O lea la ua avea nei George Bush Jnr ma tagata tomai faapitoa i le Liki o Malo, a ea? I le isi itu o Amerika, na ia taʻu atu i tagata o Malo Aufaatasi o loʻo lamatia i le avea ma se faʻalapotopotoga tuai o le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O se "fale talanoa" o le auala lea na ia faʻatatau i le Liki. Maimau pe ana na vaai i se tusi o talafaasolopito i lea taimi ma lea taimi. Atonu o le a ia iloa ai ua toilalo le Liki i le lalolagi ona o le taufaaleaga ma le le amanaiaina e malo tetele o loo faaalia e le Iunaite Setete i aso nei.
Na faavaeina le Liki ina ua uma le taua 1914-18. O Peresitene Woodrow Wilson o le Iunaite Setete o se tasi o ana faatosaga. Na ia manaʻo e puipuia aia tatau a tagata laiti, ia tuʻuina atu i tagata le tutoʻatasi. O lona “14 points” sa avea o se musumusuga i malo uma o le lalolagi. Na ia manaʻomia se faʻatonuga faʻavaomalo fou - ata o George Bush Snr - ma le tutusa o malo. “Ua faamaapeina Europa,” o le faaaliga lea a General Smuts i le 1918, “ma e tatau ona avea le Liki o Malo ma suli i lenei fanua tele.”
Ma o lea na avea ai ma Polani fou, Yugoslavia, Siekisolovakia, o se Europa toe faʻafouina ma, ioe, o se Sasaʻe Tutotonu fou. O le setete faʻaonaponei o Iraq (Peresitene Bush, faʻamolemole matau) o loʻo nofo aitalafu i le Liki, o ana pule a Peretania ma Farani na tuʻuina mai ia i tatou mo le lelei pe sili atu ona leaga - atonu e sili atu le leaga - Palesitina ma Suria ma Lepanona. O isi na mananao i setete, foi. Na manaʻo le au Kurds i se setete. Na mananaʻo tagata Armenia e toe faʻafoʻi lo latou fasioti tagata e le au Turks ma toe foʻi i aiga i Turkey.
Ae na ma'i Peresitene Wilson. Na teena e le US Congress le auai i le Liki ma na liliu le US i se faʻaesea lea o le a naʻo le tuliesea pe a uma Pearl Harbor - ma a maeʻa (Peresitene Bush, faamolemole toe matau) lua tausaga taua tele o le solitu. E leʻi manaʻo tagata Amerika i se vaega o le Liki. O le malosi sili i le lumanaʻi, o ana faatosinaga mo le filemu semanu e aoga tele i le lalolagi - ma o lona tuputupu aʻe o le tamaoaiga ma le militeri na ono mafai ai e Hitila ona toe iloilo ana fuafuaga - fulitua i le Liki. E leai se setete na maua e le au Kurds. E leʻi toe foʻi tagata Armenia i le fale.
O isi malo tetele na auai i le Liki. Na mana'o Falani ina ia malosi, ia i ai se 'au fa'afitafita fa'ava-o-malo - e le pei o leoleo filemu a le UN i aso nei - ae o Peretania, o le na mana'o e tumau pea le malo malosi muamua i le lalolagi, na teena le manatu. O le su'ega moni muamua na sau mai Iapani. O lo tatou fili i le Taua Lona Lua a le Lalolagi i le lumanaʻi na tuʻuina atu se fuaiupu i le feagaiga a le Liki e aofia ai le manatu o le tutusa o ituaiga. O le faufautua a Wilson lava ia - mo Amerika sa naunau lava e auai i le Liki i lena taimi - na fulitua i le manatu. O le a “lavea ai le mataupu tuuga i le lalolagi atoa,” o lana tusi lea.
I le faaiuga, o le mataupu "tuuga" na naʻo le faʻatagaina e faʻalavelave pe a manaʻo le Liki e manaʻomia le puipuiga o tagata laiti i totonu o setete laiti ma fou na faia ina ua maeʻa le Taua Muamua a le Lalolagi. O nai vaega laiti i Polani ma Siekisolovakia na i lalo o le vaavaaiga a le Liki. E lei popole tele setete i ia aiaiga. O lea ina ua amata ona sauāina e Hitila tagata Iutaia o Siamani ina ua mavae le 1933, sa leai se malosi o le Liki. I le 1923 - e aunoa ma se lagolago a Peretania mo se 'au Liki - na nofoia e Farani le Rhineland e faamalosia Siamani e totogi le toe faaleleia o taimi o taua. O lea na amata ai ona le amanaʻia e setete taʻitasi le Liki. O le osofaʻiga a Italia i Abyssinia i le 1935 ma le taua a le malo o Sepania lea na amata i le 1936 na faamaonia ai lona le aoga. I lalo o Hitila - e mautinoa lava e le fiafia i se "tutusa o malo" - na lafoaia e Siamani le Liki. O le mea e ofo ai, na faaauau pea ona lagolagoina e le Soviets. O faʻasalaga i Sepania e leʻi faʻaumatia ai a latou taua faʻale-malo. Amerika na nofo ese mai ai.
Sa taumafai nuu laiti e faasese tagata tinoeese. A o avea o ia ma peresitene o le fono a le Liki - o le na muamua i le tatou Fono Puipuiga i aso nei - Eamon de Valera o Aialani na faatu mai e Eamon de Valera o Aialani se vaega tele a le Liki e taofi le osofaʻiga a Italia i le 1935. Na saunia o ia e tuʻuina atu lana lava auʻau fou a Irish i sea galuega. O malo tetele sa le fiafia. “Ua le mafai ona matou faia o matou loto e faataulagaina le manuia manatu faapito pe a feteenai ma le faamasinoga tonu i isi,” o le faitioga mulimuli ane a de Valera. E oo atu i le 1939, na ia taʻua saʻo le Liki o "mea leaga".
O lea la ua fa'ailoa mai e Bush Jnr, o le a avea fo'i le UN ma otaota pe a le o'o mai i tua ma mulimuli i le mana'o o Amerika e osofa'ia Iraq. Na te manaʻo e faʻaaogaina mo lana poloketi o le "suiga o pulega" - lea o le a suia ai le faʻafanua o Sasaʻe Tutotonu, maua ai se galu o le suauʻu tamaoaiga mo kamupani a Amerika ma faʻaitiitia ai fili o Isaraelu i le vaivai. E tatau ona tatou talitonu o lenei mea e uiga i auupega o le tele o faʻaumatiaga - ma galo ai o le US na faʻatau atu le botulinum toxin, anthrax ma fagu o le West Nile virus i Iraq i le va o le 1985 ma le 1989. Mo le tele o lena taimi, na tau ai Iraq ma Iran â €" o se taua na taumafai le UN e faamuta.
Aisea la e tatau ai ona i ai se faaaloalo a Saddam mo le UN? Aisea, pe a solia e Isaraelu iugafono a le Fono a le Puipuiga - e oo lava i aso nei - e tatau ona taalo Iraq i le tusi? E le toe popole tagata Amerika i le le usitaia e Isaraelu o iugafono a le UN nai lo le popole o Siamani i le Liki ina ua toe ulufale atu i le Rhineland, po o le taimi foi na osofaia ai e Italia Abyssinia. O malosiaga tetele ia e pulea le UN ma o le a latou faʻaaogaina pe faʻaleagaina pe a latou manatu e talafeagai. I se tulaga uiga ese, o le pulega a Amerika - lea mo le tele o tausaga na le mafai ona totogi ana aitalafu i le tino o le lalolagi - e saʻo e siitia ai le agaga o le Liki. Aua o le faalumaina ma le faasausili o malo tetele na faaleagaina ai - e pei lava ona mafai e Amerika ona faaumatia UN i aso nei.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo