Fa’aliliu mai le Eperu e Mark Marshall
Sa malaga atu Sharon i Amerika o se toa o le filemu, e pei ua uma ona ia aveeseina Kasa ma na o le tulitatao o totoe e galue ai. O le mea ua matua mou atu mai le lisi o mataupu lautele o le mea lea o loʻo tupu i le taimi nei i le Faletupe i Sisifo. O loʻo faʻaauau pea ona lofia i tatou e ala o faʻasalalauga i aso uma i afa faʻateʻa, e pei o le Nitzanim bubble. Ae mo le taimi nei o le faʻateʻaina o le toso ese a Kasa - e naʻo luga o pepa e iai. I luga o le eleele, e leai se tagata nofoia na maua se taui. E oo lava ia i latou na malilie e talia taui o loʻo faʻatali nei, aua afai latou te maua se avanoa e maua ai Nitzanim - le penina o fanua faʻatau a Isaraelu - aisea e faanatinati ai? I le taimi nei, e tolu ma le afa masina a o lei oo i le aso fuafuaina o le aveeseina, e le o manino lava po o fea o le a nonofo ai i latou na sosola seia maeʻa talanoaga e uiga i lo latou toe siitia atu. E ese mai le manatu masani, e leai ni atina'e ua fa'atuina e oo lava i o latou fale le tumau. “O le Settlement Department of the Jewish Agency, e nafa ma le tuuina atu o le 'caravillas' [o karavani sa tatau ona talimalo ai le au malaga le tumau] e oo mai i le taimi nei e lei mauaina se poloaiga mai le malo. (Petersburg, “Yediot Ahronot†, 8 Aperila 2005)
Afai e fa'amoemoe Sarona e aveese le nu'u o Kasa, o lo'o ia faia ma le le lelei tele. E sili atu lona lelei i le Faletupe i Sisifo. O iina, o fuafuaga o loʻo faʻatinoina tonu e pei ona faʻatulagaina. Mai lava i le amataga, i le taimi muamua o maliega i le va o Sharon ma Netanyahu i le tasi tausaga talu ai e uiga i le faʻamavaeina o fuafuaga, na malilie ai e le faʻaaogaina le faʻamavaega aʻo leʻi maeʻa le "pa vaeluaga" i le itu i sisifo o le Faletupe i Sisifo. (1). O le mea moni, o le fausiaina o le puipui o loʻo agai atu i le maeʻa. Ia Iulai o le aso faʻasalalau mo le amataga o le faʻasaʻoina o Kasa o le pa o loʻo siomia ai Ierusalema i Sasaʻe ma vavae ese mai le Faletupe i Sisifo o le a faʻatulagaina. O Palesitina o loʻo nonofo ai o le a mafai ona o ese naʻo pemita. O le totonugalemu o le olaga i le Faletupe i Sisifo o le a avea ma falepuipui. E le gata i lea, o le puipui i matu, lea ua uma ona falepuipui ai tagata o Tul Karem, Qalqilya ma Masha, ma ua faoa ai o latou fanua, o loo faaauau pea ona agai i luma i saute. O lea la ua aga'i atu le au bulldozers i fanua o Bil’in ma Safa, e tuaoi ma nofoaga o Modi’in Elit. O le au faifaatoʻaga o loʻo faʻaumatia o latou fanua o loʻo taumafai e tu i luga o latou tulaga, faatasi ai ma Isaraelu tetee i le pa. Ae o ai e faalogo e uiga i o latou mafatiaga ma e uiga i la latou tauiviga, i le lotolotoi o le vevesi ona o le vavaeeseina?
O le fuafuaga faʻateʻaina na fanau mai ia Fepuari 2004, i le maualuga o le galu o faitioga faavaomalo i luga o le pa puipui, i le afiafi o le tatalaina o felafolafoaiga i le faamasinoga faavaomalo i The Hague. I le fa’ai’uga na tu’uina atu ia Iulai, na fa’amaonia ai e le fa’amasinoga e fa’apea, o le auala o le pa o se soliga mata’utia ma matuia o le tulafono fa’ava-o-malo. E le gata i lea, na faailoa mai e le faamasinoga e iai se tulaga lamatia o le "se suiga atili i le faitau aofaʻi o tagata ona o le o ese o le faitau aofaʻi o Palesitina mai nisi o eria" (para. 122). I se isi faaupuga, na lapataia e le faamasinoga se faagasologa o le fesiitaiga.
E tusa ai ma faʻamaumauga a le UN 237,000 Palestinians o le a puʻeina i le va o le puipui ma le Green Line ma 160,000 isi o le a tumau i le itu Palesitina, vavae ese mai lo latou fanua. (O le auala na faamaonia i le fono a le malo ia Fepuari 2005 e faaitiitia ai lo latou numera) (2). O le a le mea e tatau ona faamoemoeina mo na tagata, mo le au faifaatoaga ua leiloa o latou fanua, mo i latou ua falepuipui ua vavae ese mai o latou aiga ma o latou olaga? I totonu o taulaga aitu o Tul Karem ma Qualqilya ma nuu e lata ane i Mas’ha, e toatele ua o ese atu ina ia saili mea e ola ai i pito o taulaga i le ogatotonu o le Faletupe i Sisifo. O le a le umi o le a mafai ai e isi ona taofimau i lalo o tulaga o le atuatuvale ma le atrophy, i totonu o nuu ua avea ma falepuipui?
"Transfer" o loʻo fesoʻotaʻi i le manatuaga faʻatasi ma loli e taunuu i le po e ave Palesitina i luga o le tuaoi, e pei ona tupu i nisi o nofoaga i le 1948. Ae i tua atu o le asu o le faʻamavaega, o se faagasologa o le faʻagesegese ma natia fesiitaiga o loʻo faia i totonu. le Faletupe i Sisifo i aso nei. E le faigofie ona fa'amasinoina po'o fea le auala e 'ave'esea ai tagata mai o latou fanua e sili atu ona sauā. Toeitiiti atoa le 400,000 tagata, e tusa ma le afa o le numera o Palesitina na faamalosia e tuua o latou fanua i le 1948, ua avea nei ma sui tauva mo le "voluntary migration" i tolauapiga a tagata sulufaʻi i West Bank. Ma o nei mea uma o loʻo pasia i le taimi nei i le le leoa aua atonu o le a faʻamavae Sharon.
(1) Fa'ata'ita'iga, o nisi o lipoti mai ia Aperila i le tausaga talu ai: “Na fai le tautinoga a le palemia o le a faamaeaina le pa tuueseese a'o le'i amataina le aveeseina… Ua fuafuaina e le vaega o le puipuiga e mafai ona faamaeaina le pa i se taimi vave i le faaiuga o le 2005. .I se isi faaupuga: E ono le mafai e Isaraelu ona faʻamaeʻaina le aveeseina i le aso na folafola atu i le US†(Yosi Yehushua, Yediot Aharonot, Aperila 19, 2004). "Na faasilasila mai e Netanyahu o loʻo ia faʻamoemoe e lagolagoina le faʻamavaeina ina ua maeʻa tuutuuga e tolu na ia tuʻuina mai - [e aofia ai] le faʻamaeʻaina o le pa aʻo leʻi faʻaumatia" (Itamar Eichner ma Nehama Duek, Yediot Aharonot, Aperila 19, 2004).
(2) O fuainumera e mai le manatu faufautua a le ICJ o Iulai 9 e mafai ona maua i http://www.icj-cij.org/icjwww/idocket/imwp/imwpframe.htm. O fuainumera tutusa na tuuina mai i le aufaasālalau a Isaraelu, egMeron Rappaport, Yediot Aharonot, Me 23, 2003; Akiva Eldar, Haʻaretz, Fepuari 16, 2004. O le laina fou o le pa e pei ona faʻamaonia e le kapeneta a Isaraelu ia Fepuari 20, 2005 e faʻaitiitia ai le tele o fanua Palesitina e faʻapipiʻiina e le pa e 2.5%, aemaise lava i Heperona i Saute. eria, lea e na'o le amataina o galuega (o lea e mafai lava ona suia le ala pa puipui i le tele o taimi, ao faagasolo le galuega). Sa i ai ni suiga laiti i isi vaega, e fa'atonuina e fa'ai'uga a le Faamasinoga Maualuga a Isaraelu, o lona uiga e tatau i nisi o nu'u si'omia ona toe maua mai o latou fanua. Ae e le afaina ai le aofaʻi atoa o Palesitina o loʻo siomia e le puipui. I Khirbet Jbara i le Tulkarm Governorate, na faʻamaonia e le kapeneta le faʻanofoina o le 6km vaega o le Pa puipui latalata i le Green Line. O se taunuuga, o le faitau aofaʻi o Palesitina i lenei eria o le a le toe tuʻuina i totonu o se nofoaga tapunia atoa, ae i luga o le itu i Sisifo o le itu o le Pa. O lenei mea o le a faʻaitiitia ai le aofaʻi o tagata Palesitina o loʻo vavae ese mai le Faletupe i Sisifo e tusa ma le 340 tagata (e tusa ai ma le UN OCHA lipoti o Mati 2005 i le suʻesuʻega muamua o aʻafiaga o le auala fou puipui na faʻamaonia ia Fepuari 2005. www.ochaopt.org)
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo