E leai se mea e pei o se ala fafagu mai le natura e faʻamalo ai le leo ma le ita faʻafefeteina le geopolitical chessboard - ma malemo miti o suiga pulega, tuuaiga o "amioga faʻamalosi", ma taʻaloga laiti.
O le lipoti lata mai a le Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services (IPBES), e fesoʻotaʻi ma faʻalapotopotoga eseese a le UN (UNEP, UNDP, Unesco, FAO), o se faʻamanatuga sili lea o le mea e tatau ona taulaʻi i ai le faamuamua o le lalolagi.
Na mafai e Sir Robert Watson, le taʻitaʻifono a le IPBES, ona aoteleina le lipoti i ni fuaiupu mataʻutia se lua: "O le soifua maloloina o meaola faanatura o loʻo faʻalagolago i ai tatou ma isi meaola uma ua sili atu ona vave faʻaleagaina nai lo se isi lava taimi. O loʻo matou faʻaumatia faʻavae o matou tamaoaiga, mea e ola ai, saogalemu o meaʻai, soifua maloloina ma le lelei o le olaga i le lalolagi atoa.
O mea o loʻo faʻamauina e le IPBES, e faʻavae i luga o le galuega a le 145 saienitisi ma tagata atamamai mai 50 atunuu i le tolu tausaga talu ai, faʻatasi ai ma faʻamatalaga mai isi tagata tomai faapitoa 310, e le itiiti ifo nai lo le ala e tau atu i se faʻaumatiaga fou. Ma o le taimi lenei o le au faʻasao o tatou.
I le lotolotoi o le tele o faʻailoga lapatai, o ni nai faʻailoga mataʻutia:
* 75% o le si'osi'omaga terasitila ua "matua suia" e o'o mai i le taimi nei ona o gaioiga a tagata (siosiomaga o le gataifale 66%);
* e sili atu i le 85% o eleele susu na iai i le 1700 na leiloa i le 2000; o le toesea o eleele taufusi i le taimi nei e faatoluina le saoasaoa, i le pasene, nai lo le gau o le vaomatua;
* o le fua faatatau o lo'o i ai nei o le fa'aumatiaina o meaola o le lalolagi faasefulu i le faaselau taimi maualuga pe a faatusatusa i le averesi i le 10 miliona tausaga talu ai. Ma ua faatelevaveina le fua;
* e oo atu i le 1 miliona ituaiga o loo lamatia i le faaumatia, tele i totonu o le sefulu tausaga;
* e sili atu i le 500,000 ituaiga mai le fua faatatau o le 5.9 miliona o meaola eleele e le lava le nofoaga mo le ola umi e aunoa ma le toe faʻaleleia o nofoaga;
* toetoe lava 33% o amu fau a'au, malie ma aiga malie, ma sili atu i le 33% o meaola o le gataifale ua lamatia i le fa'aumatia;
* pe tusa ma le 821 miliona tagata o loo feagai ma le lē saogalemu o meaʻai i Asia ma Aferika;
* pe tusa ma le 40% o le faitau aofaʻi o le lalolagi e leai se avanoa i vai inu mama ma saogalemu;
* e sili atu i le 80% o vai otaota o le lalolagi ua lafoa'i e le'i togafitia i le siosiomaga;
* i le va o le 300 i le 400 miliona tone o uʻamea mamafa, solvents, palapala oona, ma isi otaota mai fale gaosimea ua lafo i tausaga taʻitasi i ogasami o le lalolagi;
* palasitika filogia talu mai le 1980 ua faateleina le 10 taimi;
* 5.6 gigatons o le CO2 e fa'aosoina i tausaga ta'itasi i le gataifale ma eleele fa'anatura; e tutusa lena ma le 60% o suau'u fa'atosina a le lalolagi;
* pe tusa ma le 11% o le faitau aofaʻi o le lalolagi e le lava le fafagaina;
* ua iai le 100 miliona hectares o le faʻalauteleina o faʻatoʻaga i le teropika mai le 1980 i le 2000, o le tele o lafumanu i Amerika Latina (+42 miliona ha), ma faʻatoʻaga i Asia i Sautesasae (-7.5 miliona ha, o le 80% o le suauu pama) , o le afa i le faʻaleagaina o vaomatua e le atoatoa;
* o le biomass o manu feʻai ua paʻu i le 82%;
* 33% o fa'asoa i'a o le gataifale i le 2015 o lo'o fa'aputuina i tulaga le gafataulimaina; 60% o lo'o fagogota i se tulaga maualuga; e na'o le 7% e le'i fagotaina;
* o le fa'atupuina o le fa'aitiitia o le biomass i'a i le fa'ai'uga o le seneturi i fa'aaliga maualalo ma le maualuga o le mafanafana o le tau, fa'asolosolo, e mai le 3% i le 25%;
* o lo'o totoe na'o le 68% o le vaomatua o le lalolagi i aso nei pe a fa'atusatusa i le fua fa'atatau a'o le'i faia pisinisi;
* 5% o ituaiga o lo'o lamatia i le fa'aumatia ona o le vevela o le 2°C, ma e o'o atu i le 16% i le vevela o le 4.3°C;
* e oo lava i le vevela o le lalolagi i le 1.5 i le 2 tikeri, o le tele o ituaiga o meaola eleele o loʻo faʻamoemoe e faʻaitiitia tele;
* $345 piliona o loo faamatuu atu i le lalolagi atoa e fai ma fesoasoani mo suauu, ma maua ai le US$5 trillion le tau atoa, e aofia ai ma le faaleagaina o le natura, ae o le koale e 52% o tupe fesoasoani pe a uma le lafoga, suauu mo le 33% ma le kesi masani mo le 10%;
* si'itia le tutusa; o le GDP a tagata ta'itasi i atunu'u atia'e e 50 taimi e maualuga atu ai nai lo atunu'u e le tau atina'e.
Matamata i le phytoplankton
Fa'asalaina o le vaomatua i le vaomatua o Amazon, fagogota i Asia atoa, 'amu ua pisia ona o suiga o le tau i le Great Barrier Reef, fa'ateleina o vailaau fa'ato'aga, le apocalypse palasitika - o nei mala e iu ina pu'eina le ulutala uigaese. Ae toetoe a le vaaia phytoplankton tafefea i le sami e matua le amanaiaina - tusa lava pe sili atu le taua i soʻo se taʻaloga faʻapolokiki. O le Phytoplankton o lo'o tauaveina fa'amaoniga fa'alesiosiomaga, e mitiia le tele o le carbon dioxide; ma e 'aina e le zooplankton ma, e ala i le filifili o le gataifale, e iu i luga oa tatou laulau 'ai.
O malo fa'apolokiki e foliga mai o lo'o pisi i tapenapenaga mo le 2020 UN Biodiversity Conference i Saina, lea e fa'apea e fa'atulaga ni sini fou e fa'atino e le mulimulita'ia e se isi, e pei o fa'amoemoe muamua na fa'atulaga i Iapani i le 2010. E taua tele. ia maitauina le malo o le Iunaite Setete - i se isi faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le "taʻitaʻi" - e leʻi faʻamaonia le feagaiga i meaola eseese.
I se faʻamatalaga tele tala saunia mo le au peresitene o le French G7 ma le G7 Environment Ministers i le amataga o lenei vaiaso i Pale, na taumafai le OECD e siitia le pa i taunuuga o le leiloa o meaola eseese ma le faoa o meaola faanatura, faatulaga "le mataupu tau tamaoaiga ma pisinisi mo le faanatinati ma le fiasili. gaioiga i meaola eseese” ma fa'amatala vaega e 10 fa'amuamua mo galuega.
Mo tala uma e uiga i le sasaina o lafoga i suauʻu faʻatoʻaga ma faʻatoʻaga tetele e faʻaleagaina pe faʻaleagaina ai meaola ma le siosiomaga, aua le faʻamoemoeina se alualu i luma tele. Talu ai mo faʻailoga faʻamalamalamaina uma, e leai se mea e mafai ona ausia pe a leai se suiga faʻapitoa o le taimi nei, omnicidal, neoliberal dogma o loʻo faʻavaeina ai le faʻatautaʻi kasino - o le lubricant o lo tatou lalolagi-faiga.
O le lipoti a le IPBES o loʻo taumafai e tuʻu se foliga totoa i luma o le toafa, ma fai mai e leʻi tuai ona faia se eseesega, faʻaalia ai le "suiga suiga" o se "faʻavae, faʻavae-lautele toe faʻatulagaina i luga o tekinolosi, tamaoaiga ma agafesootai, e aofia ai faʻataʻitaʻiga. , sini ma tulaga faatauaina.”
Ta'u atu i le Masters of the Universe mea e fiafia i ai e maua mai le hypercapitalism. IPBES e le itiiti ifo ioeina "teteʻe mai ia i latou o loʻo i ai tului o loʻo tuʻuina atu i le tulaga quo", faʻamaonia faʻatauvaʻa e ono manumalo le manuia lautele.
Ae ui i lea, o loʻo avanoa faʻafanua auala, ma e toʻaitiiti e faʻatusatusa i O faiga fa'apolokiki o fa'agaioiga: su'esu'eina o Kapitatala Fa'aonaponei, saunia e Sandro Mezzadra ma Brett Neilson, o se suʻesuʻega faʻapitoa, tele-disciplinary na faia mai Perelini i Bologna ma mai Sini i Buenos Aires.
O lenei tusi e tatau ona faitau "eli" le dissonance cognitive inbuilt i le vevesi, leai ni tuaoi hypercapitalism, suʻesuʻeina pe faʻafefea ona faʻagasolo, faʻamalamalamaina ma iu ai ina nofoia le fusi atoa o le olaga i luga o le fogaeleele.
O le au'ili'iliga o lo'o fa'atotonu i le fa'amaopoopoina o ve'a fa'amalamalama e tolu: fa'asili, fa'atauga ma mea tau tupe. Ma o le auala tonu lava lena e galue ai hypercapitalism; fa'amanino i luga ole laiga fa'apipi'i, fa'afeso'ota'i ile fa'agaioiga o filifili sapalai i le lalolagi atoa, ma fa'ata'ita'iga e fa'asiliina ai tupe mama.
E na'o le malamalama i nei feso'ota'iga e mafai ai ona iloa pe fa'apefea ona maua e le hypercapitalism ana lava faiga fa'apolokiki - ma fa'atau ana faipule. Ma atonu e mafai foi ona mafaufauina se ituaiga fou o faiga faaupufai e sili atu i le pule o le hypercapitalism.
O le filifiliga e matua'i mata'utia - ma i'u ai ina a'afia Thanatopia i le fa'aleagaina o meaola eseese. Toe fo'i nei i le galuega.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo