E mana'omia e le malo ni maliu ma ni fa'aipoipoga mo lona fa'afouga fa'ata'amilo. Ae na latou valaau i poloaiga mulimuli i Peretania i se taimi ua mavae.
Lonetona—Charles o se igoa na aloese mai ai le tele o tupu Peretania talu mai le 17 senituri. O lea la tatou amata i le mea e tatau ona tatou faia. I le seneturi ma le afa a o lei oo i le Fouvalega Farani, na tau ai le au Peretania i se taua faalemalo ma faia ai se fouvalega bourgeois, na faatupeina e tagata faatauʻoa. Na latou fasiotia le tupu (Charles I) ia Ianuari 30, 1649, soloia le Maota o Alii ma folafola atu le malo o le malo: O le Commonwealth lea na pulea Egelani, Sikotilani, Aialani, ma Uelese atonu e leʻi umi tele, ae na tuua ai se tulaga tumau. fa'ailoga. O le toefuataiga o le 1660 o se fetuunaiga. E le mafai ona toe fa'aolaina le malo fa'atosina. E leʻi toe faatagaina lava le “aiā paia a tupu”. Ae o le pulega tautupu ua toe fausia na faamaonia le maoa'e o le maufetuuna'i. Mai lana nofoa i Princeton, na faʻamatalaina e Arno Mayer lenei atinaʻe i lana tala masani 1981, O Le Tumau o le Malo Tuai:
O le [post 1660] pulega tautupu ma tulaueleele na latou pulea le pisinisi o Egelani e aunoa ma le gauai atu i ai…. E le'i avea lava Egelani ma "fa'atonuga fa'apolofesa" na fa'atautaia e se 'au fa'ato'ilalo.… Sa leai se fa'agaioiga e aveese le pale, o le maota o le tupu, o le Maota o Ali'i, ma le mamalu o le aufaigaluega lautele. E ui lava i le paʻu o faʻatoʻaga ma e ui lava i le puipuiga malu, lea na faʻaumatia ai le manaʻomia o se faʻaupuga malosi a le militeri, na mafai e vasega faʻasalalau ona faʻaauauina le "agavaʻa" faʻapolokiki ma aganuu.
O lenei faatulagaga tuai ua suia i le tele o seneturi. O se toe fuataʻiga tele o le faʻasalaina o le Maota o Alii ina ua ia teena le "Peoples Budget" a David Lloyd George i le 1911, ma faʻaoso ai. se fa'alavelave fa'avae lea na fa'ai'uga mo le Maota o le Malo. O le potu lona lua e mafai ona tolopo, ae le o le veto, se pili na pasia e le Maota o le Malo. E leai se isi mea na tupu.
I le 1991, na tuuina atu ai e le au faipule o le Leipa Tony Benn ma Jeremy Corbyn le itu tauagavale le "Tulafono Tau Faaofi o Commonwealth of Britain” lea na manaʻomia ai le faatemokalasi mataʻutia o le atunuu faatasi ai ma manaoga nei e faapea, afai e faia, semanu e maeʻa le fouvalega bourgeois lea na amata i le 17 seneturi. Na latou vaai faalemafaufau i le soloia o le pulega tautupu ma le faamutaina o le tulaga faavae o le Tupu ma le faaleaogaina o le Ekalesia Egelani. O le ao o le setete o le a avea ma peresitene, e filifilia i se fono soofaatasi a Maota e lua o le Palemene o le Taupulega; o galuega uma a le pule a le tupu o le a tu'uina atu i le Palemene; o le a soloia le Privy Council, ma suia i se Fono a le Setete. O le Maota o Alii o le a suia e se Maota filifilia o Tagata ma o Maota e lua o le a tutusa sui o alii ma tamaitai. O Egelani, Sikotilani, ma Uelese o le a iai a latou lava Palemene a le Atunu'u ma le matafaioi mo mataupu ua uma ona malilie i ai; O faamasino ma faamasino o le Faamasinoga Itumalo o le a filifilia; ma le pulega faa-Peretania i Northern Ireland o le a faamutaina.
Moemiti!, atonu e fai mai nisi, aemaise o le taimi nei, a o pisi le atunuu i le vevesi i nofoaga faitele. O pati uma e tolu a Peretania, o nusipepa taʻitasi ma fale TV o ni malo faʻamaoni. O fea la e alu i ai Peretania?
O Charles I e le'i tuufaasolo mai le fai'ai o lona tama; o lona lava faasausili ma le faavalevalea na oo atu ai i lona faamasinoga ma le faasalaga oti. Na fevaevaeai taʻitaʻi o le fouvalega i le mataupu. Sa tetee foi Mrs. Cromwell. Sa fiafia o ia i lauti ma le masiofo. O Oliva Cromwell lea na iu ina tuu mau lona vae i luga o le ua tautupu. Charles Ua tele naua se folafolaga na ou solia.
Charles III e foliga mai e le mulimuli i le ala lava e tasi. O le mea sili, e ono fa'aitiitia ai o ia i le tulaga o se tupu uila, e maualalo le taua e pei o ana mea tutusa Scandinavian. I aso ua tuanaʻi, ina ua taufaamataʻu tagata malo o Uelese e pomu lona tofiga o se perenise o Uelese ma faasilasila atu ua sauni se fana ma faatalitali e faatupu se vevesi mataʻutia, na faailoa atu ai e Charles Windsor o ia lava o se tagata ulavale, e le o popole tele i le taufaamatau, ma taʻutaʻu atu i le BBC. fai faatalanoaga:
Afai lava ou te le ufiufi tele i fuamoa ma tamato, o le a ou manuia. Ou te le tu’uaia tagata e fa’aalia fa’apea. Latou te lei vaai muamua lava ia te au. Latou te le iloa pe faape’i a’u. E seasea ona ou alu i Uelese, ma e le mafai ona e manatu e soona maelega tagata i le mea moni o le i ai o se perenise Peretania e sau ia i latou.
E leai se leaga. Ae i le amataga o lenei seneturi, ina ua faafuasei ona siosiomia lana taavale i fafo atu o le Trafalgar Square—o se savaliga puupuu mai le Banqueting House i Whitehall, lea na fasiotia ai lona igoa—e tagata aʻoga na tetee i le malo fou o Tory ma luluina i pese o le “Tory scum,” "parasites," ma "alu ese ma o latou ulu!, ”O le ata na maua ai le taimi na faaalia ai o ia ma lona faletua, o Camilla, i se tulaga o le le mautonu ma le fefe. Pe na emo ane i lona ulu le i'uga o lona igoa?
I le aso 9 o Setema, 2022, na avea ai Charles III ma tupu ina ua mavae se nofoaiga umi a lona tina. Sa umi se taimi sa ia faatalitali ai ma le le onosai, ma le faamoemoe o le a mulimuli lona matua ua matua i le faataitaiga a Juliana i Holani ma malolo ai, ae sa le’i faia. E le mafai ona umi tele le nofoaiga a Charles, ae o le setete o Peretania ma le malo o loʻo iai nei e valaʻauina ni fesili. O le mea pito sili ona taua o nei pe mafai ona ola le malo pe a malepe le Malo Tele ma filifili Sikotilani e tuua Peretania ma auai i le EU. Mo le taimi muamua, o suʻesuʻega o manatu i Sikotilani ua faʻaalia ai e 49 pasene o Scots e fiafia i le tutoʻatasi. O isi nai tausaga o le pulega a le Conservative ma e faigofie ona avea ma 50-plus pasene. O le tele o palota e alu ese pe a iai se palota fou o le a faʻamalosia ai se toe mafaufau i Egelani ma atonu e faʻamalosia ai ona taʻitaʻi ma faipule e agai i le itu o se tulafono tusitusia.
Aisea na pipii ai le atunuu na muamua faavaeina le tu masani o suiga manuia ma le faʻataunuʻuina o latou pule tupuaga mo se taimi umi i le pule tupu, fetuutuunai ma faʻaaogaina i taimi eseese e faʻamalieina ai manaʻoga masani tutusa: tausia o le faʻamautuina o le vasega pule ma se fusi faʻaola mo ana fa'alapotopotoga uma, e aofia ai le Leipa ma iuni fa'apisinisi? E pei o le faailoaina o lenei mea, o taʻitaʻi mataʻutia o le iuni o tagata faigaluega nofoaafi ma le au faigaluega meli, o loʻo i ai nei i le ogatotonu o se faasologa o osofaʻiga aoga, na tolopoina i latou i lenei vaiaso e avea o se faʻaaloalo i le masiofo ua maliu. E manino lava o se gaioiga faʻapitoa-ae o le mea moni na manatu e tatau ona faʻaalia ai le faʻaauau pea o le faʻalapotopotoga i luga o mafaufauga lauiloa i Egelani. O le umi o le maliega o le 1660 na fausia ai se siosiomaga tulaga ese manuia mo taitai Peretania.
O le tusitala Sikotilani o Tom Nairn na finau mo le toeitiiti atoa le afa seneturi e faapea o le pulega tupu e manaʻomia e galue o se uili paleni i le fale, e le gata i le tausia o le siʻitia o le vasega o tagata faigaluega i lalo o le puleaina (o George V's behind-the-scenes interventions in the general strike of 1926 sa. sauā) ma taumafai e faʻapipiʻi faʻapitoa, ina ia le masalosalo lona faʻamaoni i faiga faʻapolokiki. I le faafetai mo le faautautaga a le Leipa, na faapea atu ai le tupu, “Oka se tagata lelei tele.”
I fafo, na manaʻomia e le Emepaea o Peretania se tupu e faʻamalosia lana pule i kolone e vaʻaia ai tupu o se mea masani. I Asia ma Aferika, na faʻaaogaina tupu e fai ma faʻamafanafanaga o tagata. O le masiofo na faatoa maliu sa i Kenya i le 1952 aʻo faʻaumatia e le au Peretania le au Mau Mau nationalists e ala i sauaga ma nofoaga o faasalaga, "British gulags" e pei ona faamatalaina e Caroline Elkins, ma faʻasiasia ai le au tusitala faasolopito Peretania. O Kenya na logoina ai le masiofo ua maliu lona tama. Na avea Siaosi ma tupu ona o lona uso matua, o Eteuati, na faaipoipo i se tagata Amerika ua tete'a (faapea na lagolagoina e lona tomai i fellatio) ma o lea na faamalosia ai e faamavae. O nisi sa popole ona o le faaalia faalauaitele o le fiafia o Eteuati ia Hitila. Ana ave e Siamani Peretania i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, semanu e tuu Edward Windsor i le nofoalii, o se Pétain Peretania.
O le malo e faʻaaogaina ma le loto i ai e puipuia ai manaʻoga o le setete o Peretania e pei ona faʻamatalaina e ana faipule, auaunaga faalilolilo, ma isi. Windsor e le kovana sili o Peretania. Ausetalia, ma le faanoanoa, e le o se malo.
O le mea na sili ona ou latalata i ai i le Buckingham Palace o le 1973, ina ua pueina se vaega o i matou ona o le tetee i le auai o le faipule Potukale Marcelo Caetano i le laulau 'ai a le masiofo. E pei ona ou valoia i le leoleo na puʻeina aʻu, na faatoilaloina Caetano e se fouvalega lauiloa i le tausaga na sosoo ai. O Nikolae Ceausescu tagata fasioti tagata Romania na faʻataʻitaʻiina e Elisapeta ma moe ma 'ai i le maota. O le aiga e i ai se faamaumauga umi o le fiafia i le au faipule, ma e masani ona malaga Charles ma le ipu aisi i le Gulf states e aioi atu mo se tupe mo ona faavae. “Le Kamupani”—e pei ona taʻua e le aiga tautupu ia i latou lava—o se pisinisi leaga e tatau ona tapunia.
Pau lava le fesili ogaoga na tula'i mai i le maliu o se tama'ita'i e 96-tausaga le matua, e matua'i mau'oa lava i lona maota, o le a le umi e mafai ai ona tumau lenei fa'ailoga? O le lomitusi autu a Europa i le taimi nei o loʻo faʻaumatia le tele o pepa i luga o le Windsors e lelei ona manatua o le masiofo tuai sa (faʻatasi) o se lagolago malosi o Brexit, e pei o. faaalia mai e le ieie a Murdoch Le La! O nai sefulu tausaga talu ai na faʻaalia ai le pule tupu (ma i nisi o itu o Peretania lava ia) o loʻo i ai i se tulaga o le pala. O le faiga sauā o Diana ua avea nei ma autu o se ata tifaga masani. O le amio leaga a Prince Andrew ua vavaeeseina ai le tele o tagata tautupu. O nei mea uma ua avea ma autu o se fasimoli tele-vaega i luga o Netflix. O le mea lena e i ai le Pale-ma e tatau ona teu ai. Faatasi ai ma taʻitaʻi Sikotilani o loʻo manaʻomia se palota fou ma Welsh nationalists o loʻo faʻamalosia e le tatau ona i ai se perenise fou o Uelese (o le igoa na tuʻuina atu i le sui o le tupu talu ona nutimomoia Uelese) ma faʻamataʻu e faʻalavelaveina le faʻafaigaluegaina i Caernafon, o le a le seoli. le uiga o le alu pea? Aisea e tatau ai ona tu'u Egelani na te amoina le avega o le fa'aauauina pea o pulega tautupu? E le manaomia e le atunuu.
I le 1714, ina ua maliu le Masiofo o Anne e aunoa ma se suli, na lē amanaʻia ai e le vaega pule o le reptile ni faiā vavalalata i Sikotilani (o i latou o Katoliko) ma faatau mai se ofu Porotesano i Hanover. O lea na avea ai le aiga tautupu o Hanoveria ma tupu o Peretania. O le to'alua muamua sa na'o le gagana Siamani; o le lona tolu o Siaosi na leiloa uma malo Amerika ma ana mapu. O le Prince Regent, o le isi tagata lauiloa, sa avea ma autu o tauemuga ma le ita o tagata lautele, ma sa tele le tala o se fouvalega lauiloa faasaga i Hanoverians. Na faatumauina e Vitoria le pulega tautupu. Sa ia faia faatasi ma le Malo o Peretania. O le pulega faa-Emeperoa na maua ai e le Tupu lana maa sili ona pupula i le uiga faafaatusa ma le moni o le upu. Na saunia e Initia le faavae o meafaitino mo le aofia ai o tagata faigaluega i tala faasolopito. Na maua ai foi le Koh-i-noor, o le maa sili ona tele e leʻi tipiina i le lalolagi, lea e oʻo mai i aso nei o loʻo faʻapipiʻiina i le pale o le sauniga. Ma o le taʻutaʻua o le malo na fesoʻotaʻi ma le pule tupu i le malamalama o le toʻatele.
Ua leva ona mou atu le emepaea, ae ua faamanatu atu e le pulega tautupu i tagata na “taimi sili” na latou pulea ai vaega tetele o le lalolagi. E pei ona finauina e Nairn O le ipu tioata, o le manumalo o le setete o Peretania i le Fouvalega Farani o se tasi lea o mafuaaga e mautinoa ai le tumau pea o se pulega tautupu. I ana upu: “O le alualu i luma o lona suiga tau alamanuia na tuuina atu ai konetineta i ona vae, i se auala e le mafai e se isi setete mulimuli ane ona faataitaia. O le mauoa o le ola-toto o le tamaoaiga o le lalolagi na faanatinati atu i lona ulu, ma maua ai se matagofie fou ma se uiga i lona tupuaga faatauvaa.” Na tatau ona suia le igoa o le aiga o Hanoveria a o latalata mai le Taua Muamua a le Lalolagi. Na avea ma Maota o Windsor.
I tausaga talu ai nei, na finau ai nisi o le au tusitala masani e faapea o le masiofo lea na maliu na tumau pea ona lauiloa ona o ia e fesootai ma manatuaga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O le tele o augatupulaga na ola i le taua ua maliliu nei. O a latou fanau ma fanau a fanau o le a iai ni loli laiti faatasi ai ma lagona na faaalia e General de Gaulle i le masiofo i se tusi na auina atu i le 1961: “I le maota ua tuu ai oe e le Atua, ia avea oe ma tamaitai. Ia avea oe ma tagata e faasino i ai, e tusa ai ma lou tulaga faaletulafono, ua faatulagaina ai mea uma i lou Malo; o le tagata e iloa e ou tagata lo latou lava malo; o le tagata o lona i ai ma lona mamalu, e faatumauina ai le lotogatasi o le atunuu.”
O le tupu ua le toe faigaluega i aso nei. O le tupu moni o Peretania e nofo i le White House. Na o le pau lava le galuega a le Maota o Windsor i aso nei o le fesoasoani lea e faʻasaoina le fausaga tuai o le setete o Peretania, ae e manaʻomia suiga faʻavae i tulaga uma-e pei o se tulafono tusitusia. Masalo e tatau ona tatou faatali mo le Scots e kiki-amata le faagasologa. A uma mea uma, na latou gaosia i James Stuart (le tama o Charles I) le na o le tupu o Sikotilani ma Egelani o se tagata atamai atamai.
Ou te lei matauina ni faailoga o le faanoanoa po o le filemu i luga o auala o Lonetona i le vaiaso talu ai. O le tele o tupulaga talavou e le fiafia i le pulega tautupu. Na folafola e Thatcher ma nisi o lana kegi le faʻaonaponei, ae na iʻu ina toe faʻafoʻi. Sa maileia foi o ia-ma iu ai ina pau i le faaaliga atoa. I le faaiʻuga o vaitausaga o le 1980, na ou faamatalaina ai Peretania o se motu lea “ua nonofo ai masiofo e toʻalua i le nofoālii e tasi.”
E mana'omia e le malo ni maliu ma ni fa'aipoipoga mo lona fa'afouga fa'ata'amilo. O mea pu'eata a le televise e fesoasoani i le fa'atupuina o uiga. O faaipoipoga e masani ona faaalia o se fiafiaga—ma e oo ane i le taimi e malepe ai le faaipoipoga, ua mou atu foʻi mea e manatua. O falelauasiga a le setete e faaitiitia ai Peretania i le tulaga o Korea i Matu, e pei o le le mafaufau ma le faʻailoga faʻafefeteina o loʻo tatou molimauina i aso nei. O lenei falelauasiga o loʻo faʻaaogaina e faʻamalosia ai le lotogatasi o Peretania. Ua tuai tele, ou te manatu. Ua fa'amalo le pulu Sikotilani.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo