Ua leva ona ta’ua e le Iunaite Setete o ia lava o se malosiaga Pasefika. Na faʻavaeina le faʻataʻitaʻiga o le tetee atu i le faʻalavelave i Filipaina i le 1899 ma faʻatoʻilaloina Iapani i le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Na feagai ma Saina ma Korea i Matu e taofi le vaeluaga o le penisula Korea i le 1950, ma na faaauupegaina ai Taiwanese i nifo. I aso nei, o loʻo faʻatumauina e Amerika le militeri sili ona malosi i le itulagi o le Pasefika, o loʻo lagolagoina e se faʻaputuga o nofoaga faʻafitafita, soʻotaga vaʻa, ma pe a ma le 100,000 tagata faigaluega.

Ae ui i lea, ua o'o i le maualuga o le suasami o lona auai ma le aafiaga o le Pasefika. O le fa'afanua fa'afanua fa'a-geopolitical ua lata ona toe tusia. Asia i sasaʻe i sasaʻe, o le eria o le lalolagi o loʻo i ai le faʻatonuga sili o le tamaoaiga ma le malosi faamiliteli, o loʻo i luga o le pito o se suiga faʻaitulagi. Ma o le Iunaite Setete, o loʻo popole pea i Sasaʻe Tutotonu ma faʻalavelaveina e se tamaoaiga faʻaletonu ma le le mautonu, o le a avea ma tagata uiga ese.

O faiga palota o le a avea ma vaega o le suiga. O le tausaga a sau, o Korea i Saute, Rusia, ma Taiwanese o le a o uma i le palota. I le 2012, o le a faʻamaonia ai foʻi e le Vaega Faaupufai a Saina lana filifiliga o se taʻitaʻi fou e suitulaga ia Peresitene Hu Jintao. O le a avea o ia ma tagata ua faamoemoe e pulefaamalumalu i le siitia o le atunuu mai le tulaga lua i le tumutumu o le tamaoaiga o le lalolagi.

Ae o le fa'ate'ia moni o lo'o teuina mo Uosigitone. O le mafuaʻaga o suiga e mafai ona avea ma atunuʻu i totonu o le itulagi ua sili atu ona suia: Korea i Matu. I le 2012, na faʻaalia ai e le malo o Korea i Matu i ona tagata se folafolaga e fatuina kangsong taeguk, po o se atunuu tamaoaiga ma malosi faamiliteli. Ua tatau nei i Pyongyang ona tuʻuina atu i luga o lena folafolaga - i le taimi o le le lava o meaʻai, faʻaletonu le tamaoaiga, ma le le mautonu faaupufai. O lenei miti o le 2012 o loʻo faʻamalosia ai le pulega i Pyongyang e faʻafeiloaʻi i tulaga maualuga faʻavaomalo, ma o lea, i le isi itu, ua leva ona fatuina avanoa tetele mo malosiaga autu o le Pasefika.

Uosigitone, lea na taulaʻi mo le tele o tausaga i North Korea laiti ae o loʻo atinaʻe auupega faaniukilia, ua tau le gauai atu i atinaʻe tetele i Asia. O le a le avea foi le suiga fou o Asia ma autu vevela i la tatou lava palota a le peresetene i le tausaga fou. O le a tatou finau e uiga i galuega, tausiga faʻalesoifua maloloina, ma pe o le peresetene o se sosaiete faʻaagafesootai poʻo lana Republican luʻi o se nutcase. E ese mai i nisi o faiga masani a Saina, o Asia o le a le taua tele.

O le popole o Peresitene Obama, e uiga i le tuuina atu o auupega i lana paaga, o le a le fiafia e faʻafefe i faiga faʻavae a Asia, lea ua uma ona faʻaogaina. A'o taumafai isi e toe faia Asia i Sasa'e, o le a pagatia le Iunaite Setete i lona lava tulaga uiga ese o le tafetafea konetineta.

E liliu e Pyongyang le lalelei

Iā Aperila 15, 1912, i se nofoaga lē manino i le emepaea o Iapani, na fanau ai se pepe i se aiga Kerisiano e mitamita i lona tofi Korea. O le 100 tausaga o le soifua mai o Kim Il Sung, le faʻavae o Korea i Matu ma le taʻitaʻi o le malo, ua oʻo mai i le tausaga fou. E masani lava, o se mea faapena o le a le taua tele i soo se tasi e ese mai i le 24 miliona North Korea ma le faataapeapeina o Korea i se isi mea. Ae o lenei selau tausaga o loʻo faʻailogaina ai foi le aso na folafola ai e le pulega a Korea i Matu e iu lava ina liliu mea.

E ui lava i lona faʻamaonia o le ola tutoatasi, ua faʻamaonia e Pyongyang e naʻo le tele o fesoasoani mai ana uo e mafai ona ola ai. Ae ui i lea, seʻia oʻo mai talu ai nei, e leʻo lelei le taʻaloga a Korea i Matu ma isi.

Na tali atu i se faiga fa'apitoa, mo se fa'ata'ita'iga, i faiga fa'avae e sili atu ona fa'amanino na fa'aaogaina e le Peresetene fou o Korea i Saute Lee Myung Bak, ina ua nofoia le tofi ia Fepuari 2008. fanaina o se turisi mai Korea i Saute i le nofoaga o Mauga Kumgang i lena Iulai, le sosolo o le va'a a le gataifale a Korea i Saute le Cheonania Mati 2010 (Pyongyang pea fai mai e le o le tagata solitulafono), ma le tatagi o le Motu o Yeonpyeong i Korea i Saute mulimuli ane i lena tausaga na faatelevaveina uma ai le si'usi'u i sootaga i matu ma saute. I le vaitau lea, na faʻataʻitaʻiina ai e le North North se masini faaniukilia lona lua, ma faʻaosofia ai lana uo vavalalata, Saina, e tali atu i le inoino ma lagolagoina le taʻutinoga a le UN o le taʻusalaina. Na mafai foi e Pyongyang ona faʻateleina Uosigitone e ala i le faʻaalia i le 2010 e moni lava o loʻo tuliloaina se polokalame e gaosia ai le uranium sili ona faʻatamaoaigaina, o auupega, o se mea ua leva ona teena.

O nei gaioiga sa i ai ni taunuuga tiga tau tamaoaiga. Ua faaleaogaina e Korea i Saute toetoe lava o ituaiga uma o le galulue faatasi. O le su'ega faaniukilia lona lua a North na fa'ailoa ai so'o se fa'ata'ita'iga fa'atamaoaiga fa'atasi ma le Iunaite Setete. (O le pulega a Bush na aveesea Korea i Matu mai lana lisi o faiga faatupu faalavelave, ma sa i ai ni faʻamatalaga e faʻapea o isi faʻasalaga umi e ono vave pe mulimuli ane paʻu o se vaega o le mafanafana o mafutaga.)

Na o le sootaga a le itu i Matu ma Saina e leʻi afaina, tele ona o Beijing o loʻo faʻaumatia le tele o minerale taua ma faʻamautinoa le avanoa i taulaga e faafesuiai mo naʻo meaʻai ma le malosi e faʻatumauina ai le atunuʻu i le tausiga o le ola ma le pulega. I le va o le 2006 ma le 2009, ose tamaoaiga o Korea i Matu ua leva ona ma'i konekarate, ma le oge faifai pea na toe ma'i.

I nei galuega tau tamaoaiga e tatau ona faaopoopo i ai faiga faaupufai. O le ta’ita’i o le atunu’u ua leva ona litaea, ae o le ta’ita’i e 70 tausaga le matua o Kim Jong Il e la’ititi nai lo le to’atele o le au faipule. Ua ia tofia lona atalii laitiiti, o Kim Jeong Eun, e suitulaga ia te ia, ae na o le pau lava le mea e foliga mai e alu i ai lenei tama lilo, o lona foliga tutusa ma lona tamamatua, o Kim Il Sung.

Ae ui i lea, o Korea i Matu e foliga mai e le latalata i le paʻu atoa i aso nei nai lo taimi o faʻalavelave muamua - pei o le oge faʻaleagaina i le ogatotonu o 1990s. O se malo faʻamalosi ma le leai o se sosaiete lautele e foliga mai e mautinoa e leai se lanu lanu poʻo le "Pyongyang Spring" o loʻo i ai i le amataga. O le faatalitali mo le pulega a Korea i Matu e alu malie i le po e pei o le faatalitali mo Godot.

Ae e le faapea e le o iai se suiga i le ea. Ina ia oso i luga lona tamaoaiga malepelepe ma maua se faʻaupuga faʻapolokiki mo le isi taʻitaʻi i le tausaga o kangsong taeguk, Korea i Matu ua faʻafuaseʻi i se faiga seʻi-faia-se-faiga.

O le asiasiga talu ai nei a Kim Jong Il i Siberia e feiloai ai ma le Peresetene Rusia Dmitri Medvedev, mo se faʻataʻitaʻiga, na siitia ai ni nai faʻaaliga malamalama. O le tauaaoina atu i se nofoaga faamiliteli a Rusia e lata ane i le Vaituloto o Baikal, mo le taimi muamua i se taimi umi a o le taitai o Korea i Matu na siitia ai foi le avanoa e taofia ai le gaosiga o auupega faaniukilia ma suʻega. E sili atu le taua, na ia faʻamaeʻaina se maliega muamua i luga o se paipa kesi masani e mafai ona amata ona suia ai faiga faʻapolokiki o le itulagi. O le a fesiita'i atu le kesi mai le malosi malosi o Rusia Sasa'e Mamao e ui atu i Korea i Matu i Korea i Saute fa'ateleina le tamaoaiga ae fia'ai malosi. O le fefaʻatauaʻiga e mafai ona faʻaogaina Pyongyang $ 100 miliona i le tausaga.

O le osofa'iga fou a le itu i Matu o le a leai se fa'amoemoe i seoli o le manuia pe ana le faia foi se suiga faapena o le loto i Saute.

Le fa'atatau a le bulldozer

I le nofoia o le tofi, o le peresitene o Korea i Saute Lee Myung Bak, ua lauiloa o "le Bulldozer" ina ua ia faauluulu i le vaega inisinia a Hyundai, na ia folafola e tuu sootaga Korea i se tulaga fou. O le sefulu tausaga o le "faiga faʻavae" ma le itu i Matu, e tusa ai ma Lee, na maua ai se mafutaga vavalalata. O le itu i Saute, na ia fai mai ai, o loʻo tuʻuina atu uma tupe, ma o le itu i Matu e itiiti lava se mea e faʻatau. Na folafola e Lee o se mafutaga e faʻavae i luga quid pro quos.

O le mea na ia maua nai lo o le tit for tat: tautalaga sili atu ona mamafa ma gaioiga faamiliteli. Mulimuli ane, e ui lava e leʻi faia ni uo a le North i lalo ifo o le 38th tutusa i lena auala, o le vaitau fou o le ita e leʻi fesoasoani foi i le pulega a Lee. O tagata Korea i Saute sa masani ona matamata ma le mataʻu ona o se mafutaga filemu e sōsō latalata atu i feteenaiga faamiliteli.

Na faia'ina le vaega a le malo o Lee i le palota laititi o Aperila na tea nei, ma ia Aokuso, na ia faia aisuia lana faife'au "fa'atasi" fa'atasi ma se tagata e sili atu ona fa'alelei. O loʻo faʻamalosi pea i se faatoesega mo le goto o Cheonan ma le osofaʻiga a Yeonpyeong, e ui i lea, o le vaega pule saili ni auala e toe faʻaleleia sootaga faʻapisinisi ma toe tuʻuina atu fesoasoani agaalofa i Matu. Talu mai le taumafanafana, o sui mai Matu ma Saute na feiloai faalua e talanoaina le polokalame faaniukilia a Pyongyang. E ui lava e lei tele se alualu i luma o itu e lua, ae ua sauni le tulaga mo le toe faaauauina o le Six Party Talks i le va o Korea e lua, Rusia, Iapani, Saina, ma le Iunaite Setete lea na malepe i le 2007.

E tusa lava pe le tafiesea e le itu tetee le au faasao mai le pule i le palota 2012, e foliga mai o Korea i Saute o le a lafoaia le faiga a Lee. Ia Setema, o lona suitulaga e avea ma sui tauva o le pati i le 2012, Park Geun-Hye, na faitioina faalauaitele le auala a Lee i se tusiga i Mataupu Tau i Fafo lea na ta'ua mo le "trustpolitik."

O se tasi o galuega faatino na ta'ua e Park o se laina nofoaafi i totonu o Korea e "atonu e suia ai le Penisula Korea i se alavai mo fefa'ataua'iga fa'aitulagi." Ose faamatalaga faatauvaa. O le toe faʻaleleia o le laina ma faʻapipiʻi i luga o le Trans-Siberian Railroad a Rusia o le a faʻafesoʻotaʻi ai le penisula Korea i Europa, faʻaitiitia le taimi o le utaina o oloa mai le tasi pito o Eurasia i le isi e tusa ma le lua vaiaso, ma laveai Korea i Saute e oo atu i le $34 i le $50 i le tone i tau o felauaiga. I le taimi nei, o le paipa kesi faalenatura, lea na faamaonia e Korea i Saute i le faaiuga o Setema, e mafai ona faaitiitia lona tau o le kesi tele 30%. Mo le fa'aulufaleina mai o kesi fa'alena lona lua i le lalolagi, o se fa'aputuga tele lea.

Laasaga ogaoga tau tamaoaiga agai i le toe tuufaatasia o Korea e le na o se miti, i se isi faaupuga, ae o pisinisi lelei foi. E oo lava i taimi sili ona leaga o le vaitau talu ai nei o le vavae ese, e maitauina na mafai e atunuu e lua ona faʻasaoina le fale gaosi oloa a Kaesong i le itu i matu o le Demilitarized Zone. Faʻatautaia e pulega a Korea i Saute ma faʻafaigaluegaina le sili atu i le 45,000 North Korea, o le pisinisi pisinisi o se faʻamanuiaga i itu uma e lua. E fesoasoani i pisinisi a Korea i Saute e feagai ma tauvaga mai Saina, e tusa lava pe maua ai tupe faigata ma galuega totogi lelei i Matu. O le auala nofoaafi ma le paipa o le a ofoina atu tutusa manuia tutusa.

E tusa ai ma le poto masani, o Korea i Matu e tasi le vaʻa fefaʻatauaʻiga, o lana tamaʻi auupega faaniukilia, lea e le mafai ona faʻavaivai. Ae e ese le va'aiga a se sui fa'atau fale i le tulaga. O le mea moni o Korea i Matu o le "nofoaga, nofoaga, nofoaga," ma e foliga mai ua sauni e faʻatupe i lona tulaga taua i le fatu o le lalolagi pito sili ona taua o le tamaoaiga.

O le laina nofoaafi o le a fusifusia ai itulagi tetele e lua o le tamaoaiga o le lalolagi i se maketi tele a Eurasia. Ma o le paipa, faʻatasi ai ma poloketi malosi lanumeamata i Saina, Korea i Saute, ma Iapani, atonu o le a amata ona faʻaumatia Asia i Sasaʻe mai lona faʻalagolago i le suauu i Sasaʻe Tutotonu ma faʻapea i luga o le militeri a Amerika e faʻamautinoa le avanoa ma puipuia auala o felauaiga.

Mafaufau i se isi auala, o nei poloketi ma isi e pei o latou o loʻo lafi i le lumanaʻi Eurasia e taua tele e le gata mo mea latou te fesoʻotaʻi, ae o mea latou te tuʻua: o le Iunaite Setete.

I fafo i le malulu

Sa faatalitalia e le pulega a Bush le agai atu o Lee Myung Bak i Korea i Matu e ala i le sasaina o le karoti ma talotalo le laau. E oo atu i le 2006, e ui i lea, na faia e Uosigitone se U-turn ma ua amata ona faʻamalosia Pyongyang. O le pulega a Obama na toe faia se isi togafiti, mulimuli ane faʻaaogaina se faiga faʻavae o le "onosaʻi faʻapitoa," o se faʻamatalaga mo le le amanaiaina o Korea i Matu ma faʻamoemoe o le a le faʻafefe.

E le'i aoga. Korea i Matu ua pa'u atoa le saoasaoa i luma ma lana polokalame faaniukilia. O le osofaʻiga a le US/NATO i le ea faasaga ia Muammar Gaddafi o Libya, o le na tuʻuina atu lana polokalame faaniukilia e faʻamautu lelei sootaga ma Sisifo, na faʻamalosia ai le talitonuga o Pyongyang e faapea o nukes o le faʻamautinoaga sili lea o lona saogalemu. O loʻo faʻaauau pea ona faʻamalosia e le pulega a Obama le faʻaalia e le pulega lona ogaoga e uiga i le faʻamaʻi faʻamaʻi e avea o se tulaga muamua mo le toe amataina o talanoaga. E ui lava na auina atu talu ai nei e Uosigitone se vaega itiiti o le fesoasoani o lologa, ae teʻena e ofo atu so'o se fesoasoani mea'ai ogaoga. O le mea moni, ia Iuni na pasia ai e le maota o sui le teuteuga o le tulafono tau fa’atoaga e fa’asa ai fesoasoani uma o taumafa mo le atunu’u, tusa lava po’o le a le mana’omia.

E ui lava e ono auina atu e le pulega le avefeʻau Stephen Bosworth i Korea i Matu mulimuli ane i lenei tausaga, e leai se tasi e faʻamoemoe e iai ni suiga tetele i faiga faʻavae poʻo sootaga. Faatasi ai ma se tausaga o le palota a le peresetene ua lata mai, e le mafai e le pulega a Obama ona faʻaalu tupe faʻapolokiki i Korea i Matu - ae le o le taimi e mautinoa ai e le Republicans soʻo se suiga fou o le "faʻamalieina" o se "setete faatupu faalavelave."

Na sau Obama i le tofi ma se manao e sui faiga faavae a Amerika alu ese mai lona taulaiga i Sasa'e Tutotonu ma toe fa'amanino le taua o Amerika i le avea ai ma malosiaga o le Pasefika, aemaise lava i le fa'atupuina o le fa'atupu fa'aitulagi a Saina. Ae ua tele atu tupe a le peresiteneDrones nai lo le tipiloma, lagolagoina o le taua i le mata'utia ma le fa'aleagaina o le tu'aiga malosi atu o fili na fa'ailoa mai e Obama o se sui tauva. I le taimi nei, ua sauni le pulega e naʻo le faʻatali seʻia oʻo i le isi palota o le talafaasolopito - ma e oʻo atu i lena taimi, atonu ua tuai tele e tulituliloa ma atinaʻe faʻaitulagi.

A uma mea uma, ua vaʻaia e Uosigitone Saina ua avea ma paʻaga pito i luga o fefaʻatauaʻiga a toetoe lava o atunuʻu uma Asia. E faapena foi, o sootaga tau tamaoaiga i le va o Saina ma Taiuani ua matua loloto le loloto, o se mea moni e oo lava i le itu tetee a lena motu. e tatau ona ifo. O le faaiuga talu ai nei a le pulega a Obama e aua le soona faaitaina Beijing e ala i le faatauina atu o vaalele tau F-16 i Taiwan, ae na o le toe faaleleia o F-16 na faatauina i le 1990s, o se fa'ailoga manino o le pa'u o le US i le itulagi, o lo'o fautua mai ai le au su'esu'e ata tele Robert Kaplan.

Ona i ai lea o le taugata tele o le i ai o le militeri a Amerika i le Pasefika, lea e foliga mai o se taulaiga suamalie i tagata tipi tupe i Uosigitone. O sui autu o le Konekeresi e pei o Senatoa John McCain ma Carl Levin ua uma ua faailoa mai ai lo latou popole e uiga i le tau maualuga o se fuafuaga "toe fetuunaiga" i Asia e aofia ai, faatasi ai ma isi mea, o le faʻalauteleina o le militeri US i Guam ma le faʻaleleia o nofoaga i Okinawa. I le tali atu i se fesili e uiga i le tipiina o le militeri, ua faamaonia e le Sui Failautusi fou o le Puipuiga Ashton Carter o le faaitiitia o fitafita a Amerika ma nofoaga i fafo o le "i luga o le laulau."

O le lumanaʻi o Asia i Sasaʻe e leʻo tuʻuina atu, e le o se faʻalauteleina o le tamaoaiga ma le tuʻufaʻatasiga faʻaitulagi na o le pau lea o le faʻaaliga e mafai. Toeitiiti lava o atunuu uma i totonu o le itulagi ua si'itia ana tupe faaalu faamiliteli. O lo'o fa'ateleina tulaga vevesi, aemaise lava i ogasami e tele le malosi o lo'o fa'apea mai atunu'u eseese o latou lava. O le faatupulaia o le tamaoaiga o Saina e foliga mai e le mafai ona tumau i se taimi umi. Ma o Korea i Matu e mafai ona iu lava ina filifili e faia o se tamaoaiga mativa ae lava le malosi o le militeri.

Ae ui i lea, o laina masani mo le 2012 ma mulimuli ane o loʻo faʻasino atu i le tele o fesoʻotaʻiga i luga o le penisula Korea, i luga o le Tai Taiwan Strait, ma le va o Asia ma Europa. I le taimi nei, o le Iunaite Setete, mo ana vaegaau uma, e le o se vaega moni o lenei ata faʻaalia. E le o le taimi ea mo Amerika e faailoa atu ai ma le agalelei ua uma ona tausaga o avea ma malo malosi o le Pasefika ma mafaufau lelei i le auala e avea ai ma paaga Pasefika nai lo lena? 


O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.

lafo
lafo

O John Feffer o le tusitala le tele o tusi e aofia ai Korea i Matu talu ai nei, Korea i Saute: US Policy at a Time of Crisis (Seven Stories). Mo nisi fa'amatalaga e uiga i ana tusi ma tala, asiasi www.johnfeffer.com

Tuu se Tali faalēaogāina tali

lesitala

O tala fou uma mai le Z, sa'o i lau pusa meli.

lesitala

Auai i le Z Community - maua vala'aulia o mea na tupu, fa'asalalauga, o le Weekly Digest, ma avanoa e auai ai.

Alu i fafo le faʻamatalaga