Talu ai nei, na fa'asalalau ai e le Leitio a le Atunu'u a le Atunu'u se tala e uiga i le fa'auluina e le Inisiua a le Fa'ato'aga a le Setete o se fuaiupu i ana faiga fa'avae ta'avale e le aofia ai fa'alavelave faaniukilia po'o le leitio. E ui lava na matauina e le tagata faʻamatalaga le faʻavalevalea - pe a uma, o le suia o lau taavale o le mea muamua lea i lou mafaufau pe a maeʻa se pomu palapala - o le aʻafiaga o le faʻavasegaina o le avanoa o sea osofaʻiga, e lalaga ai i le ie o le maketi masani. Mai le inisiua ta'avale e o'o atu i le fa'amau fa'amau i potu fa'amaufa'ailoga ua fa'aalia i le Washington Home and Garden fa'aaliga, o le malo, fa'asalalauga ma a latou kamupani lagolago o lo'o tu'uina atu mea e le mafaufauina, mea moni, mea e le taliaina, ma mea e le mafai ona alofia. I se aganuu tagata faatau, o le sauniaina o tagata mo taua e le gata ina manaomia ai le toe faaolaolaina o le lotonuu, ae o le faatalitonuina o tagata o le saogalemu o se oloa e mafai ona faatau ma faatau atu.
O le sauniaina o tagata mo le taua e mana'omia ai fo'i le fa'aiti'itia, pe a le fa'asa'o fa'ate'a, o uiga fa'avae. O lea la, i le Sunday New York Times (3/9/03), e tusa lava pe sauaina tagata faigaluega a Al Qaeda e pei o Khalid Shaikh Mohammed, o loʻo faʻaalia o se faʻafitauli faʻapitoa nai lo le amio mama: Pe o le faʻasauāina faaletino e maua ai le tele o faʻamatalaga nai lo le mamafa o le mafaufau. ma faiga fa'afesili 'masani' e pei o le moe ma le le lava o mea'ai, vevela vevela, fa'amalosia le le lavalavā, ma le fa'afitia o vai tiga i pagota manu'a? Ua fa'ailoa mai foi e le Times e ono sauaina atalii laiti e to'alua a Mohammed e fa'ailoa mai ai fa'amatalaga mai lo latou tama. Ua mou atu so'o se lagona o le le alofa o le sauaina. Nai lo o lea, afai tatou te mananaʻo e tausia o tatou lava lima ia mama, e mafai ona tatou auina atu pagota i isi atunuu o loʻo faʻatagaina ai sauaga. I le igoa o le tetee atu i faiga faatupu faalavelave, ua fausia ai e le malo se tamaoaiga e auina atu i fafo o sauaga.
E ui o le faʻalatalata mai o taua e faʻaalia atili ai ia taʻiala faʻaleagaina, e taua le manatua o le faʻamautuina o le setete o le saogalemu o le atunuʻu o se faiga faifaipea. Aʻo leʻi oʻo i le 9/11, o le tele o le faʻafalepuipuiina o tamaloloa ma fafine matitiva o lanu, faʻateleina le taofiofia o tagata malaga mai ma faʻateleina le feteʻenaʻi i le va o lala eseese o le faʻamalosia tulafono ma le militeri na faʻavaeina ai se faiga faʻavae 'saogalemu o le aiga' - o se falepuipui-militeli-fale pisinisi. o le mea e leaga ai ua avea ma Amerika e pei o le pai apu ma faʻatagaina e vaega faʻapolokiki e lua. O fasifuaitau e pei o le “tolu ta ae e te i fafo” o loo faaalia ai le sauā ma le le masani ai o faasalaga o se tulafono e masani ona taliaina o se taaloga pesipolo. O le vaiaso na tea nei na le mafai ai e le Faamasinoga Maualuga ona soloia le tulafono o osofaiga e tolu a Kalefonia ua faaalia ai le ala ua avea ai le le tonu ma a tatou tafaoga a le atunuu.
I lana pese lauiloa, “Stand Up for Your Rights,” na pese ai Bob Marley “e mafai ona e faavalea nisi tagata i nisi taimi, ae e le mafai ona e faavalea tagata uma i taimi uma.” O le faatupulaia o le malosi o le tetee i taua e molimau i lenei mea moni ona o le toʻatele o tagata e ala mai i miti masani masani e uiga i taua e susulu mai io tatou fale i aso uma. Ae ui i lea, e le gata e tatau ona tatou luiina taua i fafo, ae o le taua faifaipea i totonu o aiga e faʻaauau pea pe i ai se osofaʻiga i Iraq pe leai. O ituaiga uma e lua o taua e loloto le fesoʻotaʻi ma e taua mo le ola o le moemiti moni, le setete o le saogalemu o le atunuʻu.
Betsy Hartmann o le faatonu o le Population and Development Programme i le Kolisi o Hampshire ma le tusitala o le tala The Truth About Fire, o se faiga faaupufai e uiga i le Taumatau Mamao.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo