E seasea faatusatusaina le taua i osofaiga a Iraq, po o le pa'u o le tala, po o le taunuuga o le isi palota. Ae i nisi o auala o le faaiuga ua talosagaina i tatou e fai o le a sili atu ona taʻu mai e uiga ia i tatou ma le lalolagi tatou te filifili e nonofo ai nai lo soʻo se autu faʻapolokiki tetele.
O le vaiaso na tea nei sa faia ai se fonotaga a se alii e igoa ia Paul Lister i Sikotilani. Na ia faamatala, afai e talia e tagata lautele ana fuafuaga, i totonu o le lima tausaga o le a mafai ai ona ia toe faʻafeiloaʻi le luko, le urosa, le Eurasian lynx, le puaa vao ma le bison Europa i le Highlands. O faʻamatalaga tutusa na faia muamua, ae o Lister o le tagata fiafia muamua e mafai ona faʻataunuʻuina. E faitau miliona pauna ma lona fanua e 23,000 eka. Na te mana'o ia avea lona fanua ma totonugalemu o se nofoaga faasao tele atu. O le isi tagata e ona fanua, o Paul van Vlissingen, ua ofo mai e faaopoopo lana 81,000 eka i le polokalame. Talu ai o manu e pei o luko ma lynxes e atamamai ma lava le malosi e sosola ese mai toetoe lava o soʻo se pa tele, o lona uiga, o se talosaga e toe faʻatumu Peretania i ana meaola faʻanatura ua leai.
I le lua aso mulimuli ane, na matou iloa ai na muaʻi faʻaumatia e mamame. O se lafu pua'a - o le lona fa lea na fa'amauina i totonu o lenei atunu'u - ua alia'e mai le Vaomatua o Dean, ua sola, e foliga mai, mai se fa'ato'aga. E tatau i le malo ona filifili pe tuu pe leai. Ua toe foʻi mai manu feʻai tetele. O se manatu faatosina, e iai ona uiga lē faatosina.
E ui lava o nisi taimi e taumafai ai le au faʻasalalau e faʻafitia, o le fa mai le lima o ituaiga latou te faʻamoemoe e toe faʻafoʻi mai e lamatia i tagata. I ni nai tausaga talu ai, na taʻu atu ai e Mr van Vlissingen i le Times e leai ni mea na iloa e uiga i se luko na fasiotia se tagata i Europa i le 100 tausaga talu ai.(1) Afai e moni lenei mea, o le a sili atu ona faigata le tetee i le toe faʻaofiina. Ae e leai. E toʻa 1950 tagata na osofaʻia e luko malolosi i Europa i le va o le 2000 ma le 2, ma e toʻafā i latou na fasiotia.(3) E toʻalima isi (e ui e le tatau ona avea lenei mea i Peretania) na fasiotia e luko na maua i le rabies.(36) Lynx o le a le afaina ai se tasi, ae o urosa lanu enaena Europa, e ui lava e itiiti le malosi nai lo grizzlies Amerika i Matu, na fasiotia tagata e 20 i le 4th Century.(5) E ui ina na o ni nai selau puaa o loo nonofo i nuu i tua o Peretania, e toatele tagata ua uma ona tuli e latou.(XNUMX) O le puaa e le o se afa taufaafefe e pei o le bison, e pei ona molimau i ata o le BBC Wildlife magazine i lenei masina: o se lafu manu i Polani e foliga mai o loo taaalo volipolo ma se puaa vao na ia mate.
O le faamemelo i manu feʻai tetele e masani ona foliga mai e fesootaʻi atu i le ʻinoʻino i le ola o le tagata. "Ma ou te manatu i lenei lalolagi gaogao sa i ai se avanoa mo aʻu ma se leona mauga," na tusia ai e DH Lawrence. “Ma ou te manatu i le lalolagi i tua atu o le faigofie ona tatou faasaoina se miliona pe lua o tagata / Ma e le misia lava i latou.”(6) Semanu e luelue le ulu malosi o John Aspinall ma Joy Adamson. O loo i ai se ituaiga tagata e le lelei fetuutuunai e foliga mai o loo i totonu o le mafaufau o se tagata faomea, o loo feoai solo i se lalolagi e aunoa ma ni tagata.
O le lamatiaga o le osofaʻia e se tasi o nei manu e laʻititi pe a faʻatusatusa i le toetoe o soʻo se isi lamatiaga tatou te feagai. I Kanata, e 67 taimi e fasi ai tagata e urosa, e 374 taimi e sili atu ai ona e fasiotia e se taʻifau, ma e 7 taimi e ono oti ai i le uila. i isi tagata, pe i ai pe leai foi la latou maliega. E faigata ona finau ma le fuaiupu, lea ua faatonuina ai soo se tasi e pikiina se fana: “O pheasans uma na fananau mai / E le toe totogia le tagata e toatasi ua oti.” Afai tatou te talitonu e sili atu le taua o le ola o le tagata nai lo le ola o manu, ma afai e fasiotia se tagata e toatasi i se manu feai ma toe faaofi mai ma le loto i ai i totonu o lenei atunuu, e le o se tau tele ea e totogi mo le manuia mama o le toe faʻaleleia o tatou atunuu. meaola?
Ou te le talitonu e moni. Afai e tatuu laau uma e ola latalata i se auala po o se fale, e mafai ona faasaoina le tele o ola o tagata; ae o le a faigata ona e mauaina se tasi e manatu o se manatu lelei lea. O le malo o Farani na taufetuli i le tetee tele ina ua taumafai e faamama auala lauiloa e laina ai ona auala o le atunuu. O nai maliu fa'aopoopo e manatu, e le tele o tagata Farani, o se fa'afesuia'iga talafeagai mo le fa'asaoina o sina paolo emoemo. Ina ua fuafua se fono a le aai i Peretania e tatuu i lalo se laina o laʻau chestnut solofanua ona e ono manuʻa tamaiti pe a aoina conkers - pe ono afaina ai se isi tagata pe a togi laau ma maʻa i lala - na mafua ai le le fiafia o le atunuu. E fa'apena fo'i, matou te fa'aogaina tupe a le atunu'u semanu e fa'aalu e le National Health Service e lagolago ai fale, falemata'aga ma paka. O atugaluga matagofie i nei tulaga uma e fuaina i le ola o le tagata, ma faatagaina e sosaiete e manumalo.
O le mea moni, o loʻo i ai se eseesega tau amio i le va o le le mafai ona faʻaumatia tulaga lamatia o iai ma le faʻaofiina o mea fou. Ae, i le faʻatagaina o faʻalapotopotoga lautele e toto ni laau fou pe eli vaituloto fou, matou te faʻatonuina i latou ma le malosi e fefaʻatauaʻi le ola o tagata mai se fiafiaga lautele. E le pei o le aufaipisinisi o loʻo mananaʻo e faʻatagaina a latou tagata faigaluega i faiga faʻapisinisi mataʻutia ina ia faʻateleina ai a latou tupe maua, o le au totō laau e aumai ia i tatou se mea e taui ai le lamatiaga latou te tuʻuina mai ia i tatou.
Atonu e talafeagai lenei mea e oo lava i tulaga o le faitau aofaʻi o amioga: o tagata e nonofo i nofoaga e le faʻafefeteina e sili atu ona faʻavaivai, ma o tagata e faʻavaivai e sili atu ona fasiotia i latou lava. Fa'ailoga mata'utia ae tau mata'utia le ola - pe na'o le fiafia i le iloa o lo'o i ai i fafo i se mea - e ono fa'aolaina ai ola.
Ma o le faʻaaliga a i latou e faʻafitia le avanoa i lenei lalolagi gaogao mo manu feʻai tetele e mautinoa lava le faʻaleagaina e pei o DH Lawrence. Ina ua agaʻi atu le ʻau tuli manu Nouei e tafiesea luko o loo fasiotia ni nai mamoe i lenā atunuu i tausaga taʻitasi, po o le taimi foʻi, e pei ona latou faia i le masina ua teʻa, na tafana ai e tagata tuli manu Falani le urosa enaena fafine Pyrenean mulimuli, ua tatou matuā feita. Ua tatou vaaia i totonu ia i latou le le faapalepale i eseesega, o mea e tutupu faafuasei, o le le pulea. O le a latou faaitiitia le lalolagi i se monoculture suʻesuʻe tupe, o se nofoaga le lelei, pulea, masini e tetee i manaʻoga o tagata e pei o manaʻoga o manu.
Ou te fia nofo i se laueleele e ono feoa'i ai luko. O lea, e pei ona ou faia i Polani i sasae, e mafai ona ou mulimuli i se pioga i se ala o le vaomatua ma faafesagaʻi ma se bison. E pei ona ou faia i Pyrenees, e mafai ona ou tautevateva atu i se pea puaa vao o loo momoe i lalo o se togavao. Ua ou sauni e faafesuiai sina tulaga lamatia i lo'u olaga mo le fiafia o le fetaiai ma mea o loo i tala atu. O se manatu alofa lea, ou te ioe. Ae pe e lē o se mea foʻi e mafaufau lelei ai?
www.monbiot.com
mau:
1. Gillian Harris, 26th Iuni 2002. O le a faʻamalosia e Wolves tagata tafafao maimoa fai mai le pule o fanua. O Taimi.
2. JDC Linnell et al, Ianuari 2002. O le Fefe i Luko: o se toe iloiloga o osofaiga a luko i tagata. Norsk Institutt mo Naturforskning, Trondheim.
3. ibid.
4. ibid.
5. MJ Goulding, Mati 1998. Tulaga i le taimi nei ma Aafiaga Fa'aletonu o le puaa vao (Sus scrofa) i le Atunu'u o Peretania: o se Su'esu'ega Tulaga lamatia. Lipoti i le Vaega o Pulega C, Matagaluega o Faatoaga, Faigafaiva ma Taumafa. http://www.defra.gov.uk/wildlife-countryside/vertebrates/reports/Wild%20Boar%20Risk%20Assessment%201998.pdf
6. DH Lawrence, 1925?. Liona Mauga. Mai DH Lawrence, Solo Filifilia, 1972. Penguin, Lonetona.
7. O nei fuainumera o loʻo faʻamatalaina i www.bearsmart.com
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo