I tua i le 1967, sa ma tietie atu ai ma sa’u uo mai East Lansing, Michigan i San Francisco e faaalu le taumafanafana i Haight-Ashbury. O se tasi o tietiega na ave ai i matou i Sparks, Nevada, ma i totonu o minute talu ona tuu o matou limamatua i fafo na tu ai se taavale a leoleo o le aai ma taofia i matou ona o le feoai solo.
O le leoleo, o se alii talavou e lapopoa lona misa ma sa faamalie mai mo le tulafono a le aai, na aveina atu i matou i le toafa pe tusa o le maila i tala atu o le taulaga, lea na matou sopo ai e tutu i tafatafa o se pou moli mafatia o lo o ufiufi i tusitusiga tusitusi “39 itula. e aunoa ma se tiʻetiʻe,” “alu i lo tatou aso lona tolu,” ma “se tasi na maua se vai?”
O tulafono Vagrancy o le 20th seneturi.
O le aso nei, na fofogaina ai e le Faamasinoga Maualuga a Amerika se mataupu e aofia ai taumafaiga a le City of Grants Pass, Oregon e taofia tagata ua leai ni fale mai ona auala ma fafo atu o ana paka ma isi meatotino a le malo. Na taumafai le aai i le tele o mea ina ua amata ona pa le faafitauli i le tausaga mulimuli o le pulega o le Trump, e pei O faamatalaga a le nusipepa a Oregonian:
“Na latou talanoaina le tuuina i latou i le falepuipui tuai, faia o se lisi e le manaomia, lafoina o faailo i le tuaoi o le aai po o le tuliesea o tagata mai le taulaga… I le taimi nei, o leoleo leoleo le aai toetoe lava o aso uma, o le tala lea a Johnson, tufa atu [$295] upusii i tagata e o loo tolauapi pe momoe i fanua faitele po o le tele naua o a latou meatotino.”
O le pa i tau o fale ua mafua ai faʻalavelave e lua: leai ni fale ma le tau o le tamaoaiga. O le mea muamua o loʻo faʻaleagaina ai le nofoia o tatou taulaga ma taulaga, ma o le tali atu a le Fed i le mea mulimuli e faʻamataʻu ai se faʻalavelave faʻaleagaina-faʻaleagaina e pei lava ona tatou agai atu i le mea e mautinoa lava o le palota sili ona taua i le talafaasolopito o Amerika.
O le faʻafitauli i le tau o fale e matua ogaoga lava i aso nei, a aunoa ma lea, o le aofaʻi atoa o le CPI o le atunuʻu o le a i totonu o le pitonuu o le Fed Chairman Jerome Powell's 2 pasene sini.
Ata fa'avae ile BLM fa'amaumauga ma fa'amatalaga e Le Taimi o Tupe
O le leai o ni fale ma le tau o le tau o aso nei o le taunuuga lea o Amerika - e le pei o le tele o isi atunuu - ua faʻatagaina fale e avea ma oloa e mafai ona fefaʻatauaʻi ma taumatemate e maketi tau tupe ma le aufaipisinisi mai fafo.
Fasefulutolu tausaga i Amerika Fa'ata'ita'iga Reaganomics, o le leai o se aiga ua alu ese mai se faafitauli i se faalavelave. Ae seasea, e te faʻalogo o Wall Street - o se tasi e sili ona faamanuiaina i le faʻaupuga a Reagan - o loʻo fesoasoani e faʻatupuina.
O le tolusefulu lua pasene e foliga mai o le faʻailoga faʻapitoa, e tusa ai ma suʻesuʻega fa'atupeina e le kamupani fa'atau fanua Zillow. A o'o atu pitonu'u i tau lisi e sili atu i le 32 pasene o tupe maua a le pitonu'u, e fa'atupu le leai o ni fale.
Ma o loʻo matou vaʻaia o loʻo taʻalo i luma tonu o matou i taulaga i Amerika atoa ona o se vaega toaitiiti o Wall Street billionaires e manaʻo e faia se fasioti tagata.
E le faapea i taimi uma i Amerika.
O tau o fale ua le mafai ona pulea talu ona faatau e lo'u tama lona fale i le 1957 ina ua ono o'u tausaga. Na ia maua se nonogatupe fesoasoani a le Veteran Administration ma piki ai le fale lafumanu fou e 3-potu-1-taele sa matou ola aʻe ai ma oʻu uso e toʻa 3, i le taulaga i saute o Lansing, Michigan. E $13,000 lona tau, lea e tusa ma le faaluaina o tupe na ia maua i tausaga uma e galue ai i se galuega iuni i se faleoloa meafaigaluega-ma-mate.
Ina ua faatau e lo'u tama lona fale i le vaitau o le 1950 o le tau averesi o se fale e tasi le aiga taimi 2.2 o tupe maua a le aiga Amerika. I aso nei, fai mai le Fed, o le fale fa'atauva'a fa'atau atu mo le $479,500 ae o le median American tupe maua a le tagata lava ia e $41,000 - o se fua faatatau e sili atu i le sefulu-i-tasi i le va o tau o fale ma tupe maua faaletausaga.
E pei ona matauina e le suʻesuʻega a Zillow:
"I le isi itu o le atunuʻu, o le totogi o le lisi ua sili atu i le 32 pasene [o le averesi o tupe maua] i le 100 o le 386 maketi o loʻo aofia ai i lenei suʻesuʻega ...."
Ma po o fea lava le tau o fale e sili atu nai lo le faatoluina o tupe maua i tausaga taitasi, o le leai o se fale e pei o le seleselega leaga.
Ua ta'u mai ia i matou o aai o Amerika ua vaaia lenei siitaga o tau o fale talu mai le 1950s i nisi vaega ona o le faatupulaia o le tamaoaiga ma le faitau aofai o lenei atunuu. Sa i ai, mulimuli ane, 168 miliona tagata i le US i le tausaga na faatau ai e lo'u tama lona fale; i aso nei e iai 330 miliona.
Ma e moni e le’i lava ni fale fou, aemaise o fale e maualalo tupe maua, ona ua 43 tausaga o neoliberal Reaganomics ua faʻaitiitia totogi ma tupe maua mo tagata faigaluega e faʻatatau i a latou tupe faʻaalu uma aʻo taofia le fausiaina o soʻo se fale fou e maualalo tupe maua.
Ae e le na'o le pau lea, poʻo le malosi tele, faʻaosoina tau o fale i le stratosphere - ma, o se taunuuga, o le faʻalavelave i le leai o se fale - i le sefulu tausaga talu ai. E mafai ona e faʻafetai i faʻamatalaga mo le tele o na mea.
E pei ona taʻua e le suʻesuʻega faʻatupeina e Zillow:
"O lenei suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le faitau aofaʻi o tagata e leai ni fale e sili atu ona aʻe pe a gafatia lisi - o le vaega o tupe maua e faʻaalu e tagata i fale mautotogi - e laasia nisi tulaga. I le tele o eria i tua atu o na tapulaa, e oʻo lava i siʻitaga taugofie totogi e mafai ona tuleia le faitau afe o tagata Amerika i le leai o ni fale.
Na faapefea la ona tatou oo mai iinei?
Na amata i le galu o tagata faʻatau mai fafo i le 30 tausaga talu ai (aemaise mai Saina, Kanata, Mekisiko, Initia ma Kolomupia) o ia, i le na o le tasi le tausaga o le 2020, na ia pikiina le silia ma le 154,000 fale e fai ma latou auala e paka ai tupe i Amerika. O se vaega o le mafuaaga e sili atu i le 20 taimi tele fale gaogao i Amerika nai lo tagata leai ni fale.
As Marketwatch na taʻua i se tusiga 2015 ua faaulutalaina "Le Mata'utia o Tagata Fa'atau Mai Fafo Fa'atosina Fale Amerika":
"O le maualuga o le talisapaia o nofoaga autu o taulaga e mafua ona o le faatupulaia pea o tagata faatau mai fafo - o le tele o tagata mauoa Saina - o loʻo vaʻavaʻai i fale mautotogi a Amerika o se oloa sili ona saogalemu. … E tusa ai ma se suʻesuʻega a le National Realtors Association, na faʻaalu e Saina le $ 22 piliona i fale US i le 12 masina e oʻo ia Mati 2014…. [O isi tagata faatau mai fafo e aofia ai] Kanata, Peretania, Initia ma Mekisiko.
Ae o tupe fa'afaigaluega mai fafo ua pa'u i nai tausaga ua tuana'i; o le mea ua ave'esea ma o lo'o fa'aosoina ai tau o fale i aso nei o tupe tetele, e tele-piliona-tala Amerika e fa'avae i pitonu'u ma fa'atau mea uma o lo'o avanoa, tauofo i aiga ma fa'atupuina le tau o fale.
E pei ona taua i le Journal Wall Street tala ua faaulutalaina “Feiloai i Lau Faufale Fou: Wall Street,” i le na o le tasi le pitonuu (Spring Hill) o Nashville, “I le Spring Hill atoa, e fa kamupani … e iai le toeitiiti 700 fale … [lea] e tusa ma le 5% o fale uma i le taulaga.”
O le pito aupito itiiti lea o le aisa.
“I le Aso Lua muamua o masina taitasi,” o le faamatalaga lea a le Tusitala talatala e uiga i se mea faapena i Atlanta, o le aufaipisinisi na “tuuina ie tupe e teu i le faitau miliona o tala i siaki tupe a le au teutupe na faia i ituaiga eseese ina ia latou le faalavelaveina a latou faatauga i malaga i le faletupe…”
O le mea lava lea e tasi o loʻo tupu i totonu o taulaga ma taulaga i Amerika atoa; o lo'o fa'aogaina e le au fa'afaigaluega tupe fa'aogaina fa'atonu komipiuta e sogisogi ai fale e mafai ona avea ma fale mautotogi, faia fa'atautoga fa'atauva'a ma le fa'ato'ilaloina tau tupe e masani lava i totonu o ni nai minute talu ona taia le maketi.
A mae'a ona ave'esea fale e mafai e aiga ona fa'atau, ona amata loa lea ona si'itia o latou mautotogi i le maualuga e pei ona sau i ai le maketi.
I le pitonuu o Nashville o Spring Hill, mo se faʻataʻitaʻiga, na taʻu atu e le sui pulenuu, Bruce Hull, i le Journal sa masani ona mafai ona e mautotogi "se tolu potumoe, lua fale taele mo le $1,000 i le masina." I aso nei, o le Journal faʻamatalaga:
“O le averesi o le lisi o fale e 148 aiga nofofua i Spring Hill e umia e le to’afā [Wall Street investor] tagata e ona fanua e tusa ma le $1,773 i le masina…”
Ryan Dezember, i lana tusi I lalo o le Vaitafe: Fa'afefea ona Avea la Tatou Moemiti Amerika o le Pulea o Fale ma Se Moemiti, o loo faamatalaina ai le tala i se aiga o taumafai e faatau se fale i Phoenix. O taimi uma lava latou te ulufale ai i se tauofoga, e vave lava ona latou fa'atauva'a, o lo'o si'i pea lava pea le tau, se'ia o'o ina togi e le tama o le aiga le solo.
“Na matuā lē mautonu Iakopo,” o le tusi lea a Tesember. “O ai lea tagata tauofo malosi?”
Ua aliali mai o le Blackstone Group, lea ua avea nei ma kamupani pito i tele i le lalolagi. I le taimi na latou faʻatau ai $ 150 miliona le tau o fale Amerika i vaiaso uma, taumafai e faʻaalu le $ 10 piliona. Ma ua na o se matau'a i le pakete atoa.
I le 2018, na faʻatau e faʻapotopotoga le 1 mai fale uma e 10 na faʻatau atu i Amerika, e tusa ai ma le Tesema, ma taʻua e faapea, "I le va o le 2006 ma le 2016, ina ua paʻu le tau o le fale i lona tulaga maualalo i le limasefulu tausaga, o le numera o tagata mautotogi na faʻatupulaia e tusa ma le kuata. .”
O nei mea uma na tupu tele pe a ma le sefulu tausaga talu ai, ina ua Morgan Stanley lomia o se lipoti i le 2011 ua faaulutalaina "The Rentership Society," ma finau e faapea - i le maeʻa ai o le 2008 Bush Housing Crash - faʻapipiʻiina fale ma toe faʻatogi i tagata e semanu e manaʻo e faʻatau mai e mafai ona avea ma avanoa sili ona fou ma sili ona manaia mo Wall. Street's billionaires ma a latou tupe.
Liliu mai, Morgan Stanley sa sa'o. Warren Buffett, KKR, ma le Carlyle Group ua oso uma i fale mautotogi, faatasi ai ma le faitau selau o vaega laiti teufaafaigaluega, ma le Fono a le Atunu'u Fale Nofo ua tula'i mai e avea ma vaega fa'atauva'a muamua a le alamanuia, o lo'o galulue e poloka tulafono fa'atonutonu le lisi ma isi taumafaiga e fa'atonutonu le alamanuia.
E pei ona taʻua e John Husing, le pule o le Economics and Politics Inc Le nusipepa Tennessean:
“O mea o lo'o ia te oe o pitonu'u ia e matua'i le fa'atulafonoina fale mautotogi. E ono afaina ai le aai.”
I le taimi nei, a'o tumau pea le tulaga fa'apotopotoga i totonu o le pito i lalo i atunu'u atina'e, o le taua faifaipea a Reagan i tagata faigaluega o lo'o fa'aauau pea ona tafiesea aiga o Amerika.
I le taimi lava e tasi o tau o fale, e le gata i le faʻatau ma le lisiina, o loʻo faʻaosoina i luga o le taualuga e tagata mai fafo ma Wall Street, o se suʻesuʻega na lomia e le NPR, le Robert Wood Johnson Foundation, ma le Harvard TH Chan School of Public Health na maua. o aiga Amerika o loʻo i ai i se faʻalavelave.
— “Tolusefulu valu pasene (38%) o aiga [uma] i le atunuu atoa ua lipotia mai o loo feagai ma faafitauli ogaoga tau tupe i nai masina talu ai.
- “O lo’o i ai se vaeluaga mata’utia o tupe maua i fa’afitauli ogaoga tau tupe, ona o le 59% o i latou e i lalo ifo o le $50,000 a latou tupe maua i tausaga ta’itasi ua lipotia mai o lo’o feagai ma fa’afitauli tuga tau tupe i nai masina ua tuana’i, pe a fa’atusatusa i le 18% o aiga e $50,000 pe sili atu a latou tupe maua i tausaga ta’itasi.
- “O nei faʻafitauli ogaoga tau tupe o loʻo taʻua e ui lava i le 67% o aiga o loʻo lipotia mai i nai masina ua tuanaʻi, na latou maua fesoasoani tau tupe mai le malo.
- “O le isi faʻafitauli taua mo le tele o aiga i Amerika o loʻo leiloa a latou tupe teu i le taimi o le COVID-19. E sefuluiva pasene (19%) o aiga i Amerika ua lipotia mai ua leiloloa uma a latou tupe teu i le taimi o le COVID-19 ma ua leai ni tupe e toe maua i le taimi nei.
- "I le taimi na muta ai le taofiga a le Centers for Disease Control and Prevention (CDC), 27% o tagata mautotogi i le atunuʻu na lipotia mai faʻafitauli matuia o le totogiina o latou lisi i nai masina talu ai."
E le o ni mataupu eseese, ma o loʻo faʻaosoina se pa i le leai o ni fale.
Na maua le suʻesuʻega a Zillow faʻamatalaga leaga tutusa:
— “O nuu e faaalu e tagata le sili atu i le 32 pasene o a latou tupe maua i lisi e mafai ona faamoemoeina le vave faateleina o le leai o ni fale.
- “E le'i o gatasi le si'itia o tupe maua ma totogi, e o'o atu ai i le taugofie ma le fa'atuputeleina o a'afiaga lea, mo tagata o lo'o i lalo o le tamaoaiga, e fa'ateleina ai le lamatiaga o le leai o ni fale.
- "O vaega e sili ona aʻafia i le siʻitia o totogi, le gafatia, ma le mativa o loʻo umia le 15 pasene o le faitau aofaʻi o le US - ma le 47 pasene o tagata ua leai ni fale."
O le suʻesuʻega a Zillow e faʻafefe ai le faitau ma e aoga le siakiina. I totonu o nu'u ma lea nu'u, ina ua sili atu le tau o le lisi i le 32 pasene o tupe maua a le aiga, na faʻateleina le leai o se fale. E mafai ona fuaina, vaʻaia, ma o loʻo faʻaumatia mea o totoe o le vasega faigaluega a Amerika, aemaise lava tagata laiti.
O le leiloa o fale taugofie e loka ai foi aiga vaeluagalemu mai le auala masani e faaputuputu ai le tamaoaiga - e ala i le umiaina o fale: I luga 61% o tamaoaiga uma a le aiga Amerika o lo'o maua i totonu o aiga o le tutusa lea o latou fale. Ma a o faʻatauina aiga i fafo atu o le pule ma faʻamalosia e mautotogi, latou te sili atu ona afaina i tauiviga tau tamaoaiga ma le leai o ni fale.
O le fale o se tasi lea o mea taua o le olaga. E leai se tasi i Amerika e tatau ona leai, ma mo le sosaiete e galue, o tau o fale e tatau ona siaki tupe maua i se auala e maua ai fale ma taugofie. O lenei mea e manaʻomia ai le faʻalavelave a le malo i le mea e taʻua o le "maketi saoloto."
— I le tausaga ua mavae, Kanata faasāina o le tele o tagata fa'atau mai fafo mai le fa'atauina o mea e nonofo ai e fai ma auala e fa'atonutonu ai le fa'atupulaia o latou fale.
- E faapena foi Niu Sila mavae lana tulafono e le o ni tagata mai fafo (sei vagana ai Sigapoa ma Ausetalia) i le 2018.
- Thailand manaomia la'ititi o tupe fa'afaigaluega e $1.2 miliona ma e tutusa ma se kata lanu meamata.
- Greece banns le tele o tagata e le o ni EU mai le fa'atauina o fanua i le tele o le atunu'u.
— Ina ia faatau fale nofomau i Tenimaka, e e tatau ona lou nofoaga muamua ma e tatau ona e nofo i le atunuu mo le itiiti ifo i le 5 tausaga.
— Viatename, Austria, Hanikeri, ma Kuperu foi fa'asa tele o ai e mafai ona faʻatau fale nofomau, o fea, ma i lalo o a tuutuuga.
E le o se roketi faasaienisi; o le faafitauli e mafai ona faigofie ona foia e le Konekeresi pe afai e i ai se naunautaiga moni e puipuia a tatou maketi o fanua mai manu feʻai ua leva ona taamilo i ai mo le tele o tausaga.
Ae paga lea, o afea Clarence Thomas o le palota tonu lea e fa'ataga ai le au piliona ma tupe puipui e fa'atulafonoina sui o le Konekeresi in Sitiseni lotogatasi, o ia ma ona uso a Republicans e toafa na tatalaina le lolo i "sao" ma "meaalofa" mai fafo ma Wall Street fiafia e totogi ai le au fai tulafono e le amanaiaina le faafitauli.
Talu ai e leai se vaega o lo'o fa'atauva'a mo le manuia o tagata e ona fale po'o e leai ni fale, e pule lava i tatou e si'i seoli ma a tatou sui filifilia. Ole numera mo le laupapa sui ole Congressional ole 202-224-3121.
Afai e i ai se taimi e foia ai lenei faʻafitauli - ma faʻatonutonu pisinisi faʻapisinisi ma tupe faʻafaigaluega mai fafo i fale nofo tasi a Amerika - o le taimi nei.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo