Ua fa'afeiloa'ia e le au faipule ma le au fa'asalalau le mea latou te va'ai i ai o le toe fo'i mai o le Peresetene Trump i faiga fa'avae a Amerika i fafo. Latou te faʻafeiloaʻi le faʻaogaina moni poʻo le faʻamataʻu o le militeri i Suria, Afghanistan ma Korea i Matu, ma viia lona tofiaina o le au taʻutaʻua i ofisa sinia. O se tulaga mataʻina o le 100 aso muamua a Trump o le auala lea na faia ai le osofaʻiga e temoni ia te ia ma lana aumalaga e pei o meaola o le Kremlin na faafuasei lava ona tape e pei o se moli i le taimi lava na ia solomuli ese ai mai lona talitonuga muamua.
O le mea moni, o le pulega o le Trump e tatau ona sili atu ona fefefe o se lamatiaga i le filemu i le lalolagi i le faaiuga o lona 100 aso muamua i le tofi nai lo le amataga. E mafua ona o le Trump i le White House e faʻamalosia ai le toʻatele o i latou, e mamao mai le avea ma "se paʻaga saogalemu", ua taʻitaʻia le US i se faasologa o taua mataʻutia i Sasaʻe Tutotonu i le post 9/11 era. E leai se mafuaaga e manatu ai ua suia o latou ala pe aʻoaʻoina mai mea sese ua mavae.
O lenei manatu e sili atu ona malamalama i Sasaʻe Tutotonu nai lo le US ma Europa. I Baghdad, mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo popole tagata ona latou te vaʻavaʻai i le US building agai i le toe faʻafouina o le feteʻenaʻiga ma Iran, atonu o le a toe faʻafoʻisia le maliega faaniukilia ma Tehran ma taumafai e faʻaitiitia pe faʻaumatia faatosinaga a Iran i Iraq. Jim Mattis, le Failautusi mo le Puipuiga ma le sa avea muamua ma Marine general, ma HR McMaster, le National Security Adviser ma se aoao i taua. aafiaga i Iraq, e taufai tetee uma i Iran. Mo fitafita e pei o McMaster, o le toilalo a le US i Iraq e le tatau ma faʻaleagaina e le tagata lava ia ma latou faʻamoemoe e toe faʻafoʻi.
O le US-Iran feteʻenaʻiga o se tala leaga mo Iraq aua atonu e le o lona uiga o se taua i fafo (e ui lava e matua mafai lava), ae o le a tauina i luga o le teritori o Iraqi e sui o le lotoifale ma uo. “E matuā lē mafai lava e Iraq ona toe faia ni sauāga,” o le tala lea a se tasi tagata fai faamatalaga a Iraqi, “ma e leai se manumalo manino.” Na ia finau e faapea o le aafiaga o le taua a Iran-Iraq i le 1980-88, ina ua leiloa e le au Iran le afa miliona tagata maliliu, ua afaina i mafaufau o taitai Iran ma latou te le faatagaina lava se malo i fafo e tetee e pei o le US e avea ma pule i Iraq. .
O le tele o tusitala i Sisifo na fiafia i le osofaʻiga a le Trump i Suria i le aso 7 o Aperila, ma faʻamatalaina o se toe foʻi i se faiga faʻavae a Amerika e manaʻomia ai le alu ese o Assad o se vaega o le filemu. Ae o lenei faiga faavae ua leva ona mate i le vai ona e leai se mafuaaga e alu ai Assad. O faiga fa'avae a Suria a Trump i le taimi o le tauvaga palota a le peresetene e sili atu le taua nai lo Hillary Clinton o le leo o le US foreign policy establishment.
O le fa'afitauli tele mo tagata Suria masani ma malosiaga i Sisifo, afai e alu Assad pe fa'avaivaia, o le a sili ona fa'amanuiaina o al-Qaeda ma Isis. O le filifiliga o le va o le leaga tele ma le leaga. O loʻo i ai taumafaiga faʻasalalau e faʻafoliga o le au faʻaauupegaina a Suria e le o loʻo taʻitaʻia e vaega Salafi-Jihadi. Ae o nei taumafaiga o loʻo faʻaumatia e Jabhat al-Nusr, lea e masani ona faʻaigoaina suiga, faʻaumatia ona fili mulimuli i le itu i matu o Suria.
O se vaega taua o faasalalauga o le fai mai o le malo o Suria o loʻo faʻatasi ma Isis pe leai foi se mea e tau ai. Ae o lenei mea e feteenai ma se suʻesuʻega fou a le vaega mataʻituina IHS Markit, faʻaalia mai i le tausaga talu ai na tau ai e Isis le au a le malo o Suria nai lo se isi lava fili. I le va o le 1 Aperila 2016 ma le 31 Mati 2017, 43 pasene o Isis na tau i Suria na faasagatau atu i 'au a Assad, 17 pasene e faasaga i le US na lagolagoina ae o Kurdish na pulea le Syrian Democratic Forces ma le 40 pasene faasaga i isi vaega, aemaise lava Turkish proxies faʻamalosia e le autau a Turki i matu o Alepo.
"O se mea moni le talafeagai o soʻo se gaioiga a Amerika e faʻavaivaia ai le malo o Suria o le a manuia ma le le iloa le Islamic State ma isi vaega Jihadi," o le tala lea a Columb Strack, tagata suʻesuʻe sinia i Sasaʻe Tutotonu i IHS Markit. “O le malo o Suria o le samala lea o le samala ta'ita'i a Amerika. A o siosiomia e le au a le US ia Raqqa, o le Islamic State o loo auai i se taua malosi ma le Malo o Suria i Palamaira ma isi vaega o itumalo o Homs ma Deir al-Zour. Afai e puʻea e Isis Deir al-Zour, o le aai tele i sasaʻe o Suria, o le a toe faʻafouina le vaega e tusa lava pe leiloa Raqqa ma Mosul.
Fai mai le pulega o le Trump, o lona faamuamua o le aveese pea lea o Isis ma e leai se tasi e le malie i ai. Ae o le toe faʻafouina o le faʻavaeina o faiga faʻavae a le US faʻatasi ai ma Isaraelu ma neo-cons, e ui lava i latou faʻamaumauga leaga i Iraq ma Suria, o se tala lelei mo Isis. O Uosigitone o loo sailia ni sootaga vavalalata ma setete Sunni e pei o Turkey ma Saudi Arabia o loo i ai ni sootaga paolo i vaega Salafi-jihadi ma sa feteenai ma Peresitene Obama.
O tagata ma faiga faavae e maua ai le malosi e fai ai faaiuga i le Trump administration e tutusa lava ma i latou na fesoasoani e liliu le lautele o Sasaʻe Tutotonu mai Hindu Kush i le Sahara i se malae mo taua e le gata. Latou te le iloa pe faʻafefea ona faʻamutaina nei feteʻenaʻiga ma faʻaalia sina manaʻoga e faia.
O loʻo i ai se mafuaʻaga lautele e ono mafai ai e Uosigitone i le lumanaʻi ona faʻaogaina le faʻamataʻu poʻo le faʻaogaina o le militeri e faʻatino ai lona malosi. E mafua ona o lona malosi faʻapolokiki, tamaoaiga ma manatu faʻapitoa o loʻo faʻaitiitia faʻatusatusa i isi vaega o le lalolagi. Na i ai i lona maualuga i le va o le paʻu o le Soviet Union i le 1991 ma le faʻafitauli tau tupe o le 2007-8. O le tulaʻi mai o Saina ma le toe foʻi mai o Rusia o se tagata taʻalo faavaomalo e faʻalavelaveina ai lona gafatia e galue faʻatasi. O le filifiliga a le Trump o se faʻamaoniga o se sosaiete ua matua fevaevaeaʻi.
I le avea ai o se malosiaga faamiliteli e mafai lava e le US ona fai mai le pule: o le taufaaleaga faavaomalo o Trump na vave ona lemu ina ua ia fanaina 59 Tomahawk missiles i Suria, faapau se pomu tele i Afghanistan ma fai mai, sese e foliga mai, o se US armada o loo folau agai i matu. Korea. O le a'oa'oga o fa'alavelave fa'afuase'i a Amerika i fafo, e faigata ona liliu le malosi o le militeri e avea ma manuia fa'apolokiki, ae e le fa'apea o le a le taumafai Uosigitone e faia.
O le a aʻoaʻoina e le pu i le masina talu ai o le itiiti o le saber rattling i fafo e maua ai le tele o tufatufaga faaupufai i le fale. O taʻitaʻi i le tele o tausaga ua faʻaosoosoina e faia se tamaʻi taua pupuu manuia e faʻapotopotoina lo latou atunuu i tua atu ia i latou. O le tele o taimi latou te maua ai lenei mea sese ma le faʻaleagaina o le tagata lava ia ma o nei taua ua iʻu ina tetele, umi ma le manuia.
Na finau le pu o se tagata tuto'atasi, lea e tatau ona puipuia ai o ia mai fa'alavelave fa'aletonu mai fafo, ae e le'i i ai lava le tele o tagata tu'ufua na siomia ai o ia. O tufuga o fa'alavelave a le militeri a Amerika talu mai Afghanistan o lo'o fa'aauau pea pisinisi. Aveese le Trump o lona fa'aesea ma le mea na e totoe o le tele lava o le jingoistic bravado ma le mimita e uiga i le toe foʻi mai o le lauiloa Amerika. I faʻalavelave i le lumanaʻi, o nei lagona uma e lua o le a sili atu ona faigata le fetuunaiga ma sili atu le taua.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo