Punavai: TomDispatch.com
I le limasefulu tausaga talu ai, i le aso 17 o Iuni, 1971, na tulai ai Peresitene Richard Nixon i luma o le ofisa lomitusi a le White House, o tagata faigaluega i ona tafatafa, e faasilasila "se fou, faʻaleagaina uma" faasaga i le faʻaaogaina o fualaau faasaina, lea na ia taʻusalaina o le "fili numera tasi o Amerika." Na ia valaʻau i le Konekeresi e foaʻi le $ 350 miliona mo se osofaʻiga i le lalolagi atoa i "punaoa o sapalai." O le taua muamua i lenei taua fou o fualaau faasaina o le a tau i Vietnam i Saute lea, Nixon fai, “o nisi o talavou Amerika ua avea ma vaisu a o latou auauna atu i fafo.”
A o folafola mai e le peresitene lana taua i fualaau faasaina, sa ou laa ese mai se faigamalaga i le Pasefika i le vevela vevela o Saigon, le laumua o Vietnam i Saute, e lipoti atu ai le sapalai o le sapalai mo le faaaogaina o fualaau faasaina lea sa matua salalau atu i le tulaga. o fitafita Amerika o loo tau i le taua a lenei atunuu i Vietnam.
E pei ona ou iloa e le o toe mamao, o le tulaga na sili atu ona leaga nai lo se isi lava mea na mafai e Nixon ona faailoa mai i ana upu le lelei. O fagu heroin na lapisi i fola o le nofoaga o le Ami. Vaega iloga mo lo latou lototoa i le Taua Lona Lua a le Lalolagi e pei o le 82nd Airborne ua iloa nei e pei o le "osooso junkies." O se suʻesuʻega mulimuli ane na maua ai e sili atu ma le tasi vaetolu o GI uma o loʻo tau i le Taua a Vietnam "masani ona faʻaaogaina” heroin. O le naunau e faatoilalo lenei fili le vaaia, o lea ua sauni nei le White House e lafo le faitau miliona o tala i lenei taua o fualaau faasaina i fafo, faatupeina le tele o suʻesuʻega o le urinalysis mo GI uma e agaʻi atu i le fale ma togafitiga faʻatulafonoina mo soʻo se tasi na faʻamaonia lelei i fualaau faasaina.
E oo lava i lena taumafaiga mataʻutia, e ui i lea, e leʻi mafai ona faʻatoʻilaloina faiga faʻapolokiki le mautonu o heroin, faʻailogaina i se fesoʻotaʻiga o solitulafono ma le taupulepulega aloaʻia na mafai ai ona faʻaaogaina fualaau faasaina i totonu o GI. Auā foʻi, i atumauga gaoa o Laos lata ane, o le Air America, o se kamupani e pulea e le CIA, sa laʻuina atu ai le opium na seleseleina e le ʻaufaifaatoʻaga a ituaiga o ē sa auauna foʻi o ni fitafita i lana ʻautau faalilolilo. O le taʻitaʻi o le Royal Lao Army, o se paaga vavalalata, na faʻatautaia le fale suʻesuʻe sili ona tele i le lalolagi, faʻaliliuina le opium mata i heroin faʻamamaina mo le faʻatupulaia o numera o tagata faʻaoga GI i Vietnam tuaoi. O taʻitaʻi sinia Vietnamese i Saute na taupulepule i le ave faananā ma le tufatufaina atu o ia vailaʻau i GI i totonu o pa, i totonu o fale puipui, ma i nofoaga afi. I Laos ma Vietnam i Saute, na le amanaʻia e le au amepasa Amerika le piʻopiʻo a latou uo i le lotoifale na fesoasoani e faʻaleleia le feoaiga.
Taua a Nixon's Drug War
E ui lava ina leaga faiga faapolokiki heroin a Saigon, ae o le a sesega pe a faatusatusa i maliega taufaaleaga na malilie i ai i Uosigitone i le isi 30 tausaga na sosoo ai e liliu ai le taua o fualaau faasaina i le vaitaimi o Vietnam i se masini o le aso malolo faaupufai. Sa tutu faatasi ma le peresitene i lena aso na amata aloaia ai le taua o fualaau faasaina a Amerika, o John Erlichman, le loia a le White House ma Nixon confidant.
E pei ona ia faia mulimuli ane ta'u sa'o mai o se tusitala,
"O le Nixon White House sa i ai ni fili se lua: o le au tetee i le taua ma tagata uli ... Na matou iloa e le mafai ona matou faia faasolitulafono le tetee i le taua po o le uliuli, ae e ala i le faʻatagaina o tagata lautele e faʻafesoʻotaʻi le hippies ma mariuana ma uli ma heroin, ona fa'asolitulafono uma ai lea, e mafai ona tatou fa'alavelaveina na nu'u. E mafai ona matou pueina faapagota o latou taitai, osofaia o latou fale, talepe a latou sauniga, ma taufaaleaga ia i latou i lea po ma lea po i tala o afiafi.”
Ma ina ne'i misia e se tasi lana manatu, na faaopoopo atu ai Erlichman, “Na matou iloa sa matou pepelo e uiga i fualaau faasaina? Ioe, sa matou faia.”
Ina ia malamalama i le uiga atoa o lenei faʻatagaina, e tatau ona e amata i mea faʻavae: o le taua o vailaʻau faʻamalosi, le faʻamaonia, le mafai ona toe faʻaaogaina. E na o le tolu pea o fuainumera e mafai ona faʻaalia le loloto o lena toilalo ma le lautele o le faʻaleagaina na faia e le taua i sosaiete Amerika i le afa seneturi talu ai:
* E ui lava i taumafaiga a le taua o fualaau faasaina e tipi ai sapalai, o le gaosiga o le opium faasolitulafono i le lalolagi atoa na siitia i le 10 - mai 1,200 tone i le 1971 i le a faamaumauga 10,300 tone i le 2017.
* O le atagia o lona faamamafa i le faasalaga nai lo togafitiga, le numera o tagata falepuipui mo solitulafono o fualaau faasaina o le a faatupulaia foi i le 10-paiga mai le 40,900 i le 1980 i le 430,900 i le 2019.
* Mulimuli ane, na i lo le faaitiitia o le faaaogāina i totonu o aiga, o le taua o fualaau faasāina na fesoasoani moni lava e faaosofia ai le faateleina o le 10 sautua i le numera o heroin Amerika. tagata e faaaogāina mai na o le 68,000 i le 1970 i le 745,000 i 2019.
E le gata i lea, o le taua o fualaau faasaina ua i ai se aafiaga loloto i le sosaiete Amerika e ala i le faʻaauauina, e oʻo lava i le faʻavaeina, faʻailoga tagata e ala i le malosi o leoleo ma falepuipui. Manatua na vaʻaia e le Republican Party le Tulafono o Aia Tatau a Palota o le 1965, lea na faʻamutaina ai le tele o tausaga o le faʻateʻaina e Jim Crow mo Blacks i le loloto i Saute, o se avanoa faʻapolokiki e le masani ai. I le tali atu, na amata ai e Nixon ma ana aliʻi ona atiaʻe se taʻiala e lua-vaega mo le manumalo i tagata palota papaʻe i le itu i Saute ma faʻafefe ai le malo Democratic ma tagata palota Black i le atunuʻu atoa.
Muamua, i le 1970 midterm palota, na amata ai e le Republicans le tulituliloaina o se "Taiala i Saute" o le faʻauʻuga o tagata palota papaʻe-supremacist le fiafia i Saute i se taumafaiga manuia e puʻeina lena itulagi atoa i faiga faʻapolokiki. I le tolu tausaga mulimuli ane, na latou faalauiloa ai le faateleina pea o le taua o fualaau faasaina, leoleo, ma falepuipui. I le faagasologa, na latou saunia le ala mo le tele o le falepuipui o Aferika Amerika, ma teena ai le palota e le na o ni tagata solitulafono ae, i le 15 setete, mo le ola e pei o ni tagata solitulafono. O le paionia o lenei togafiti poto o le kovana Republican o Niu Ioka Nelson Rockefeller. O le saua fa'asalaga fa'atulafonoina o le 15 tausaga i le olaga mo le umiaina o fualaau faasaina laiti na ia maua ai le tulafono a le setete e pasia na siitia ai le numera o tagata na falepuipui i moliaga o fualaau faasaina mai le 470 i le 1970 i le 8,500 i le 1999, 90% o latou Aferika-Amerika po o Latinx.
O le tele o le falepuipui na siitia ai tagata palota mai le taulaga Democratic bailiwicks i falepuipui i nuu i tua lea na faitaulia ai i latou i le tusiga igoa, ae i se isi itu ua le maua, ma tuuina atu sina fesoasoani faaopoopo i le palota papaʻe Republican i Niu Ioka - o se fuafuaga manumalo a Republicans i isi nofoaga e le o toe mamao ona mulimuli mai ai. E le gata o le taua o fualaau faasaina na faʻatagaina ai le au faʻapolopolo e faʻasala le aofaʻi o palota a le itu teteʻe i palota vavalalata, ae na faʻaleagaina ai tagata Aferika Amerika, faʻamaonia ai le faʻalavelave leoleo ma le tele o falepuipui.
E leai se tasi o nei mea na muai faauuina ae o le taunuuga o se faasologa o faiga faaupufai na faia i le taimi o au peresitene e tolu - o le Nixon, o le na amataina; o Ronald Reagan, o lana pulega na faia ai faasalaga mamafa mo le umiaina o fualaau faasaina; ma le Democrat Bill Clinton, o le na faalautele leoleo ma falepuipui e faamalosia na lava tulafono o fualaau faasaina. Ina ua uma ona tumau uiga ese tumau i le tusa 100 pagota i le 100,000 faitau aofaʻi mo le sili atu i le 50 tausaga, o le aofaʻi o le falepuipui a Amerika na amata ona aʻe ma le le mautonu i 293 i le faaiuga o le nofoaiga a Reagan i le 1990 ma 464 e oo atu i le faaiuga o Clinton i le 2000. Na oo i le tumutumu o 760 e oʻo atu i le 2008 - faʻatasi ai ma le faʻaituau faʻaituau na iʻu ai i le leai o se mea e itiiti ifo nai lo le "faʻasalaina tele" o tagata Aferika Amerika.
O Reagan o lo'o fa'afaleina le taua o fualaau fa'asaina
A o tau tele e Nixon lana taua i luga o malae o taua mai fafo o taumafai, ma le toilalo, e taofi nakoti i lo latou punavai, o le isi peresitene o le Republican, Ronald Reagan, na ia pulea atoatoa le taua o fualaau faasaina e ala i faasalaga sili atu ona mamafa mo le faaaogaina e le tagata lava ia ma se faalauiloa faalauiloa na faia ai le aloese o se amioga mama. amio lelei ma le tu'inanau o se amio leaga e matua fa'asalaina. I le taimi nei, sa ia faailoa manino mai foi ua ia naunau e fai tuliloa Nixon's Southern strategy e ala i le faʻatulagaina o se faʻasalalauga tele o le palota i le 1980 i Neshoba County, Mississippi, lea na fasiotia muamua ai tagata faigaluega aia tatau e toatolu.
I le avea ai ma tofi i le 1981, na iloa ai e Reagan, i lona ofo, o le toe faaolaolaina o le taua o fualaau faasaina i le fale e itiiti lava le lagolago a le lautele, aemaise lava ona o le pulega o le Democratic i fafo na taulaʻi manuia i togafitiga o fualaau faasaina nai lo le faasalaga. O le mea lea, na amata ai ona sopoia e le tamaitai muamua o Nancy Reagan le atunuu, a o faia ni faaaliga i luga o le TV ma pese a tamaiti aulelei o ofuina mitiafu “Just Say No”. E tusa lava pe ua uma le fa tausaga o le tauvaga a le Tamaitai Sili ma le salalau atu o le koko ma le pauta cocaine i aai ma taulaga i le atunuu atoa, e na o le 2% o le au palota. lagona o le faaaogāina o fualaau faasāina o le “faafitauli numera tasi” lea a le atunuu.
Ona tuʻuina atu lea e le faʻalavelave patino ia Reagan le avanoa faʻapolokiki atoatoa. Ia Iuni 1986, na o le tasi le aso talu ona sainia se konekarate e faitau miliona tala ma le NBA's Boston Celtics, le lagona pasiketipolo kolisi Len Bias pa'ū i lona moe i le Iunivesite o Maryland mai le soona inu o le cocaine. I le lima masina mulimuli ane, o le a sainia ai e Peresitene Reagan le Tulafono e Tetee i le Faʻaaogaina o Fualaau Faʻasaina, ae o le "Len Bias Law." O le a o'o atu ai i le fa'alauteleina o le taua o vaila'au fa'alotoifale, e aofia ai ma le fa'atulafonoina o le fa'aitiitia faasalaga o le lima tausaga mo na o le umiaina o le lima kalama o cocaine ma se faasalaga oti a le feterale mo tagata faatau.
Na tuʻuina atu foʻi i le tulafono se faʻaituau faʻaituau i le falepuipui e faʻamaonia le maofa: a 100: 1 fa'asalaga fa'asalaga i le va oi latou ua molia i le umia o crack-cocaine (e masani ona faʻaaogaina e tagata Blacks i totonu o le taulaga) ma i latou o loʻo faʻaaogaina le pauta koko (e fiafia i ai tagata papaʻe i le taulaga) - e ui lava e leai se eseesega faafomaʻi i le va o vailaʻau e lua. Ina ia faʻamalosia ia faʻasalaga faigata, na faʻalautele ai foi e le tulafono le paketi a le feterale e tetee atu i fualaau faasaina i se $6.5 piliona tele.
I le sainia o lena tulafono, o le a totogi e Reagan fa'aaloalo fa'apitoa i le tamaitai muamua, ma taʻua o ia "o le kapeteni lagolago i la tatou taupulepulega mo se Amerika e leai ni fualaau faasaina" ma le taua faasaga i "tagata na te aumaia lenei mea leaga." Ma e tele naua mea e tatau ona viia ai i laua. A uma mea uma, e oʻo atu i le 1989, o le 64% o tagata Amerika na oʻo mai lagona o fualaau faasaina o le "faafitauli numera tasi" a le atunuu. I le taimi nei, faafetai tele i le Anti-Drug Abuse Act, Amerika falepuipui mo solitulafono le sauaina o fualaau faasaina na siitia mai le 50,000 i le 1980 i le 400,000 i le 1997. Faaosofia e le pueina o fualaau faasaina, i le 1995 toetoe lava tasi-vae-tolu o alii Aferika-Amerika uma i le va o le 20 ma le 29 o le a i totonu o le falepuipui poʻo le palola.
Taua a Clinton's All-Too-Bipartisan Drug War
Afai o na peresitene e toalua Republican sa atamamai i le faʻaalia o faiga faʻavae e teteʻe atu i fualaau faʻasaina o ni mea taua, o lo latou sui Temokalasi, o Bill Clinton, na faʻamaonia le atamai i le toe filifilia o ia lava e ala i le pikiina o a latou tautalaga taufaaleaga. I lalo o lana pulega, o se faiga faʻavae vailaʻau faʻailoga, faʻatasi ai ma lona le faʻatagaina ma le faʻaleagaina o tagata Aferika Amerika, o le a avea ma vaega lua.
I le 1992, lua tausaga talu ona filifilia e avea ma peresitene, na leiloa ai e Clinton le pule o le Konekeresi i le Republican conservatives na taitaia e le Fofoga Fetalai o Newt Gingrich. O le naunau tele mo se mea e mafai ona ia taʻua o se mea na ausia e le tulafono, na ia taumafai malosi ai e lagolago le Tulafono o le Pulea Soligatulafono o le 1994. fuafuaga i le talafaasolopito o Amerika: toeitiiti atoa le $19 piliona tala mo leoleo fou e 100,000 e salu ai auala mo tagata solitulafono ma se polokalame tele o le faalauteleina o le falepuipui e nonofo ai i latou o le a faasalaina nei i le ola pe a mavae ni moliaga faasolitulafono e tolu (“taia e tolu”).
I le tausaga mulimuli ane, ina ua fautuaina e le US Sentencing Commission e le faʻaituau le 100: 1 faʻasalaga i faʻasalaga mo crack-cocaine ma cocaine e soloia, faʻatasi ai ma lona faʻaituau faʻaituau, Clinton. matua teena le fautuaga, saini nai lo le Republican-sponsored tulafono na tausia na faasalaga. “E leai,” na ia finau mai ai, “o le a tuu atu i soo se tasi e faatau atu fualaau faasaina ia maua le manatu o le tau o le faia o pisinisi ua alu i lalo.”
O ta'ita'i fa'apolokiki Uliuli o le atunu'u sa matua'i tu'uleagaina lenei fa'alataina fa'apolokiki. O le Reverend Jesse Jackson, o le sa avea muamua ma sui tauva o le Democratic Democratic Party, faapea Na iloa lelei e Clinton e faapea “o le ta’e o le tulafono mo le uliuli” ma faaigoa le faaiuga a le peresitene “o se faalumaina tau amio” e se alii “ua naunau e ositaulaga talavou uli mo le fefe papa’e.” E faapena foi le Congressional Black Caucus faʻasalaga o le eseesega o le faasalaga o se "tauemu i le faamasinoga tonu."
A'o latou valoia ma le sa'o atoatoa, o le si'itia faifaipea o le fa'afalepuipuiina o Uuli na fa'avavevave. I le lima tausaga talu ona pasia le tulafono a Clinton's omnibus crime bill, na faaopoopo e le atunuu le 204 falepuipui ma ona tagata pagota na oso i luga e le 28% le mautonu i le 1,305,300. O i latou, toeitiiti atoa le afa (587,300) o Black, e ui o Aferika Amerika e na o le 13% o le faitau aofaʻi o le atunuu.
I le feagai ai ma se tauiviga faigata toe filifilia i le 1996, na toe galulue ai Clinton ma le au faipule o le Republicans e pasia le Tulafono o Galuega Tiute a le Tagata Lava Ia, lea, e pei ona ia taʻua, na aumaia ai se "iuga i le uelefea e pei ona tatou iloa." Faatasi ai ma le tulafono o le galuega manaomia mo le soifua manuia, e oo lava i le leai o se galuega i tagata Black o aai e pei o Chicago (tauagavale e ala i alamanuia) na oo i le 20% i le 25%, o talavou i totonu o taulaga i totonu o Amerika na latou iloa o le fefaʻatauaʻiga o vailaʻau i luga o auala sa vave ona avea ma o latou avanoa. O lona uiga, na maua e le au Clintons le manuia faʻapolokiki mo taimi pupuu e ala i le faia o se taimi umi faʻale-agafesootai ma le tamaoaiga faʻaleagaina i se itumalo autu o le Democratic, le nuu o Aferika Amerika.
Toe fa'afouina Fa'ailoga Fa'ailoga a Jim Crow
Ae ui i lea, i le taimi o lana tauvaga toe filifilia i le 1996, na puʻe ai e Clinton ia tulaga faʻaletonu tulafono. I lana tautalaga i se faʻasalalauga i New Hampshire, mo se faʻataʻitaʻiga, na faamanatu ai e Hillary Clinton le Tulafono o le Pulea o Solitulafono a lona toʻalua mo le toe ave o le auala mai le fasioti tagata talavou laiti. "E masani lava o ituaiga tamaiti ia e taʻua o 'super-predators,'" Clinton fai. “Leai se lotofuatiaifo, leai se lagona alofa. E mafai ona tatou talanoa pe aisea na latou iʻu ai i lena auala, ae muamua e tatau ona tatou aumaia i latou i le mulivae.
O le faaupuga "super-predator" na mafua mai i se saienitisi faaupufai a le Iunivesite o Princeton, o John Dilulio, o ia lea. faamatalaina lona talitonuga i le ulugalii muamua i le 1995 White House o loʻo galue i le taumafataga o le solitulafono a tamaiti. I se tusiga mo se mekasini neo-conservative lena Novema, le aʻoga pu o lana su'esu'ega apocalyptic. Fa'avae na'o luga o fa'amatalaga sili ona mata'utia o tala fa'asolopito, na ia ta'ua ai e le o toe umi ae fa'ato'ilaloina "nofoaga uliuli i totonu-a'ai" i ia "tagata fa'atauva'a" - o se ituaiga fou o solitulafono a tamaiti ua fa'ailogaina i le "fa'atupu vevesi, o sioa gaogao, ma mata le salamō. .” I totonu o le lima tausaga, na ia valoia ai, o le a sili atu le 30,000 "tagata fasioti tagata, faomea, ma faomea i luga o auala" o le a "faatauaina ola o i latou ua afaina, oe latou te faʻaleagaina e pei o ' lapisi paʻepaʻe' le aoga. ” O lenei faatupulaia o tagata, na ia lapataia ai, e le o toe umi ae “sosofa atu i itumalo maualuluga i totonu o le aai, pitonuu i totonu, ma e oo lava i nuu i tua.”
Ae o le mea moni, o le vaega taua moni o le faamatalaga a Hillary Clinton e faavae i luga o le "suʻesuʻega" a Dilulio o le fuaitau lea e uiga i le aumaia o super-predators i mulivae. Se su'ega vave. O ai po o le ā e “aumaia e se tasi i le mulivae”: (a.) se fafine, (e.) se tane, po o se (i.) se tamaitiiti? Tali: (d.) E leai se mea o lo'o i luga.
O le faaupuga lea e fa'aoga fa'atasi mo le fa'atonutonuina o se ta'ifau fusi. E ala i le faasino tonu atu i tamaʻitaʻi Black Black o ni tagata faʻatau ma manu, na faʻaogaina ai e Clinton se tasi o faʻatagata sili ona faʻaaloalo ma faʻaleagaina a Amerika: o le Black "buck" poʻo le "faʻasaunoa." Le Jim Crow Museum of Racist Memorabilia i Ferris State University i Michigan lipoti "O le ata mataʻutia o loʻo faʻaalia ai tagata uli o ni tagata faʻatauvaʻa, manu, faʻatauvaʻa, ma solitulafono - e tatau ona faʻasalaina, atonu o le oti ... O tagata uliuli o loʻo faʻaalia o ni tagata taufaaleaga, mataʻutia."
O le mea moni, o tala fatu i Saute o le vaitaimi o Jim Crow na faʻaalia ai le "Black brute" o se manu faʻatau manu o ana mea faʻanatura o fafine papaʻe. I upu e foliga tutusa ma na Dilulio ma Clinton o le a mulimuli ane faʻaaogaina mo la latou tagata faʻatau, o le tala a Thomas Dixon i le 1905. The Clansman: Ose Talafa'asolopito o le Ku Klux Klan faamatalaina le Uuliuli e pei o le "afa tama, afa manu ... o se tagata, e tuu i lona loto, e feoai i le po ma moe i le ao, o lana tautala e le iloa se upu o le alofa, o ona tuinanau, pe a oso aʻe, e pei o le ita o le taika. .” Ina ua liua i se ata tifaga i le 1915 e pei le Fanauina o le Atunuʻu (le ata tifaga muamua ua uma ona su'esu'eina i le White House), na faʻaalia ai se faʻataʻitaʻiga manu a le aliʻi uliuli o se fafine paʻepaʻe amio lelei ma faʻafiafiaina i le taui a le Klan e ala i le lynching.
O lona uiga, o le fa'aupuga e uiga i "super-predators" na toe fa'aolaina ai le fa'ata'ita'iga sili ona leaga mai le Jim Crow lexicon. E oo atu i le faaiuga o le nofoaiga a Peresitene Clinton i le 2000, toetoe lava o setete uma o le atunuu ua faamaaaina ana tulafono e uiga i tamaiti laiti, ma tuu ese faamasinoga faaleaiga ma le auina atu o talavou, aemaise lava le to'aitiiti, solitulafono sa'o i falepuipui matutua mo faasalaga uumi.
O le mea moni, o le galu na valoia o le 30,000 tamaʻi manu feʻai e leʻi tupu lava. Nai lo lena, o solitulafono sauā a tamaiti ua fa'aitiitia ina ua faia e Hillary Clinton lena lauga. E oo atu i le taimi na muta ai le nofoaiga a Peresitene Clinton i le 2001, o le numera o le fasioti tagata talavou ua paʻu i lalo ifo o lona tulaga i le 1985.
O le mea e ofo ai, o le a toe 20 tausaga a o leʻi faʻamalosia Hillary Clinton e faʻafeiloaʻi le uiga o ana upu faʻatau. A o tautala o ia i se fonotaga a le au foaʻi i Karolaina i Saute i le taimi o lana tauvaga a le peresetene 2016, Ashley Williams, o se talavou Black activist, tu i luga i le laina pito i luma ma tatala se tamai fu’a e faitauina: “E tatau ona tatou aumaia i latou i mulivae.” I le tautala filemu, o ia Fesiligia: "E te faatoese atu i tagata uli mo le tele o falepuipui?" Ona ia faaopoopo mai lea, "E le o aʻu o se tagata faomea, Hillary Clinton."
Ina ua taumafai Clinton e talanoa e uiga ia te ia, sa ia finau mai: "Ou te iloa na e taʻua tagata uli e sili ona leaga i le 1994." A o faanatinati atu e le Auaunaga Faalilolilo lena tamaitai talavou i fafo o le potu i le lotolotoi o tauemuga mai le toatele o tagata papae, na faasilasila atu ai e Clinton, ma se lagona o le toomaga, "Ua lelei, toe foi i mataupu."
I lana lipoti i le mea na tupu, o le Washington Post fesili ia Clinton mo se faamatalaga. I le tali atu, sa ia tuuina atu le faatoesega e sili ona le faamalie, ma faamatala mai, i tuā i le 1994, sa ia talanoa ai e uiga i “solitulafono sauā ma taʻavale leaga o fualaau faasaina ma le lamatiaga patino latou te faia i tamaiti ma aiga.”
"I le avea ai ma se fautua, o se tamaitai muamua, o se senator, sa ou siamupini mo tamaiti," o lana faaopoopo mai lea, e ui i lea. faatagaina faapea foi, “toe tepa i tua, sa le tatau ona ou faaaogaina na upu.”
O le mea lena. Leai se ta'ua o le falepuipui tele. Leai se fa'atoesega mo le fa'aogaina o le pulela'a a le White House e fa'asalalauina ai fa'ailoga sili ona leaga o fa'ailoga lanu. E leai se folafolaga e toe faaleleia uma mea leaga na la faia ma lana tane. E le o se mea e ofo ai, ia Novema 2016, le Aferika-Amerika alu ane i le 33 setete - aemaise lava i setete taua o Florida, Michigan, Penisilevania, ma Wisconsin - na matua pa'ū, ma tau ai lona palota.
O le Avega o Lenei Tuana'i
E pei lava ona manaʻo le Republicans ma Democrats ia tatou faʻagaloina tau o latou fefaʻatauaiga, o lenei faʻalavelave mataʻutia o se vaega tele o lo tatou taimi nei. I le 20 tausaga talu ona faia le taua o fualaau faasaina i lalo o Clinton, ua faia e le au faipule ni suiga le taua. I le 2010, na faia ai e le Konekeresi se faʻaitiitiga tauagafau i le faʻasalaga o le eseesega i le va o ituaiga e lua o cocaine lea. faaitiitia le faitau aofa'i o falepuipui e tusa ma le 1,550 pagota; Barack Obama faʻamagaloina 1,700 tagata solitulafono; ma Donald Trump sainia le Laasaga Muamua Tulafono lea tatala mai 3,000 pagota. Faʻaopoopo uma na "toefuataʻiga" ma e naʻo le 1.5% oi latou o loʻo i ai nei i le falepuipui mo solitulafono o fualaau faasaina - na o sina mataua itiiti o le alofa mutimutivale i se vasa tele o le pagatia.
O lea la, e oo lava i le 50 tausaga mulimuli ane, o loo tau pea lenei atunuu i se taua i fualaau faasaina ma i luga o tagata e le faaaogaina fualaau faasaina. Fa'afetai i ana tulafono, o lo'o avea pea le umia fa'asolitulafono o fualaau fa'asaina ma le mamafa o fa'asalaga. E oo mai i le 2019, o loo tumau pea le tumu o falepuipui i lenei atunuu i le 430,900 tagata ua molia i solitulafono tau fualaau faasaina, ae o le au solitulafono o loo fai ma sui o le 46% o i latou uma i falepuipui feterale. E le gata i lea, o le US o loʻo i ai pea le lalolagi maualuga le falepuipui fua i le 639 pagota i le 100,000 faitau aofaʻi (toetoe lava faaluaina Rusia), ma le 1,380,400 tagata na falepuipui, e 33% oi latou e Black.
I le tele o tausaga mulimuli ane, o le tele o le falepuipui o le taua o fualaau faasaina o loo teena pea le miliona o tagata Aferika Amerika le aia tatau e palota ai. E oʻo mai i le 2020, e 48 setete na teena le palota a latou tagata solitulafono, ae 34 setete na tuʻuina atu le tele o faʻatapulaʻaina o tagata na molia, ma le lelei. faafitia le palota e tusa ma le 2.2 miliona Blacks, pe 6.3% o tagata matutua uma Aferika-Amerika.
O lu'itau talu ai nei ua fa'aalia atili ai le taua o fualaau fa'asaina le tele o auala e le o va'aia mo le fa'afitia o tagata Aferika Amerika lo latou malosi fa'apolokiki tonu o se fa'alapotopotoga. I le 2018 pelepesite, Florida palota toe faʻafoʻisia aia tatau a le palota i le 1.4 miliona o tagata sa avea muamua ma solitulafono, e aofia ai ma le 400,000 Aferika Amerika. Toeitiiti lava vave, peitaʻi, le kovana Republican Ron DeSantis manaomia lea 800,000 o na tagata solitulafono e totogi so'o se tau ma sala tupe o lo'o nofo aitalafu pea a'o le'i palota - o se fa'ai'uga na ia manuia puipuia i le faamasinoga feterale a o lei faia le palota a le peresetene 2020. Le a'afiaga o lea fa'amoemoe Republican taumafaiga o lona uiga e itiiti ifo i le 8% o tagata solitulafono a Florida na mafai ona palota.
Ae sili atu i mea uma, o alii uli o loʻo faʻaaogaina fualaau faʻasaina o loʻo faʻamaualugaina o ni tagata faʻalavelave mataʻutia, e pei ona tatou vaʻaia uma i le faamasinoga talu ai nei a le leoleo o Minneapolis Derek Chauvin, o le na taumafai e puipuia le tootuli i le ua o George Floyd mo le iva minute ona o se maua autopsy o le tagata manua sa i ai opioids i lona toto. Ma ia Mati 2020, o se vaega faʻamiliteli a Louisville ua malepe leoleo se faitotoa fale mautotogi o loo i ai se mamoe po'a i luga o se osofaiga e leai se tu'itu'i mo se tagata ua masalomia le faatauina atu o fualaau faasaina Black ma iu ai ina fasiotia o ia. moe muamua uo teine, foma'i Breonna Taylor.
Atonu o le taimi nei, afa seneturi mulimuli ane, ua oo i le taimi e faamuta ai le taua i luga o tagata faaaoga fualaau faasaina - soloia faasalaga mamafa mo le umiaina; fa'amagalo le faitau miliona o tagata solitulafono; sui le fa'afalepuipui fa'atele i togafitiga fa'atulafonoina; toe fa'afo'i aia tatau palota i tagata ta'usalaina ma ē ua nofosala; ma, e sili atu i mea uma, ia fa'amama na tu'uaiga faifai pea o le ali'i Uliuli mata'utia mai a tatou lauga fa'alaua'itele ma mafaufauga patino.
Maʻimau pe ana…
Puletaofia 2021 Alfred W. McCoy
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo