Mata e mafai ona tatou mafaufauina, i le lua ma le afa tausaga talu ai, o le a tatou molimauina le ifo i tupua o le General Abdul Fattah al-Sisi?
Atonu e fai e Aikupito se mea i taʻitaʻiʻau. Sa faamanatu mai pea ia i matou e le au faipule muamua a Peresitene Hosni Mubarak o ia o se toa o le ea i le taua i le 1973 Arab-Isaraelu; e te manatu o lana osofa'iga pomu e na'o le tasi lea na faia e le 'au a Aikupito. Sa fiafia Sadat i toniga a o avea o ia ma peresitene - lanumoana, ma le tele o lipine - ma o le mea moni sa i ai Colonel Nasser ma le faitau miliona o ana tagata faamemelo.
Ae o le tapuaiga tele a Sisi e mautinoa lava ua mamao tele. O le au tusitala e faamemelo ia te ia, e aai tagata i suamalie na faia i lona ata. Ma o lea la, o lo'o pasi atu e tagata Aikupito le selau tala ma lana ata lanu na fa'apipi'iina i luga o le togitogiga o Benjamin Franklin. O Sisi o loʻo i le lanu atoa ma le toniga o laei, ma sioa ma le le ataata i le tagata o loʻo umia lenei tupe uiga ese. I le itu i tua, i luga o le White House, ua toe i ai o ia, o le taimi lenei o nofo i luga o se ituaiga o nofoalii, i le fati fatigues, pulou pesipolo i lona ulu, o lona lima ua sii i lona auvae, ma mafaufau, e le masalomia, i le lumanaʻi mamalu o Aikupito.
Atonu e faafetaia e tagata Aikupito lo latou taʻitaʻiʻau-ma le minisita o le puipuiga, ma le sui palemia, aua o Sisi o nei mea uma - mo le aveesea o le uluai peresitene filifilia o le atunuu, Mohamed Morsi, ma tuuina atu o ia i le faamasinoga i lenei masina mo le maliu o anti anti. -Fa'ata'ita'iga a le auuso ia Tesema talu ai. Ae e tatau ona i ai ni tapulaa. Ina ua savali mai se tusitala Aikupito ia te au i le faamasinoga lea na faamasinoina ai Morsi, sa ou iloa le fesili o le a ia fesili mai ai. "Pe o se osofaʻiga poʻo se fouvalega?" Na'o le pau lea o le fesili e fesiligia ai se tagata ese i Cairo i nei aso. Fai mai o se osofa'iga lea na fa'ato'ilaloina ai Morsi ia Iulai, ma o oe o se lagolago a le Usoga Muslim. Fai mai o se suiga - i se isi faaupuga, o le faaauauina o le 2011 fouvalega lea na faatoilaloina Mubarak - ma o loo e faatasi ma Sisi.
O le faamasinoga lava ia sa faapolokiki. Aisea na le i ai foi i totonu o le uafu le minisita o totonu o Aikupito i le taimi nei – na ia umia lea lava faiva i le malo o Morsi – mo le solitulafono lava lea e tasi o le fasiotia o tagata tetee i fafo atu o le maota o le peresetene. Ma, mo lena mea, aisea na le faia ai o ia i le faamasinoga mo le maliliu o le silia ma le 600 tagata tetee i le Usoga ina ua uma le osofaiga. Aua o le mea moni lava o se osofaiga; E le'i filifilia Sisi. E le gata i lea, e iai se tasi e talitonu o Morsi o le a ta'umamaina? Ae o le mea e ese ai, o le lalolagi i fafo o loʻo alu faʻatasi ma lenei faʻavalevalea. O John Kerry, le Failautusi a le Setete o Amerika e tatau ona na o ia lava le tagata ola e talitonu e mafai ona ia aumaia le filemu i 'Palestine', na tulaʻi i Cairo - i le aso aʻo lumanaʻi le faamasinoga a Morsi, e le itiiti ifo - ma ni upu malu mo Sisi. O le alualu i luma agai i se malo lautele - e tatau ona i ai ni palota faapalemene i le amataga o le tausaga a sau - o le a "galue e tusa ai ma tulaga masani o le lalolagi faatemokalasi, e tusa lava po o le a le mea moni e ono i ai ni a tatou eseesega faaleaganuu iinei ma iina e tusa ai ma a tatou tu masani."
O le uiga o lenei gobbledegook o le matematega a se tasi. O lona uiga o tagata Aikupito e fiafia i 'au e fa'ato'ilaloina peresitene filifilia, ae e masani lava e le faia e tagata Amerika? Ae o le mea moni o le osofaʻiga a le militeri ua tau le faitioina, e oʻo lava i luga o televise satelite mai fafo. Na ou matauina i le taimi na faasalalau ai i fafo atu o ata o le televise a le setete o Aikupito o sauaga e masani ona ave ai le uluai tagavai a Aikupito, 'War on Terror' - i le Igilisi - i le pito i luga o le lau, e aunoa ma le faʻamalamalamaina i tagata matamata faavaomalo e le o le mea tonu lea. o le osofa'iga na fai.
Ae ua talia nei e le faitau miliona o tagata Aikupito lenei faauigaga o mea na tutupu. E moni, o loʻo i ai se faʻalavelave a Salafist i Sinai ma nisi o fasiotiga mataʻutia o leoleo - masalo o loʻo aʻafia ai Palesitina mai le isi itu o le tuaoi o Kasa - ae o lea ua faʻafefiloi ma le faʻatoʻilaloina o le malo moni a Morsi pe afai e matua sese. O le tele o faʻasalalauga ua tuʻuina atu i le tapunia o alāvai o loʻo tafe i lalo ifo o le tuaoi o Aikupito i Kasa ma le faʻaumatia o tane taʻele e valu o loʻo i ai le 334,000 lita o le tiso lea o le a ave faʻanana e ala i faʻauʻu i totonu o nofoaga faʻaleagaina e pulea e Hamas o lena nofoaga faanoanoa. Ae o loʻo iai foʻi faʻamaoniga e faʻapea o le pulega a Aikupito ua na o le tapunia ona toe tapunia lea o ia lava alalaupapa. E mautinoa lava, ua totogi nei e le au sulufai Palesitina o Kasa le tau o le sootaga a Morsi ma Hamas.
Fa'apolokiki, e pei o le tele o tagata Aikupito ua toe fo'i i le fa'atama'i o le vaitaimi o Mubarak. Na te ta’ua pea ona tagata o ana “fanau” – e faalua ona ia faia faapea, i lana faasalalauga mulimuli-seia oo ina matutua tagata, ae faatoa iloa ai o le malo o tamaiti, o le tasi o i latou ua 83 tausaga le matua. Ae pe latou te mananaʻo e toe avea ma tamaiti? E toaitiiti lava leo o le mafaufau lelei e tautala faasaga i le agaga fou ma le mata'utia ua aafia ai Aikupito. O le tusitala o Aikupito o Nervana Mahmoud o se tasi oi latou, na tusia i lenei masina e faapea na mafai e Sisi ona manumalo i loto ma mafaufau o tagata Aikupito ona o le vaai a tagata o se taʻitaʻiga lelei, o le tomai tonu lea na le maua e Morsi.
"Pe tatau ea e lenei lauiloa ona puipuia Sisi mai faitioga?" ona ia fesili lea. "O le tali o loʻo taoto i le mea na manaʻo moni ai tagata Aikupito ina ua latou sasaa atu i luga o auala i le 30 Iuni. Afai latou te mananaʻo moni e faʻatoʻilaloina fascism Islamist, ona tatau lea ona latou teena le fascism faʻaleaganuʻu tutusa tutusa ma tetee atu i le faaosoosoga e siitia al-Sisi i se tulaga faapitoa, tulaga paia."
Ae o lo'o fetolofi pea le malosi o le pulega fou. Ina ua amata ona alalaga tamaiti aʻoga o le Usoga "Al-Sisi o se faalata" i le Iunivesite o Cairo, na latou maua ai le autau ma leoleo o loʻo liliu atu i faitotoʻa. Fai mai le aufaigaluega a le Iunivesite sa i ai sauaga i totonu o le lotoa, ae latou te mananao i leoleo tumaoti. Ua mananao nei le pulega e siaki le faasinomaga o tamaiti aoga uma pe a latou ulufale atu ma tuua iunivesite.
E iai lipoti o le a mafai ona auai le Usoga Mosalemi i faigapalota i le tausaga fou e ala i lana vaega faaupufai, ma atonu e moni. Ua saunia lava le Usoga e solomuli i tua o latou lava lagolago ma faapale ma tagata leaga. A uma mea uma, latou te leʻi manaʻo e auai i le fouvalega faasaga ia Mubarak. A o fanaina i lalo le au fouvale i le Tahrir Square i le 2011, sa feutagai alii o le Usoga ma le ua maliu Omar Sulieman, le pule o le atamai o Mubarak. O se tasi o le auuso feutagai o Morsi lava ia.
O Sisi o se tagata manaia. O lona tuagane o se sui o le Usoga i le tele o tausaga talu ai - o le mea lea na talia ai o ia e Morsi e avea ma ana lava minisita o le puipuiga? - ae na te leʻi vaʻai lava i taua, seʻi vagana ua faʻagaloina lana puipuiga o suʻega taupou i luga o Tahrir demonstrators taulia. Na faauu o ia mai le aʻoga a le militeri ina ua maeʻa le taua o le 1973 ma o le taʻitaʻiga a le autau i aso nei e leai ni toa taua tele. E moni, o tama tuai o le taua o le 73 atonu e lagolagoina Sisi. O se tasi o taʻitaʻiʻau litaea, Sayed Wagdy o loʻo togafitia pea ona manuʻa i le falemaʻi a le militeri Maadi, na faʻaalia faalauaitele ia Iulai o le 'autau "na faia le mea e tatau ona fai i le taimi tatau e aloese ai mai se taua faalemalo."
Ae o le faamanatuina o le 40 tausaga o le laasia o le Suez Canal i lenei tausaga, sa matua’i gugu, e peiseai e le’i mana’o le vaega’au e taula’i atu ia te ia lava – po’o le leai o se faamaumauga a Sisi i taua. Na taʻu mai e se tasi o ofisa o le malo o Aikupito - o se alii sinia i le tulaga o lana galuega - e tatau ona faaeteete Sisi. “O le taimi nei, o lo’o lelei lava mo ia,” o lana tala lea. “Ae fa’atali se’i o’o i se mea e tupu, e fa’aletonu le tamaoaiga, fai mai, po’o le fa’aitiitia fo’i o le puipuiga-o le tele o pomu ta’avale-ona tu’uaia ai lea o Sisi. Ae faʻapefea pe a filifili Isaraelu e lafoaʻia soʻo se sootaga ma Kasa ae fai atu i Aikupito e ave i ai? Pe o le a tau la e le autau a Aikupito ia Hamas?
Ma e iai foʻi se mea e matuā lē lelei ai le tapuaʻiga a Sisi. O le autau e le mafai ona faalumaina i taimi uma. Ae o le igoa o Sisi e ta’u moni lava i upu filemu ma le migao, e le o se tama-tagata ae o se tina-puipuia e tauva i le tina sili o Aikupito, le Naila. Ioe, o le leo e sili ona e faalogo i ai na sili ona aoteleina e se tusitala i le lua vaiaso talu ai. "Tuu mai ia te au se autau malosi e fanaina i lalo alii faaauupegaina e sopoia loʻu tuaoi," o lana tusi lea. "Tuu mai ia te aʻu se taʻitaʻi o le atunuʻu e le alofa i le faʻafeiloaʻi i lalo o pomu taʻavale, fasioti tagata, sabotage. Tuʻu mai ia te aʻu se faipule na te faʻaaloalo i lau tapuaiga ae feula oe i lou 'janna' (lagi) pe a e taumafai e tineia loʻu."
O le tusitala o Sharmine Narwani ma o le ulutala o lana tusiga e faitauina: "Galo Temokalasi, Tuʻu mai ia te Au tuaoi saogalemu." Ae sa ia tusitusi e lagolago le pulega a Suria. Leitioa na faamalo atu Bashar al-Assad i le militeri a Aikupito i lo latou faatoilaloina o Morsi.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo