O le vaaiga o Julian Assange na toso mai le ofisa o Ekuatoa i Lonetona o se faailoga o taimi. Atonu e tetee i le sa'o. Musole faasaga i le tulafono. O uiga matagā e tetee atu i le lototele. E toaono leoleo na tagolima i se tusitala ma'i, o ona mata na feimei i lana uluai malamalama masani i le toeitiiti atoa le fitu tausaga.
O lenei ita na tupu i le lotolotoi o Lonetona, i le laueleele o Magna Carta, e tatau ona faamaasiasia ma feita ai i latou uma o e fefefe mo sosaiete "temokalasi". O Assange o se tagata sulufaʻi faʻapolokiki e puipuia e tulafono faʻavaomalo, o le na te mauaina le sulufaʻi i lalo o se feagaiga malosi lea e saini ai Peretania. Na faamanino mai e Malo Aufaatasi lea tulaga i le faaiuga faaletulafono a lana Vaega Galulue i le Taofia Taofi.
Ae i seoli i lena mea. Tuu atu le au faomea e o atu i totonu. Taʻitaʻia e le au fascists i Trump's Washington, i le liki ma Ecuador's Lenin Moreno, o se Latina Amerika Iuta ma le pepelo o loʻo taumafai e faʻafefe lana pulega faʻafefe, na lafoaia e le au Peretania lana tala faʻasolopito mulimuli: o le amiotonu ma le amiotonu.
Vaai faalemafaufau o Tony Blair na toso ese mai lona fale e faitau miliona pauna Georgian i Connaught Square, Lonetona, i lima, mo le auina atu i le uafu i The Hague. I le tulaga o Nuremberg, o le "solitulafono sili" a Blair o le maliliu lea o le miliona o Iraqis. O le solitulafono a Assange o le tusitala: o le taofiofia o tagata faomea e tali atu, faʻaalia a latou pepelo ma faʻamalosia tagata i le lalolagi atoa i le mea moni.
O le puʻeina faʻateʻia o Assange o loʻo aumaia ai se lapataiga mo i latou uma, e pei ona tusia e Oscar Wilde, "suʻi fatu o le le fiafia [a leai] semanu e leai se agai i luma i le malo." O le lapataiga o loʻo manino i le au tusitala. O le mea na tupu i le na faavaeina ma le faatonu o WikiLeaks e mafai ona tupu ia te oe i luga o se nusipepa, oe i totonu o se fale TV, oe i luga o le leitio, oe faʻatautaia se podcast.
O le fa'asalalauga autu a Assange, le Guardian, o se tagata galulue fa'atasi ma le setete faalilolilo, na fa'aalia lona popolevale i se fa'asalalauga na fa'atupuina ai le maualuga fou o le weasel. Ua faʻaaogaina e le Guardian le galuega a Assange ma WikiLeaks i le mea na taʻua e le faatonu muamua "o le sili sili o le 30 tausaga talu ai." O le pepa na faʻafefe ai faʻaaliga a WikiLeaks ma fai mai faʻailoga ma oa na oʻo mai ia i latou.
Faatasi ai ma le leai o se pene e alu ia Julian Assange poʻo WikiLeaks, o se tusi faʻasalalau Guardian na taʻitaʻia ai se ata tifaga a Hollywood. O tusitala o le tusi, o Luke Harding ma David Leigh, na kilia le latou punaoa, saua ia te ia ma faailoa atu le upu faalilolilo na tuuina atu e Assange i le pepa ma le mautinoa, lea na mamanuina e puipuia ai se faila numera o loo i ai uaea a le amepasa a Amerika.
Faatasi ai ma Assange ua saisai nei i le ofisa o Ekuatoa, na auai Harding i leoleo i fafo ma fiafia i luga o lana blog e faapea, "E ono maua le talie mulimuli a Scotland Yard." Talu mai lena taimi na lomia ai e le Guardian se faasologa o tala pepelo e uiga ia Assange, ae le gata i lea o se faʻamatalaga faʻamaonia e faapea o se vaega o Rusia ma le tagata Trump, Paul Manafort, na asiasi atu ia Assange i le amepasa. E lei tupu lava ia fonotaga; sa pepelo.
Ae ua suia nei le leo. "O le mataupu a Assange o se upega tafaʻilagi faʻasalalau, o le manatu lea o le pepa. "O ia (Assange) e talitonu i le lolomiina o mea e le tatau ona lolomiina .... Ae sa ia faasusulu mai pea se malamalama i mea e le tatau ona natia.”
O nei "mea" o le mea moni e uiga i le fasioti tagata auala a Amerika e taitaia ana taua colonial, o pepelo a le British Foreign Office i lona teenaina o aia tatau i tagata vaivai, e pei o le Chagos Islanders, o le faʻaalia o Hillary Clinton o se lagolago ma le manuia o jihadism i Sasaʻe Tutotonu, le faʻamatalaga auiliili o amepasa Amerika i le auala e mafai ai ona faatoilaloina malo i Suria ma Venesuela, ma sili atu. O lo'o maua uma i luga ole saite a WikiLeaks.
E manino lava le popole o le Guardian. Ua uma ona asiasi leoleo faalilolilo i le nusipepa ma talosagaina ma maua le faʻaleagaina masani o se kiliva malo. I luga o lenei mea, o le pepa ei ai foliga. I le 1983, o se failautusi a le Ofisa i Fafo, Sarah Tisdall, na ia liaʻi pepa a le Malo o Peretania e faʻaalia ai le taimi e taunuu ai auupega faaniukilia a Amerika i Europa. Na sasaa le Guardian i le viiga.
Ina ua manaʻomia e se faʻatonuga a le faʻamasinoga ia iloa le puna, nai lo le alu atu o le faatonu i le falepuipui i luga o se mataupu faavae o le puipuia o se punavai, na faalataina Tisdall, molia ma tuli le ono masina.
Afai e toe aumai Assange i Amerika mo le lolomiina o mea e taʻua e le Guardian e moni "mea," o le a le mea e taofia ai le faatonu o le taimi nei, Katherine Viner, mulimuli ia te ia, poʻo le faatonu muamua, Alan Rusbridger, poʻo le faʻasalalauga faʻasalalau Luke Harding?
O le a le mea e taofia ai le au faatonu o le New York Times ma le Washington Post, o ē na lomia foʻi vaega o le upu moni na afua mai i WikiLeaks, ma le faatonu o El Pais i Sepania, ma Der Spiegel i Siamani ma le Sydney Morning Herald i Ausetalia. E umi le lisi.
Na tusia e David McCraw, loia taʻitaʻi o le New York Times: “Ou te manatu o le moliaga [o Assange] o se faʻataʻitaʻiga sili ona leaga mo le au talaʻi ... mai mea uma ou te iloa, o ia o se tulaga masani o le lomitusi ma o le tulafono o le a e faigata tele ona iloa le eseesega o le New York Times ma WilLeaks."
E tusa lava pe le valaauina e le au faamasino sili a Amerika le au tusitala na lomia faasalalau WikiLeaks, o le a lava le taufaafefe o Julian Assange ma Chelsea Manning. O le tusitala moni o loo solitulafono e tagata faomea i le vaai manino. Ua avea le feeseesea'i ma tu'inanau.
I Ausetalia, o le malo o Amerika i le taimi nei o loʻo molia ni tagata faʻasalalau se toʻalua na latou faʻaalia e faʻafefeteina e Canberra fonotaga a le kapeneta a le malo fou o Timor i Sasaʻe mo le faʻamoemoe faʻamaonia e faʻaʻoleʻole le tamaʻi tamaʻi malo matitiva mai lana sao tatau o le suauu ma le kesi. punaoa i le Sami Timor. O le a faia faalilolilo lo latou faamasinoga. O le palemia o Ausetalia, Scott Morrison, e lauiloa i lana vaega i le faatuina o nofoaga o faasalaga mo tagata sulufai i atumotu o le Pasefika o Nauru ma Manus, lea e afaina ai tamaiti ma pule i o latou ola. I le 2014, na fautuaina ai e Morrison nofoaga e taofia ai le toatele mo le 30,000 tagata.
O le tusitala moni o le fili o nei mea mataga. I le sefulu tausaga talu ai, na faia ai e le Matagaluega o le Puipuiga i Lonetona se pepa faalilolilo lea na faamatalaina ai "faʻamataʻu autu" i le tulaga lautele e faatoluina: tagata faatupu faalavelave, tagata asiasi Rusia ma tusitala sailiili. O le mea mulimuli na ta'ua o le taufaamata'u tele.
O le pepa na tu'uina atu i le WikiLeaks, lea na fa'asalalauina. "E leai sa matou filifiliga," o le tala lea a Assange ia te au. “E matua faigofie lava. E iai le aia tatau a tagata e iloa ai ma le aia tatau e fesiligia ai ma lu'iina le pule. O le faatemokalasi moni lena.”
Ae fa'afefea pe afai o Assange ma Manning ma isi o lo'o mulimuli mai-pe afai e i ai isi-ua fa'afilemu ma aveesea "le aia e iloa ai ma fesiligia ma lu'i"?
I le vaitau o le 1970, sa ou feiloai ai ia Leni Reifenstahl, o le uo mamae a Adolf Hitler, o ana ata na fesoasoani i le sipelaina o le Nazi ia Siamani.
Na ia taʻu mai ia te aʻu o le feʻau i ana ata tifaga, o faasalalauga, e le faalagolago i "poloaiga mai luga" ae i luga o le mea na ia taʻua o le "gauai gauaʻi" o tagata lautele.
“Pe na aofia ai ea i lenei gau gaua'i le aufaipese saoloto, a'oa'oina?,” o la'u fesili lea ia te ia.
“Ioe,” o lana tala lea, “aemaise lava le au popoto…. Pe a le toe faia e tagata ni fesili ogaoga, latou te gauai ma faigofie. Soo se mea lava e mafai ona tupu.”
Ma sa faia.
O isi, atonu na ia faaopoopo mai, o le talafaasolopito.