabotage ma le faʻalavelave.
- O Loo Vaaia (Lonetona), Mati 7, 1985
- Washington Post, Fepuari 16, 2004
- Star Tribune, Minneapolis, Mati 26, 2009
- Huffington Post, Iuni 2005
- Washington Post, Fepuari 16, 2004
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo
1 manatu
Hi William,
Ou te talisapaia lau tusiga. MA IOE, sa sili atu ona taufaafefe le lalolagi i tua i le '50s! O lo'o ou faitau:le Tala Fa'asolopito Le Talafaasolopito o le Iunaite Setete", saunia e Oliver Stone ma Peter Kuznik.
Latou te faʻamatalaina pe faʻafefea e le militeri a Amerika i lalo o Truman, Eisenhower, ma Kennedy, o loʻo tuleia pea mo le faʻaaogaina o auupega atomika ma mo se osofaʻiga muamua faaniukilia i Rusia.