I le Viiga o le Fale Afu Fa'aleaga

WINDHOEK, Namibia—Aferika e matua mana'omia lava fesoasoani papalagi i tulaga o a'oga, falema'i ma faleafu.

I luga o se auala iinei i le laumua o Namibia, i le tulimanu i saute i sisifo o Aferika, sa ou talanoa ai i se vaega o alii talavou o e sa taumafai e faafaigaluegaina i le aso i nofoaga faufale.

“Ou te sau iinei i aso uma,” o le tala lea a Naftal Shaanika, o se 20 tausaga le matua. “E na o le faatasi i le vaiaso ou te maua ai se galuega.”

Sa matauina e Mr. Shaanika ma isi alii talavou o galuega faufale e matautia ma faigata, ma e sili atu ona latou mananao i galuega tumau i totonu, ioe, fale afu. E mautinoa lava, o galuega a le afu e fiu, fa'anoanoa ma o nisi taimi e mata'utia. Ae sili atu i mea uma, o le su'isu'i o lavalava e matua fa'aitiitia le mata'utia po'o le faigata—poo le afu-nai lo le tele o isi mea i atunu'u matitiva.

O tamaiti a'oga a le iunivesite a Amerika e masani ona fa'atauva'a e fa'asaga i faleafu. Ae nai lo lena, soʻo se tasi e popole i le faʻafitauli o le mativa e tatau ona faʻaalia le fiafia i fale gaosi afu, e manaʻomia ai kamupani e faʻatuina falegaosimea i Aferika.

O le fa'afitauli o lo'o taugata pea le gaosiga i Aferika. O le tiga o le ulu i le tele o le konetineta e aofia ai le mumu, faiga piʻopiʻo, faiga faʻapolokiki le mautu, le faʻalagolagoina o le eletise ma uafu, ma le leai o se poto masani tagata faigaluega e tau atu i le maualalo o le gaosiga ma le lelei. O le anti-sweatshop movement e le o se faʻalavelave faʻalavelave, ae o se tasi o mafuaaga e le tatau ai ona gaosia i Aferika.

Vaai faalemafaufau o se sui peresitene o le Nike na fautuaina le gaosiga o mitiafu taugofie i Etiopia. E tali atu le pule: “E te valea! O le a taofia i matou i lotoa uma o le atunuu.”

O nisi o i latou o lo'o fa'atupu fa'atauva'a afu e tali mai i a'u finauga e ala i le ta'ua latou te le'o fa'asagatau i fale gaosi oloa i Aferika, ae na'o le mana'omia o se "totogi ola" i totonu. Aua foi, afai e na'o le $1 le tau o le tagata faigaluega i le ofutino, o lona uiga o le faaluaina o totogi e tau leai se eseesega i le tau mulimuli.

Tasi fa'afitauli … o lea ua le aoga le totogiina o totogi fa'aaloalogia, ma o lea so'o se fa'amalosi e si'i a'e ua avea ma mafua'aga e tasi e aloese ai mai Aferika atoa.

O se tasi o fuafuaga sili a Amerika i Aferika o le African Growth and Opportunity Act, lea e mafai ai ona faʻaulufale mai e aunoa ma se tiute mai Aferika - ma faʻaosoina ai le gaosiga iina.

—Filifili e Nicholas Kristof, New York Times, Iuni 6, 2006

Ua fai si leva o sasaina e Nicholas Kristof le pa'u pro-sweatshop. E lei leva talu ona mavae le faaletonu tau tupe a Asia i Sasae i le faaiuga o le vaitau o le 1990, na lipotia mai ai e Kristof, le tusitala o le Pulitzer Prize-winner ma o lea ua avea nei ma tusitala mo le New York Times, le tala e uiga i se tagata Initonesia toe faʻaaogaina o le, o loʻo pikiina i totonu o fasi uʻamea o se lapisi lapisi, na moemiti e faapea. o le a tupu aʻe lana tama e avea ma se tagata faigaluega afu. Ona, i le 2000, na lomia ai e Kristof ma lona faletua, le tusitala o le Times Sheryl WuDunn, le “Two Cheers for Sweatshops” i le Times Magazine. I le 2002, na fautuaina ai e le koluma a Kristof taʻitaʻi o le G-8 ina ia “amata se taumafaiga faavaomalo e faalauiloa oloa mai fafo mai faleoloa afu, atonu e iai ni igoa mataʻutia o loʻo faʻaalia ai se fuʻa e le o iloa ma upu 'Faia Faʻamaualuga i le Third World Sweatshop.'

O lea la ua tagi Kristof ona e toaitiiti tagata matitiva, talavou Aferika ua maua le avanoa e ulu atu ai i le galuega a Satani. E pei o ana taumafaiga muamua, o le lata mai a Kristof's pro-sweatshop ditty e faʻapipiʻiina le tele o afa-upu moni. Se'i va'ai toto'a ma va'ai pe aisea e leai ai lava se mafua'aga e tu'u ai mo faleafu.

Se Suiga Sili?

E le o se mea e ofo ai e ono maua e alii talavou i luga o auala o le laumua o Namibia galuega afu e sili atu ona manaia nai lo galuega le masani ai o ni tagata faigaluega i le aso i nofoaga faufale.

O isi galuega o lo'o avanoa mo tagata faigaluega fale afu e masani ona leaga ma, e pei ona fiafia Kristof e fa'ailoa, e masani ona aofia ai le tele o afu nai lo fale gaosi oloa i fafo. O le to'atele o tagata matitiva i atunu'u tau atia'e, o lo'o maua a latou mea e ola ai mai fa'ato'aga ola po'o le fa'atauina o pisinisi laiti. O isi i le faatausiusiuga o le taulaga o lo'o galulue o ni faioloa i luga o le alatele po'o nisi galuega i le vaega fa'alilolilo. E pei ona tusia e le tamaoaiga o Arthur MacEwan i ni nai tausaga i tua i le Dollars & Sense, i se atunuu mativa e pei o Initonesia, lea e maua ai e tamaitai faigaluega i fale gaosi oloa le lima taimi sili atu nai lo i latou i mea taufaatoaga, e leai se faafitauli i faleoloa e maua ai tagata faigaluega.

Ae ia tatou manino i nai mea. Muamua, o galuega fale gaosi oloa e auina atu i fafo, ae maise lava i pisinisi e tele tagata faigaluega, e masani lava ona naʻo "se tiketi e faʻaitiitia ai le mativa," e oʻo lava i le tamaoaiga ma le afu e puipuia Jagdish Bhagwati faʻatagaina.

E le gata i lea, o nei galuega e seasea alu atu ia i latou e leai ni galuega po o tagata matitiva o e matitiva. O se tasi suʻesuʻega a le sociologist Kurt Ver Beek na faʻaalia ai e 60% o tagata faigaluega muamua o le maquila Honduran sa faigaluega muamua. E masani lava e leʻi matitiva i latou, ma sa sili atu lo latou aʻoaʻoina nai lo le tele o Hondurans.

E le gata ina lē taulau fale afu e laveai tagata mai le mativa. O le fa'atuina o fale gaosi oloa e fa'atau atu i fafo e tau leai ni galuega e sui ai tagata faigaluega ua avea moni lava ma fua mo le fa'aleagaina matuia o tagata faigaluega. I Beyond Sweatshops, o se tusi e finau ai mo le manuia o tupe teufaafaigaluega mai fafo tuusaʻo i le lalolagi atiaʻe, o Brookings Institution Economist Theodore Moran o loʻo faʻamatalaina le faʻaiʻuga mataʻutia a le malo o Filipaina e fausia le Bataan Export Processing Zone i se nofoaga tuʻufua e maileia ai le aufaipisinisi mai fafo ma le fa'amoemoe o tagata faigaluega taugofie. Faatasi ai ma nai mea e fai, na maua ai e Filipino ni galuega i falegaosi lavalava na ola aʻe i totonu o le sone. E masani ona totogi e le au gaosi oloa e itiiti ifo nai lo le totogi maualalo ma faamalosia tagata faigaluega e galulue ovataimi i falegaosimea e tumu i pefu ma asu. Ua fiu, na i'u ai ina faia e le au faigaluega se faasologa o tete'e pipili. O le tele o falegaosimea na tapunia ma le nofoia o tagata i totonu o le sone na paʻu, e pei o le tau o oloa auina atu i fafo, lea na paʻu i le sili atu ma le afa i le va o le 1980 ma le 1986.

O le finauga a Kristof e le o se 'alofaga mo le sauaina o afu: o tulaga e sili atu ona leaga i isi nofoaga e leai se mea e faʻaitiitia ai mafatiaga o tagata faigaluega i fale gaosi oloa. E masani ona le maua le aia tatau e faamaopoopo ai, i lalo o tulaga le saogalemu o galuega ma sauaga i upu, faaletino, ma feusuaiga, faamalosia e faigaluega ovataimi, faamalosia i suega o le maitaga ma e oo lava i le faapau pepe, ma totogi e itiiti ifo nai lo se totogi ola. E tumau pea le aoga ma le taua o le tetee atu i nei tulaga tusa lava pe sili atu le leaga o isi galuega.

O le mea moni o alii talavou i Namibia e fiafia i galuega a le afu e molimau i le faigata o tulaga mo tagata faigaluega i Aferika, ae le o le manaʻomia o galuega fale gaosi oloa i fafo.

O le mea e ese ai, o le mana'o o Kristof e fa'alauiloa ni afu fou i lalo o Sahara Aferika e leai se lagolago i le African Growth and Opportunity Act (AGOA) lea na ia viia. O le Tulafono e fa'atagaina ai le au gaosi lavalava i lalo o Sahara le avanoa i maketi a Amerika. Ae e leʻi leva ona pasia, na faʻamaonia e le US Trade Representative Robert Zoellick le au faʻasalalau e le mafai e le AGOA ona faia ni fale afu i Aferika ona e manaʻomia tulaga puipuia mo tagata faigaluega e ogatasi ma mea na faʻatulagaina e le International Labor Organization.

Antisweatshop Activism ma Galuega

Ua talitonu Kristof o le gaioiga o le antisweatshop e afaina ai tagata faigaluega o loʻo faʻamoemoe e fesoasoani. O lona tulaga e iai sona manatu faaosooso. E pei ona taʻu atu e soʻo se tasi na mafatia i faʻamatalaga tau tamaoaiga, o loʻo faʻatumauina mea uma e tutusa, o se tulaga faigaluega e faʻamalosia ai kamupani faʻavaomalo ma a latou subcontractors e faʻateleina totogi e tatau ona iʻu ai i le faʻafaigaluegaina o tagata faigaluega.

Ae o le faatinoga ea? Na pau lava le faamaoniga a Kristof o se talanoaga faalemafaufau lea na teena ai ma le lē talitonuina e se pule le talosaga a le sui peresitene o le Nike e tatala se falegaosimea i Etiopia e totogi totogi e 25 sene i le itula: “E te valea! O le a taofia i matou i lotoa uma o le atunuu.”

E ui o Kristof o loʻo i ai se mafaufauga malosi, e iai ni mea e sese i lenei talanoaga.

Muamua, o le antisweatshop movement e seasea amataina ni boycotts. O se faʻalapotopotoga faʻatasi ma le United Students Against Sweatshops (USAS) na tali mai i luga o le blog a Kristof: “Matou te le valaʻau lava mo ni tamaʻi lavalava seʻi vagana ua faʻatonuina i matou e tagata faigaluega i se falegaosimea faapitoa. O le mea moni, e matua seasea lava, aua, e pei ona e finau malosi, e masani lava ona mananao tagata e faigaluega." O le Komiti o Leipa a le Atunu'u, o le fa'alapotopotoga fa'atauva'a tele i totonu o le Iunaite Setete, o lo'o fa'atinoina lea lava tulaga.

E le gata i lea, ina ua faia e le au fai pisinisi o Ann Harrison ma Jason Scorse se suʻesuʻega faʻasolosolo o aʻafiaga o le antisweatshop gaioiga i luga o galuega falegaosimea, latou te leʻi mauaina se aʻafiaga leaga o galuega. Na tilotilo Harrison ma Scorse i Initonesia, lea na avea ai Nike ma se tasi o taulaiga o se taumafaiga malosi e manaʻomia ai le lelei o totogi ma tulaga faigaluega i le au fai konekarate a le atunuu. O a latou suʻesuʻega faʻafuainumera na iloa ai o le antisweatshop campaign na nafa ma le 20% o le siʻitia o totogi moni o tagata faigaluega e leʻi iai ni tomai i fale gaosi oloa e auina atu i fafo ie, seevae, ma lavalava mai le 1991 i le 1996. Na maua foi e Harrison ma Scorse e faapea "o le antisweatshop activism e leai se taua tele. aafiaga leaga i galuega” i nei vaega.

O fa'asalalauga mo totogi maualuga e le mafai ona fa'aumatia galuega aua, mo atunu'u tele ma a latou subkonekarate, o totogi e maua ai se vaega itiiti o latou tau atoa. E oo lava ia Kristof ua talia lea manatu, ua lelei ona tusia e le au fai pisinisi e tetee i galuega a le afu. Mo se faataʻitaʻiga, i le pisinisi o lavalava i Mekisikō, na iloa ai e le ʻaufaipisinisi o Robert Pollin, James Heintz, ma Justine Burns mai le Political Economy Research Institute e faapea, o le faaluaina o totogi o tagata faigaluega lē vaavaaia e na o le $1.80 e faaopoopo i le tau o le gaosiga o se peleue taʻaloga e $100 a tamaloloa. O se suʻesuʻega talu ai nei a le National Bureau of Economic Research na maua ai e le au faʻatau a le US e naunau e totogi le $ 115 mo le peleue lava e tasi pe afai latou te iloa e leʻi faia i lalo o tulaga faʻatau afu.

Globalization i Sub-Sahara Aferika

E sa'o Kristof o Aferika, aemaise i lalo o Sahara Aferika, ua leiloa i le faagasologa o le lalolagi. O Aferika i Saute o Sahara e mafatia i le faʻagesegese o le tuputupu aʻe, faʻaitiitia tupe faʻafaigaluega mai fafo, tulaga maualalo o aʻoaʻoga, ma le maualuga o le mativa nai lo le tele o isi vaega uma o le lalolagi. O le 37 mataʻina o le 47 atunuu o le itulagi o loʻo faʻavasegaina e le Faletupe a le Lalolagi o le "maualalo-maualalo", e tofu ma le tupe maua atoa a le atunuʻu e itiiti ifo i le $825 i le tagata. O le tele o atunuu i totonu o le itulagi o loʻo tauaveina le avega o le maualuga o aitalafu i fafo ma se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le HIV lea na faia e Kristof taumafaiga totoa e faʻaalia i le lalolagi.

Ae po'o 'alo'ese fa'alāpotopotoga fa'ava-o-malo e teu fa'afaigaluega i lalo o Sahara Aferika ona ua maualuga tele tau o tagata faigaluega? E ui ina maualuga tau o tagata faigaluega i Aferika i Saute ma Mauritius, o i latou i isi atunuu o le itulagi e tauagafau i tulaga faavaomalo, ma e maualalo i nisi tulaga. Ave Lesotho, le fa'atau oloa pito sili ona tele o lavalava mai Aferika i Sahara i le Iunaite Setete. I falegaosimea a le atunu'u o lo'o fa'asoa fa'atasi ma Wal-Mart, o le to'atele o tama'ita'i faigaluega e maua le averesi e na'o le $54 i le masina. E i lalo ifo o le laina mativa a Malo Aufaatasi e $2 i le aso, ma e aofia ai ma ovataimi faamalosi masani. I Madagascar, o le itulagi lona tolu sili ona faatau atu lavalava i le Iunaite Setete, o totogi i fale gaosi lavalava e na o le 33 sene i le itula, e maualalo ifo nai lo i Saina ma o se tasi e sili ona maualalo i le lalolagi. Ma i Ramatex Textile, o le fale gaosi ie lapopoa a Meleisia i Namibia, na o le $100 i le masina e maua e tagata faigaluega e tusa ai ma le Labour Resource and Research Institute i Windhoek. O le tele o tagata faigaluega e fa'asoa a latou tupe maua ma aiga lautele ma tamaiti, ma latou savavali mamao e faigaluega ona e le mafai ona latou gafatia felauaiga lelei.

I le isi itu, o mea na tutupu talu ai nei o loʻo faʻaalia ai o atunuu i lalo o Sahara ma tulaga lelei o tagata faigaluega e mafai ona atiaʻe le malosi o le gaosiga o oloa auina atu i fafo. I le faaiuga o le 1990s, na faatusatusa ai e Francis Teal o le Oxford's Center for the Study of African Economies le manuia o pisinisi auina atu i fafo a Mauritius ma Ghana le manuia. Na maua e Teal o tagata faigaluega i Mauritius e sefulu taimi e sili atu nai lo latou i Ghana—$384 i le masina i Mauritius nai lo le $36 i Ghana. Na tumau pea le faatautava o pisinisi ie ma lavalava a Mauritius ona o ana tagata faigaluega e sili atu le aʻoaʻoina ma sili atu ona aoga nai lo Ghana. E ui i le totogiina o totogi o le mativa, ae na sologa lelei falegaosi Ghana.

Ua iloa lelei e Kristof le mafuaaga tonu ua tapunia ai falegaosi lavalava i le itulagi: o le mutaaga o le Multifiber Agreement ia Ianuari talu ai. O le maliliega, lea na faʻatulaga ai le aofaʻi o le atunuʻu e auina atu i fafo mo lavalava ma ie, na puipuia ai fale gaosi lavalava i atunuʻu laiti o le lalolagi mai le tauvaga tuusaʻo ma Saina. O le taimi nei o Saina ma, i se tulaga maualalo, Initia, o loʻo faʻateleina le suia o isi tagata gaosi lavalava. I lenei tulaga fou, o totogi maualalo na o ia e foliga mai e le mafai ona faʻatumauina le pisinisi o lavalava i lalo o Sahara. Ua lipotia mai e ala o pisinisi e faapea o Aferika i lalo o Sahara o loo mafatia i le tele o isi faaletonu i le avea ai o se tagata gaosi lavalava, e aofia ai le maualuga o le aoga ma tau o felauaiga ma le umi o taimi o felauaiga i le Iunaite Setete. O le itulagi foi e maualalo le gaosiga ma le itiiti ifo o tagata faigaluega tomai nai lo Asia, ma e itiiti lava punaoa o filo filo ma ie e sili atu le tau nai lo Saina ma Initia.

Afai o Kristof o loʻo naunau e faʻalautele le pisinisi i lalo o Sahara o lavalava, e sili atu ona ia valaʻau mo tamaoaiga i lalo o Sahara ina ia maua le avanoa e le faʻatapulaaina i maketi Quad-le Iunaite Setete, Kanata, Iapani, ma Europa. Fai mai le au fai pisinisi o Stephen N. Karingi, Romain Perez, ma Hakim Ben Hammouda, o tupe maua o le uelefea e fesootai ma le le faatapulaaina o avanoa maketi e mafai ona oo atu i le $1.2 piliona i Aferika i Sahara, e sili ona fiafia i tagata faigaluega e le o iai ni tomai.

Ae aisea e tausisi ai i le gaosiga o lavalava i le mea muamua? E iai le tamaoaiga o Namibia e ese mai i se vaitaele taugofie mo tagata su'isu'i a Nike. Ua lipotia mai e le Economist e faapea o Namibia o se tagata gaosi oloa e lua i le lalolagi: taimane (o le atunuu e tulaga fitu i le tau) ma le uranium (e tulaga lima i le voluma). O le pisinisi maina o le fatu lea o le tamaoaiga o oloa auina atu i fafo a Namibia ma e tusa ma le 20% o le GDP a le atunuu. Ae o le liliuina o le vaega maina e avea ma taʻavale mo le atinaʻeina o le tamaoaiga o le atunuʻu o lona uiga o le faʻafeiloaʻi o kamupani mai fafo o loʻo pulea le pisinisi taimane, e pei o le South African De Beers Corporation. O se tofiga sili atu lea ona faigata nai lo le fa'asa'oina o tagata fa'atauva'a.

Tele ma sili atu galuega Aferika

Aisea la ua aloese ai kamupani faʻavaomalo mai le faʻafaigaluegaina i lalo o Sahara Aferika? O le tali, e tusa ai ma le tamaoaiga o fefaʻatauaʻiga faavaomalo Dani Rodrik, e "atoa ona o le faʻagesegese o le tuputupu aʻe" o le tamaoaiga i lalo o Sahara. Fai mai Rodrik e auai le itulagi i fefaʻatauaʻiga faʻavaomalo i le tele e mafai ona faʻamoemoeina ona o le maualuga o tupe maua a le tamaoaiga, le tele o le atunuu, ma le faʻafanua.

O le auiliiliga a Rodrik o loʻo fautua mai ai o le mea sili e fai mo tagata matitiva i Aferika o le siitia lea o aitalafu aitalafu i luga o latou malo ma lagolagoina a latou taumafaiga e fausia le tamaoaiga. O lona uiga o le teu fa'afaigaluegaina o tagata faigaluega ma atina'e fa'aletino, ma le fa'atinoina o faiga fa'avae fa'akomepiuta fa'atuatuaina e fa'amuamua ai galuega. Ae o nei tupe teufaafaigaluega, e pei ona taʻua e Rodrik, e umi se taimi.

I le taimi nei, o faiga faʻavae faavaomalo e faʻavaeina ai se fola mo totogi ma puipuiga mo tagata faigaluega i le salafa o le kelope o le a sili atu mea e faia mo alii talavou i tulimanu o Windhoek nai lo le tuʻuina atu i latou i le faʻaleagaina o le afu, aua o le mativa mativa e mafua ai ona naunau tagata e ulu atu i soʻo se numera o fefaʻatauaiga faigata. . Afai foi e tapunia e Namibia ana falegaosi lavalava ona e taugofie atu oloa mai Saina, e le o se finauga ea lena mo le taumafai e faaleleia tulaga o tagata faigaluega i Saina, ae le o le tuu i lalo i lalo o Sahara Aferika? O faiga fa'asaunoa o tagata faigaluega o lo'o sosolo i fale gaosi oloa i fafo i Saina, e pei ona fa'amauina e le Komiti o Leipa ma le Vaiaso o Pisinisi. E tuu e tagata faigaluega le 13 i le 16 itula aso, fitu aso o le vaiaso. Latou te fiafia itiiti pe leai se soifua maloloina ma le saogalemu faʻamalosia, ma o latou totogi e ave i le fale e pa'ū i lalo ifo o le totogi maualalo pe a maeʻa sala tupe ma toesega o latou fale faigaluega i nisi taimi e taofi.

O le faʻasalalauina o nei faʻaleagaina i lalo o Sahara Aferika o le a le faʻamalosia ai tagata faigaluega iina. Nai lo lena, o le a faʻaaogaina le mea moni o latou o se tasi o tagata faigaluega sili ona faʻatauvaʻa i le lalolagi. Toomaga o aitalafu, tulaga fa'ava-o-malo o tagata faigaluega, ma tupe teufaafaigaluega a tagata lautele i a'oa'oga ma atina'e e mautinoa lava e sili atu ona lelei e tau ai le mativa Aferika nai lo le fuafuaga a Kristof.

O John Miller e faiaoga i mea tau tamaoaiga i le Kolisi o Wheaton ma o se sui o le Dollars & Sense collective. O le syllabus mo lana vasega "Sweatshops in the World Economy" o loʻo maua i www.wheatonma.edu/Faculty/JohnMiller.html.

Punaoa: Arthur MacEwan, “Ask Dr. Dollar,” Dollars & Sense, Sept–Oke 1998; John Miller, “Why Economists Are wrong About Sweatshops and the Antisweatshop Movement,” Challenge, Jan–Feb 2003; R. Pollin, J. Burns, ma J. Heintz, “Global Apparel Production and Sweatshop Leipa: E mafai ona Si'itia Tau Fa'atau Atu e Fa'atupe ai Totogi Ola?" Political Economy Research Institute, Pepa Galuega 19, ASO; N. Kristof, “In Praise of the Malined Sweatshop,” New York Times, Iuni 6, 2006; N. Kristof, “Let Them Sweat,” NYT, Iuni 25, 2002; N. Kristof, “Two Cheers for Sweatshops,” NYT, Sept 24, 2000; N. Kristof, “O Faalavelave a Asia ua Le fiafia i le Siisii ​​o Taumafaiga e Faafetauia le Mala o Afu,” NYT, Iuni 15, 1998; A. Harrison ma J. Scorse, “Faaleleia o Tulaga o Tagata Faigaluega? Tulafono o totogi maualalo ma le anti-sweatshop Activism,” Calif. Management Review, Oke 2005; Herbert Jauch, "Africa's Clothing and Textile Industry: The Case of Ramatex in Namibia," i le Lumanai o le Ie ma Laei Alamanuia i Saute Aferika, ed. H. Jauch ma R. Traub-Merz (Friedrich-Ebert-Stiftung, 2006); Kurt Alan Ver Beek, “Maquiladoras: Faʻaleagaina poʻo le Faʻasaolotoina? O Se Vaaiga Aoao o le Tulaga o le Aufaigaluega Maquiladora i Honduras,” World Development, 29(9), 2001; Theodore Moran, Beyond Sweatshops: Foreign Direct Investment and Globalization in Developing Countries (Brookings Institution Press, 2002); “Su'esu'ega Fa'atusatusa o le Fa'atauva a le Vaega o Ie ma La'ei i Atunu'u Filifilia," i Ieie ma La'ei: Iloiloga o le Fa'atauva a nisi Fa'atau Fa'atauva'a i le Maketi a le Iunaite Setete, Vol. 1, US International Trade Commission, Ian 2004; SN Karingi, R. Perez, ma H. ​​Ben Hammouda, “E Mafai Ona Tauia e Manatu Faalautele le Auai o Aferika i Saute Sahara i Fefaatauaiga a Doha?,” World Economy, 2006; Francis Teal, “Aisea e mafai ai e Mauritius ona auina atu oloa i fafo ma e le mafai e Ghana?,” The World Economy, 22 (7), 1999; Dani Rodrik, “Trade Policy and Economic Performance in Sub-Sahara Africa,” Pepa saunia mo le Matagaluega a Suetena mo Mataupu Tau le Va i Fafo, Nov 1997.


O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.

lafo
lafo

Tuu se Tali faalēaogāina tali

lesitala

O tala fou uma mai le Z, sa'o i lau pusa meli.

lesitala

Auai i le Z Community - maua vala'aulia o mea na tupu, fa'asalalauga, o le Weekly Digest, ma avanoa e auai ai.

Alu i fafo le faʻamatalaga