Va'ai i le tama o lo'o i le ata, o lo'o tautau se to'i mai lona lima agavale? O le “Minisita o Atinae Eseese, Felauaiga ma Fesootaiga” fou a Eleni lea na pueina i tua i le 1980s, ina ua ia taitaia se vaega o tamaiti aoga fascist e taua o le “Student Alternative” i le aoga tulafono a le Iunivesite o Athens. O le 1985, ma o le Minisita Voridis, o loʻo laei e pei o Kajagoogoo Nazi, o loʻo puʻeina i luga o mea puʻeata o loʻo leoleo i le lotoa ma ona uso fascist, o loʻo tulituliloa tamaiti aʻoga agavale e faʻafefe. Na tuliesea Voridis mai le aʻoga faʻaloia i lena tausaga, ma molia e le Asosi a Tamaiti Aʻoga a Eleni mo le auai i osofaiga sauā i tamaiti aʻoga tulafono e le fascist.
Faatasi ai ma faʻasalalauga uma ua fafagaina i matou e uiga i le malo fou o le "austerity" a Eleni o loʻo faʻafaigaluegaina e le "technocrats" e le o ni manatu faʻapitoa, e ono oʻo mai o se mea e ofo ai ona ua taʻua nei tagata fascist "technocrats" i le aufaasālalau autu ma le fiafia i faletupe i Sisifo. Ona toe, tala fa'asolopito o fascists e masani ona fiafia i ai le 1-pasene e momoli ai le vailaau austerity.
O lenei faʻamatalaga faʻalavelave o le mea e taua o le "le-ideological" poʻo le "technocratic" i le 2011 o se mea o loʻo taumafai malosi le toʻatele o tagata e le amanaʻiaina, lea e ono faʻamatalaina pe aisea e toetoe lava a leai se mea e uiga i le faʻafefea e le EU fou a le EU-faatuina austerity malo e aofia ai neo-Nazis. mai le LAOS Party (LAOS o le acronym mo Eleni fascist pati faaupufai, ae le o le parataiso Asia i Sautesasae).
Lea ua toe aumaia ai a'u i le Minisita fou o Atinae Eseese, Makis Voridis. A o leʻi avea o ia ma se tagata aʻoga faʻaloia, na taʻitaʻia e Voridis se isi vaega fascist talavou na lagolagoina le taʻitaʻi falepuipui o le osofaʻiga a le militeri a Eleni i le 1967. O Eleni na alu i lalo i lenei auala fascism muamua, o mea uma i lalo o le faʻaolaina o le atunuʻu ma faʻasea e uiga i tuʻuaʻiga o vaivaiga o le palemene. I le 1967, na faʻatoʻilaloina ai e le militeri le faatemokalasi, tuʻuina atu le pule fascist, faʻafalepuipui ma sauaina masalomia o le itu tauagavale, ma tamoʻe le atunuu i le eleele seia oʻo ina faatoilaloina le junta e ala i le tetee lauiloa i le 1974.
O lena militeri junta-ma le Iunaite Setete o loʻo lagolagoina (lea Na faatoese Clinton i le 1999)—o se manatua mataʻutia ma tiga mo tagata Eleni. O le tele lava o tagata Eleni. E tusa ai ma le popolega o le Minisita o Atinae Eseese i aso nei, Makis Voridis, pau le mea leaga i le junta o le faatoilaloina lea e le au faatemokalasi. O se pati fascist na faatuina i le amataga o le 1980s e lagolago ai le taʻitaʻi osofaʻiga na falepuipui, ma na taʻitaʻia e Voridis le vaega talavou a lena pati. O le taimi lena na ia maua ai le igoa tauvalaau "Hammer." Atonu e mafai ona e mateina i le taimi nei pe aisea na faaigoa ai le Minisita o Atinae Eseese a Eleni “Samala”: O le taaloga e sili ona fiafia i ai Voridis o le tulituliloaina lea o talavou agavale ma sasaina i latou, ioe, se samala.
Ina ua uma le samala, sa ia faauu i le aoga faaloia–ma le to'i; na tulia mai le aoga faaloia; ma galue i luga o le lalolagi matutua o faiga faapolokiki fascist Eleni, o lana to'i na tuu i lalo o le moega i se mea. I le 1994, na fesoasoani ai Voridis i le mauaina o se pati taumatau fou, The Hellenic Front. I le palota o le 2004, na fausia ai e le Voridis's "Hellenic Front Party" se poloka ma le neo-Nazi "Front Party," na taʻitaʻia e Eleni sili ona taʻutaʻua o le Holocaust denier, Konstantinos Plevis, o se tasi sa avea muamua ma fascist terorisi lana tusi, "Jews: The Whole Truth," viia. Adolph Hitler ma valaau mo le faaumatiaina o tagata Iutaia. Na molia Plevis ma maua ai le nofosala i le "faaosofia o le ita i ituaiga" i le 2007, ae na soloia lona faasalaga i luga o le apili i le 2009.
E oo atu i lena taimi, na faʻatau atu e Makis "Hammer" Voridis i le lalolagi o fascism Eleni, faʻafefiloi lana Hellenic Front Party i le itu taumatau LAOS, o se pati faamalu mo ituaiga uma o neo-Nazi ma faʻalapotopotoga faʻapolokiki mamao. O LAOS na faavaeina e se isi tagata tetee e tetee i Semi, o Giorgos Karatzeferis—na faaigoa ia “KaratzaFührer” i Eleni ona o le tuuaʻia o le Holocaust ma Auschwitz o ni “talafatu” faa-Iutaia, ma faapea mai o tagata Iutaia “e leai se pule e tautatala ai i Eleni.” O le Liki Anti-Fa'aleaga o lo'o fa'apolopolo e uiga i ai; mo nisi mafuaaga, e le'i amanaia e le aufaasālalau, vagana ai i Isalaeru.
O le mea malie, e tusa ai ma le taʻitaʻi o le pati LAOS "KaratzaFührer", aʻo ia fiafia ia Makis "Hammer" Voridis e pei lava o le isi neo-Nazi, sa popole o ia pe o le a se manatu o tagata lautele e tuʻu le "Hammer" mo. palota i le lisi o pati a le LAOS. O le ta'ita'i lea o le pati a le LAOS Karatzeferis faʻamatalaina pe aisea i se nusipepa i le tausaga talu ai (Teletele HT i le saite Eleni “Pe a oo mai le Faalavelave i le ili” mo lenei ma sili atu):
Giorogos Karatzaferis: Na ou fefe lava o Voridis ei ai se talaʻaga lea na mafai ona ou ufiufi pe a uma se taumafaiga tele ...
Christos Machairas (tusitala): O le a tonu lou uiga o le “talafaasolopito”?
Giorgos Karatzaferis: E uiga i lana sootaga ma Jean Marie Le Pen, o to'i ma isi mea uma. O loʻo ou mafaufau faʻafuaseʻi, i le aso 30 o Oketopa (faʻataʻitaʻiga aʻo leʻi oʻo i le palota a le lotoifale) e mafai e se tagata mai le New Democracy poʻo le 'au a Tsipras (ie SYRIZA leftist party) ona lafo se vitio i luga o le ea ma toso aʻu e faʻamatalaina mea uma. nei mea.
Va'ai, o le fa'afitauli lena i palota, palota, faatemokalasi ma isi mea: E te le iloa lelei pe o le a le agavaa ma le tekinolosi o se tama e pei o Makis "Hammer" Vordis, o le mea lea o se mea lelei na faʻatonuina e faletupe le EU e tuuina atu le “Samala” i Eleni. E avatu ai sina tiga. E mo lo latou lava lelei.
Leai se tiga (mo le 99%), leai se manuia (mo le 1%).
Ma o le auala lena i aso nei, faʻafetai i le EU ma le faletupe o loʻo pulea, Makis "Hammer" Voridis o le Minisita fou o Atinaʻe.
Lea ua toe aumai ai a'u i tua i le tala faasolopito o faiga malo a Eleni, ma le tala o le malo i aso nei. O le aufaitau o loʻo mulimulitaʻi i la matou vaega "O Le Mea e Tatau Ona E Iloa" ua faitau masina i le taimi nei e uiga i ituaiga uma o mea uiga ese o loʻo tutupu i totonu o le militeri a Eleni, ma faʻaiʻu i le (lea ua i ai nei) le filifiliga a le Palemia Papandreou e faʻaumatia lana taʻitaʻi uma o le militeri. Na ia faʻateʻaina i latou i le aso 1 o Novema, i le aso lava lea na ia faʻailoa ai o loʻo ia tuʻuina atu le EU austerity program i se palota palota faatemokalasi. O se tala o le fa'afana:
I le taimi nei, i se atinaʻe na faʻaosofia ai le fefe i se osofaʻiga a le militeri i totonu o le atunuʻu, na faʻaumatia ai foi e Papandreou i le Aso Lua le taʻitaʻi maualuga atoa o le au faʻaauupegaina faatasi ai ma le tele o isi ofisa sinia ma suia i latou i fuainumera e talitonuina e sili atu le lagolagoina o le. ta’ita’i fa’apolokiki o iai nei.
O faauluuluga o le aufaigaluega aoao a le atunuu, vaegaau, neivi ma le ea na faamalolo uma ina ua mae‘a le fono a le Fono a le Malo mo Mataupu Tau le Va i Fafo ma le Puipuiga, o le faalapotopotoga sili e faia faaiuga i le puipuiga o le atunuu.
Fai mai le matagaluega, o le suiga o le pulega maualuga a le militeri ua leva ona fuafuaina. Ae o ia suiga, lea e faia i le ta'i lua i le tolu tausaga, e le masani ai ona fa'ate'aina le ta'ita'i atoa.
Na oʻo mai i le masina o faʻatauga faʻatauvaʻa a le militeri Eleni, faatasi ai ma malo o loʻo nofo aitalafu ai-Farani ma le US-o le au faʻatau atu auupega: I le amataga o Oketopa, na matou iloa ai o le US na manava mai le tuleia o le austerity ma le faʻafefe o le Eleni paie. tagata faigaluega lautele e faalautele a laina fou o aitalafu i le militeri a Eleni:
E tusa ai ma faʻamatalaga o le "Hellenic Defense & Technology" mekasini, na faʻatagaina e le pulega a Amerika le tuʻuina atu o tane tane 400 M1A1 Abrams i le Greek Army, lea o le a aofia ai filifiliga i le va o le toe faʻaleleia faigofie - e tusa ma le sefulu miliona tala mo tane uma - ma faʻaleleia i se maualuga maualuga o le gafatia faagaioiga, faatasi ai ma se tau maualuga maualuga. O lo'o fa'amoemoe e le o toe mamao le tu'aiga o le Tusi o ofo ma le Taliaina (LOA).
E tusa ai ma faʻamatalaga faʻapitoa o le "Hellenic Defense & Technology" mekasini, o se Tau ma Availability tusi na auina atu i pulega a le US e uiga i le 20 AAV7A1 ma se polokalame faʻaleleia tau maualalo mo i latou. Ole la'asaga muamua lea e aofia ai se mana'oga mo ta'avale 75-100.
I ni nai vaiaso mulimuli ane, na faʻalautele atu ai e Farani laina fou o aitalafu i le militeri lava lea e tasi mo vaʻa faʻamalosi e manaʻomia tele, ma tuʻu ai Siamani ita ma tuʻua, e tusa ai ma Der Spiegel:
O se fefa'ataua'iga tele o auupega o lo'o fa'amata'u e tu'u ai le va o Falani-Siamani i lalo o le vevesi. E tusa ai ma faʻamatalaga na maua e SPIEGEL, o Farani e manaʻo e tuʻuina atu ni vaʻa fou se lua i le fa i le neivi Eleni ma faʻatagaina le malo tele aitalafu e tolopo le totogiina o le € 300 miliona ($ 412 miliona) tau faʻatau mo le vaʻa mo le isi lima tausaga.
I lalo o le maliega, o le a maua e Eleni le avanoa e totogi ai pe a uma le lima tausaga, faatasi ai ma se paʻu tele o le € 100 miliona, poʻo le toe faʻafoʻi atu i le neivi Farani. O le "stealth" frigates ua mamanuina e aloese ai mai le mauaina e le radar a le fili ma ua fausia e le kamupani Farani puipuiga a le setete DCNS.
O lea maliliega o loʻo faitioina e le au Siamani o loʻo tauva mo le konekarate mo le tele o tausaga.
O le vaega mulimuli o lo'o fa'apea uma: O le mea na ita ai tagata Siamani e le o le fa'atauva'a, ae na faia'ina i se konekarate sa latou tauva ai. O le mea foʻi lea o loʻo faʻaalia, o le pepelo lea o le "austerity": Latou te faafoliga o loʻo nofo aitalafu Eleni i le nono mai o se isi pene, ae e leai se mea e mafaufau i le nono atu o ni nai selau miliona i le militeli.
I le toe tepa i tua i le taimi mulimuli, e foliga mai e matua manino lava o le faaiuga a Papandreou e faʻaumatia taʻitaʻi uma o le militeri i le aso na ia faʻasalalau ai lana referendum i le austerity-o lana taumafaiga e faʻafetaui le malosi o faletupe i Sisifo ma le malosi o le militeri i le lotoifale ma le malosi o tagata faatemokalasi-na matua taua lava. ose faiga malo-tauivi i totonu o se kolone maualuga, o ona tagata o loʻo nofoia e vaʻaia e sili atu nai lo mea e maua mai ai tupe mama. O lea o loʻo i ai ia i matou malo o loʻo nofo aitalafu ai e taumafai e faʻatau le militeri aʻo latalata mai le Faletupe D(fault)-Day, ma o Papandreou o loʻo taumafai e faʻafetaui lena mea e ala i le punou uma o latou manaʻoga, ma le iloa o ia ua maeʻa, ma taumafai e laveaʻi o ia lava e ala i le faʻamalosia o tagata i lona. atunuu. Ae o Papandreou sa matua vaivai tele ma sa matua fetuutuunai. Mulimuli ane sa le fetaui o ia; e lei maua lava sona avanoa. Ma o le manaʻoga lauiloa o tagatanuu o Eleni e tau leai se mafaufau.
O le auala lea e feagai ai le au faletupe ma malo fa'i; o le auala na latou taufetuli ai a latou kolone. Tausia le militeli, avatu ia i latou meaalofa ma aumai i totonu o lau taga. E na'o tagata o lo'o i ai e aveese mai. Ma pe a latou feʻei, faʻaalia i latou i le auala na faʻaalia ai e le au Peretania le Irish i le taimi o le oge Tele: paie, faʻatauvaʻa, o latou lava sese, o le mea latou te manaʻomia o vailaʻau sili atu ona tiga ma se kiki vave i le asini ... mo lo latou lava lelei, o ala.
Ma ina ne'i le manino i tagata uma, O le mekasini a Forbes na sau i fafo e lagolagoina se osofaʻiga. O le auala lenei na lipotia ai e se tasi tusitala Eleni:
"Nai lo le sasaa o le euro i lalo o le alavai, e sili atu le atamai mo Siamani e lagolagoina se osofaʻiga a le militeri ma foia le faafitauli i lena auala." Leai, o lenei faʻamatalaga e le mai se fascist blog. E mai Forbes mekasini ma ua na'o se tasi o tala fa'aoso fa'aoso o lo'o mulimuli mai i lenei fa'alavelave fa'avalevalea faifai pea fa'asagatau-Eleni a fa'asalalauga fa'avaomalo.
I le faaiuga, na maua e le au faletupe ma Sisifo a latou osofaʻiga. Ma latou te le'i mana'omia se vaaiga mataga a le militeri e fa'ataunu'u ai. Na fa'ato'ilaloina Papandreou, fa'aui i tua le referendum, fa'atūina se pulega austerity e fa'atino ai mana'oga a le au faletupe, e aunoa ma le fa'atemokalasi e fa'alavelave. Manaia 'n' mama.
E le gata na maua e Sisifo lana osofaʻiga, ae o tagata fascist e pei o Makis "Hammer" Voridis na latou maua le mea na latou tauivi ai mo o latou olaga atoa: Malosiaga, ma le faʻamaoniaina o le faʻamalo taumatau i luga o le faatemokalasi.
O le mea lena ua tatou i ai i aso nei. Ua malemo Eleni i aitalafu, ua malepelepe lona faatemokalasi, ma e ui lava i le tauina o le Nazis i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ma le toe aumaia o le faatemokalasi mai le pulega fascist i le 1974-i le faaiuga, o le EU ma faletupe i Sisifo na tuu ai se alii e pei o Makis "Hammer. "Voridis, o le alii na leoleoina lana aoga faaloia ma se to'i faʻafuaseʻi, i le pule, faʻatautaia le tiga o le faletupe.
O aʻafiaga a le EU ma le au faletupe e faʻamalosia Eleni, le nofoaga na fanau mai ai le faatemokalasi, e faʻaleaogaina se pelepesite taʻutaʻua e pei o le "le talafeagai," ma faʻamalosia ai se pulega austerity e aofia ai se vaega o neo-Nazis fascists e faʻatautaia atili "tiga" -o se mea e tatau ona faʻafefe ai le fa'afefe tagata uma. Aua o le fiafia pe leai, tatou te i ai uma i totonu o le faʻauluuluga o tului tutusa faletupe, ma o le a tatou feagai uma lava ma toe faʻafeiloaʻi. O Eleni na'o le muamua i le laina.
O Mark Ames o le tusitala o Alu Meli: Ita, fasioti tagata ma le fouvale mai Reagan's Workplaces i Clinton's Columbine.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo