Sa i ai se faʻalavelave tele - e leʻi fesiligia e le aufaasālalau - ma le faʻasalalauga i lenei vaiaso e le US Department of Energy o se "tulaga faʻasaienisi tele" i le atinaʻeina o le malosi faʻafefiloi.
“O se tulaga iloga lea ua ausia,” o le faaaliga lea a le Failautusi o le Energy Jennifer Granholm. O lana matagaluega fetaomi faamatuu fai mai o le suʻesuʻega i Lawrence Livermore National Laboratory i Kalefonia "na maua ai le tele o le malosi mai le fusi nai lo le malosi o le laser e faʻaaogaina ai" ma o le a "tuuina atu ni malamalamaaga taua i faʻamoemoega o le malosi faʻafefiloi mama."
Na taʻua e le CBS News: “Ua iai faiga faatekinolosi o le fusia faaniukilia talu ona faia le pomu hydrogen mea ufiufi le fa'aaliga. "O le fusi faaniukilia ua manatu o le grail paia o le foafoaga malosi." Ma "o le taimi nei o le fusuaga e foliga mai ua iu lava iinei," o le tala lea a le vaega CBS.
Ae, e pei o Dr. Daniel Jassby, mo le 25 tausaga o le suʻesuʻega autu o le physicist i le Princeton Plasma Physics Lab o loʻo galue i suʻesuʻega ma atinaʻe malosi faʻafefiloi, faʻaiʻu i le 2017 mea i le Bulletin of the Atomic Scientists, malosi fusi "o se mea e tatau ona aloese mai ai."
O lana tusiga sa faaulutalaina "Fusion reactor: E le o le mea latou te faʻafefe ai."
"O fusion reactors ua leva ona taʻua o le 'atoatoa' puna malosi," na ia tusia ai. Ma o le "tagata soifua o loʻo faʻalatalata atili" i le "ausia lena taimi faʻalavelave pe a o le aofaʻi o le malosi e sau mai le fusuaga fusuaga o le a sili atu nai lo le aofaʻi o loʻo alu i totonu, maua ai le malosi."
“Ae peitaʻi, a o tatou agaʻi atu i la tatou sini,” o le tala lea a Jassby, “ua oo i le taimi e fesili ai: Pe o le fusuaga moni o se puna o le malosi atoatoa?” Ina ua maeʻa ona ou galue i suʻesuʻega faʻatupu faaniukilia mo le 25 tausaga i le Princeton Plasma Physics Lab, na amata ona ou vaʻavaʻai i le atinaʻe faʻatasi ma le le fiafia i loʻu litaea. Na ou faaiʻuina o se masini fusifusia e mamao mai le atoatoa, ma i nisi o auala e latalata i le faʻafeagai.
"E le pei o le mea e tupu" pe a tupu le fusuaga i luga o le la, "lea e faʻaaogaina le hydrogen masani i le tele o le mafiafia ma le vevela," i luga o le lalolagi "o fusion reactors e mu ai le neutron-rich isotopes o loʻo i ai ni mea faʻapitoa e leai se mea e afaina ai," o lana tala lea.
O se mea autu o le leitio i le faagasologa o le fusi i luga o le lalolagi o le tritium, o se fesuiaiga leitio o le hydrogen.
O lea o le a i ai “faafitauli faanoanoa e fa”—“faaleagaina o fausaga o le susulu; otaota leitio; le mana'omia mo le puipuia o meaola; ma le tulaga e mafai ona gaosia ai le plutonium 239—e faapea ona faaopoopo atu ai i le faamataʻu mai o le faateleina o auupega faaniukilia, ae lē o le faaitiitia, e pei ona manaʻo i ai i latou e lagolagoina le fusi,” o le tusi lea a Jassby.
"E le gata i lea, afai e mafai ona faʻaogaina mea faʻapipiʻi ... latou te fefaʻasoaaʻi nisi o isi faʻafitauli tuga e afaina ai mea faʻafefete, e aofia ai le faʻamalolo o le tritium, manaʻoga faʻafefe faʻafefe, ma tau maualuga. O le a iai foʻi faʻafitauli faʻaopoopo e tulaga ese i masini fusifusia: o le faʻaaogaina o se suauu (tritium) e le maua i le natura ma e tatau ona toe faʻatumu e le reactor lava ia; ma e le mafai ona alofia alavai eletise i luga ole laiga e matua faʻaitiitia ai le eletise o loʻo avanoa mo le faʻatau."
"O le punavai autu o le tritium o le fission nuclear reactors," na ia faaauau ai. Tritium e gaosia e avea o se mea leaga i fale faaniukilia masani. E fa'avae i luga ole vaeluaga o atoms, fission, a'o fusuaga e aofia ai le fusia o atoms.
"Afai e faʻaaogaina, o le deuterium-tritium-based fusion o le a naʻo le pau lea o le puna o le eletise e le faʻaaogaina se suauʻu masani pe faʻaliliuina se sapalai malosi faʻanatura e pei o le la, matagi, vai pa'ū, poʻo le geothermal. O le tulaga ese, o le vaega tritium o le suauʻu fusuaga e tatau ona gaosia i totonu o le fusion reactor lava ia, "o le tala lea a Jassby.
E uiga i le faateleina o auupega faaniukilia, "O le fa'aogaina o le plutonium 239 matala po'o le fa'alilolilo e mafai i totonu o se masini fa'afefiloi e ala i le tu'uina o le uranium oxide i so'o se nofoaga o lo'o felelei solo ai neutrons o so'o se malosi. O le vasa o neutrons fa'agesegese e mafua mai i le ta'ape'apeina o neutrons fusu'aga o lo'o tafe i luga o le va'a fa'afo'i e so'o i tulimanu uma o totonu o le reactor, e aofia ai ma fa'aopoopoga i le va'a tali."
E tusa ai ma le "faaopoopoina o mea le lelei o loʻo faʻasoa faʻatasi ma le fission reactors," i totonu o le fusi faʻafefiloi: "Tritium o le a taape i luga o luga o luga o le vaʻa faʻafefe, mea faʻapipiʻi tui, alavai pamu, ma isi faʻaopoopoga. O le a'a i totonu o le fa'aogaina o le vevela, po'o le malepelepe o alavai gaogao e mafai ona i'u ai i le tu'uina atu o le tritium leitio i totonu o le ea po'o punavai i le lotoifale. E fesuia'i le Tritium ma le hydrogen e maua ai le vai fa'ato'a, lea e lamatia ai le ola."
"E le gata i lea, o loʻo i ai faʻafitauli o manaʻoga faʻafefe ma le lelei o le suavai," o lana tala lea. “O le fusion reactor ose afi eletise e tu'uina atu ai le tele o mana'oga i punaoa vai mo le lua malulu malulu e maua ai le ausa, faʻapea foʻi ma le aveesea o le vevela mai isi masini faʻafefe e pei o pusaaisa cryogenic ma pamu....O le mea moni, o le fusuaga reactor. o le a sili ona maualalo le malosi o le suavai nai lo so'o se ituaiga fale eletise, pe fa'atosina po'o le faaniukilia. Faatasi ai ma tulaga o lamala ua faateteleina i itu eseese o le lalolagi, e tele atunuu ua le mafai ona lagolagoina faaletino masini fusuaga tetele.”
"Ma o mea uma o loʻo taʻua i luga o lona uiga o soʻo se fusion reactor o le a feagai ma le tele o tau faʻaogaina," o lana tusi lea.
“O le faagaioiina o le fusion reactor o le a manaomia ai tagata faigaluega o latou tomai sa manaomia muamua mo na o galuega i fale fission—e pei o tagata tomai faapitoa mo le mataituina o mataupu tau puipuiga ma tagata faigaluega faapitoa e lafoai otaota leitio. O le a mana'omia nisi tagata tomai fa'apitoa e fa'agaoioia le fa'afuga fa'aa'a'a'a'ese'ese e sili atu ona lavelave e aofia ai le cryogenics, tritium processing, masini fa'avevela plasma, ma su'esu'ega fa'apitoa. Fission reactors i le Iunaite Setete e masani ona manaʻomia le itiiti ifo i le 500 tagata faigaluega tumau i luga o le fa vaiaso sifi, ma fusi faʻatasi e manaʻomia latalata i le 1,000. I se faʻatusatusaga, e naʻo ni nai tagata e manaʻomia e faʻagaoioia fale eletise, fale faʻa-natura-kesi, uila afi, afi eletise, ma isi punaoa eletise, "o lana tusi lea.
“O le tele o tupe alu faifaipea e aofia ai le suia o mea ua faaleagaina e le radiation ma vaega ua faaleagaina i le plasma i le maneta o le fusifusia, ma le fausiaina o le faitau miliona o pusa suauu mo taʻitasi inertial confinement reactor i tausaga taʻitasi. Ma o soʻo se ituaiga o fale faaniukilia e tatau ona faʻasoa tupe mo le faʻamutaina o le olaga atoa faʻapea foʻi ma le lafoaia faʻavaitaimi o otaota faʻasalalau."
"E le mafai ona mafaufauina o le aofaʻi o tau faʻaogaina o se reactor fusion o le a laʻititi nai lo le fission reactor, ma o le mea lea o le tau faʻavae o se reactor fusion ola e tatau ona latalata i le zero (poʻo le tele o fesoasoani) i nofoaga e naʻo le tau faʻaogaina. o le fission reactors e le tauva ma le tau o le eletise e gaosia e le malosi faaniukilia, ma ua iu ai i le tapunia o malosiaga faaniukilia,” o le tala lea a Jassby.
“I se aotelega, e feagai le masini fusifusia ma nisi o faafitauli tulaga ese: o le leai o se suauu masani (tritium), ma alavai eletise tetele ma le le mafai ona faaitiitia… O nei faʻalavelave-faʻatasi ai ma le tele o tupe faʻaalu ma le tele o faʻafitauli faʻaletonu o loʻo faʻasoa faʻatasi ma reactors fission— o le a sili atu ona mana'omia le fau ma fa'agaioia o mea fa'afusu'i e fau ma fa'agaioi, pe o'o atu i le fa'atinoina o le tamaoaiga, nai lo so'o se isi lava ituaiga fa'aola eletise."
“O mea moni faigata o le fusuaga ua teena ai faamatalaga a ona tagata e lagolagoina le 'malosi e le faatapulaaina, mama, saogalemu ma taugofie.' Malosiaga fusifusia Terrestrial o lē o le puna malosi sili lea e viia e ana mea faʻamalosi,” o le tala lea a Jassby.
I le amataga o lenei tausaga, ua laga ai le mataupu o le le lava o le suauu tritium mo fusion reactors, Saienisi, o se lomiga a le American Association for the Advancement of Science, faasalalau se mea Ulutala: “O LE KESI, O le le lava o le suauu tritium e mafai ona tuua ai le malosi fefiloi ma se tane gaogao.” O lenei vaega, ia Iuni, na ta'ua ai le maualuga o le tau o le “seseasea radioactive isotope tritium…I le $30,000 i le kalama, e toetoe lava tutusa le taua ma se taimane, ae mo tagata su'esu'e fusifusia le tau e tatau ona totogi. Pe a tuʻufaʻatasia le tritium i le maualuga o le vevela ma lona tei o le deuterium, o kasa e lua e mafai ona mu e pei o le La.
Ona iai lea o le faʻatonutonuina o mea faʻapipiʻi. O se tusiga i le tausaga talu ai i Iloiloga Faiga Faavae a le MIT Science na ta'ua: “O le malosi o le fusi ua leva ona ta'ua o se puna malosi e mafai ona gaosia ai le tele o le malosi mama...E ui lava i lea folafolaga, e le'i fua mai le malosi o le fusuaga ina ua mavae le onosefulu tausaga o suesuega ma atinae ona o le faaauauina o luitau faasaienisi ma tekinolosi. O le tele o tupe fa'afaigaluega a le tagata lava ia i pisinisi tu'ufa'atasiga amata fa'amanino e fa'ailoa mai ai le toe fa'afouina o le fiafia i fa'amoemoega o le atina'e lata mai o tekonolosi fa'afefiloi. O le manuia o le atinaʻeina o le malosi tuʻufaʻatasia, peitaʻi, e manaʻomia se faʻatonuga faʻatonutonu talafeagai e faʻamautinoa ai le saogalemu lautele ma le tamaoaiga.
"O tulafono faatonutonu e faʻamatalaina tulaga lamatia o loʻo aofia ai faʻamatalaga lamatia mai suʻesuʻega o le saogalemu e faʻamautinoa ai e talafeagai tulafono faatonutonu mo le lamatiaga moni o se gaioiga," o le tala lea a le mea. "E ui lava i le aoga o le faʻaaogaina o se faʻamatalaga faʻalavelave faʻapitoa mo se pisinisi faʻatauvaʻa matutua, o le faʻaaogaina o tulafono faʻamataʻu mo le laiseneina o tekonolosi faʻasalalauga faʻapisinisi muamua e mafai ona afaina ai le sini o le faʻaogaina o le faʻaogaina o le tamaoaiga i se taimi lata mai. Fa'atekonolosi feso'ota'iga fa'apisinisi e le lava le fa'agaioiga ma fa'atulafonoina tulaga fa'avae e lagolago ai le fa'aoga vave ma le lelei o tulafono fa'atonu-fa'ailoaina."
E ui i le salalau o le fiafia a le aufaasālalau e uiga i le faʻasalalauga tuʻufaʻatasia i le vaiaso talu ai, sa i ai ni faʻamatalaga fuaina i le aufaasālalau. Arianna Skibell o Politico tusia a fasi ulu "O se siaki moni lenei mo le fusi faaniukilia." Fai mai a ia, "o loʻo i ai faʻalavelave faʻasaienisi ma inisinia i le atinaʻeina o lenei suʻesuʻega i masini e mafai ona gafatia le faʻaliliuina o se faʻafefiloi i le eletise mo le laina. O lena e tu'u sa'o ai le fusuaga i le vaega o le 'atonu i se aso.'”
"O nisi nei o mafuaʻaga mo le faʻafefe o faʻamoemoega o lenei faʻalavelave o le a maua ai soʻo se alualu i luma vave i le faʻatalanoaina o faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau," o le tala lea a Skibell. "Muamua ma sili, e pei ona lapataia e saienitisi o le tau, e le o iai ni tausaga e faatali ai le lalolagi seia oo ina mafai e tekinolosi ona aveesea le kasa oona." Na ia taʻua le saienitisi o le tau o le Iunivesite o Penisilevania Michael Mann e faapea: "O le a sili atu loʻu fiafia i se faʻasalalauga e faʻamutaina e le US le faʻatupeina o suauʻu."
Henry Fountain i lana Times Niu Ioka luga ole laiga “Climate Forward,” Na tusia e fa'afefea “e mana'omia e le lalolagi ona vave tipiina [carbon] a'afiaga ... E tusa lava pe o'o ina fa'ataunu'u afi afi fa'afefiloi, e foliga mai o le a le tupu i se taimi e fesoasoani e taofia ai a'afiaga lata mai o suiga o le tau. E sili atu le lelei, fai mai le tele o saienitisi o le tau ma le au fai tulafono, le taulaʻi atu i tekinolosi faʻafouina faʻafouina o loʻo avanoa nei e pei o le malosi o le la ma le matagi e fesoasoani i le ausiaina o nei faʻamoemoega o le auma.”
“Afai la o le fusuaga e le o se suiga vave o le tau, e mafai ona avea ma se fofo umi atu mo manaoga o le malosi o le lalolagi?” sa ia alu atu. “Atonu, ae o le tau atonu o se fa’afitauli. O le National Ignition Facility i Livermore, lea na faia ai le suʻega, na fausia mo le $ 3.5 piliona.
O le Lawrence Livermore National Laboratory e umi se tala fa'atasi ma fusi. O iina, i lalo o le poto faaniukilia o Edward Teller, o le na avea ma ona faatonu, na fausia ai le pomu hydrogen. Ioe, ua leva ona taʻua o ia o “le tamā o le pomu hydrogen.” O le hydrogen pomu e faʻaaogaina le fusi ae o le pomu atomika, lea na galue muamua ai Teller i le Los Alamos National Laboratory, faʻaaogaina le fission. O le atinaʻeina o pomu atomika i Los Alamos na taʻitaʻia ai se faʻalavelave faaniukilia: fale eletise faaniukilia e faʻaogaina ai le fission.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo