H
fa'apea
i totonu o le manava o le Tulafono Tau Fa'ato'aga 2002 talu ai nei na pasia-e le'i iloa
i le tele o tagata fa'atau, faifa'ato'aga, ma tagata fai lafoga-o le Vaega 1079E,
tuuina atu i le U.S. Food and Drug Administration (FDA) le malosiaga e
fa'amaonia so'o se tekonolosi e mafai ona fa'aumatia fa'ama'i fa'ama'i o se ituaiga o
“pasteurization.” O pisinisi fa'ato'aga fa'aletupe ua fa'afefeteina
mo le tele o tausaga i luga o na o se toe faauigaga ina ia mafai ai ona aloese mai mea leaga
fa'ailoga lapataiga a tagata fa'atau ma fa'amama fa'aalaala ole fale gaosi palapala
tulaga tau faatoaga. O le isi aiaiga taufaasese na tanumia i le 2002
Fa'ato'aga Bill Vaega 442 e sili atu, fa'asaina le US Department
o Fa'ato'aga (USDA) mai le fa'atapula'aina o le fa'asoaina atu o mea fa'avevela
mea'ai e ala i le fa'atulafonoina o le aoauli a le a'oga ma taumafa a tamaiti
polokalame. I tua atu o manatu uma e lua o Sen. Tom Harkin (D-IA), o le sa fiafia
'ai pua'a fa'avevela a'o avea ma pailate tau Fua i tua i le 1960s
ma na fesoasoani foi i le tipiina o le lipine i se mea'ai fa'aonaponei fa'aonaponei
laau i Sioux City. O lea ua i ai o latou vae i le faitotoa o
le sapalai atoa o taumafa a le atunuu, o le kamupani irradiator meaai
ua alu ese ma tamoe.
uma
lenei taumafanafana, su'ega maketiina o burgers irradiated amata i le tele
Faleaiga a Dairy Queen i Minnesota. Schwan's o loʻo tuʻuina atu nei
aano o manufasi i faitoto'a o tagata fa'atasi ma a latou ta'uta'ua
aisa kulimi, a’o le filifili o faleoloa o le Pick ’n Save ua fa’aulu
irradiation i ana tagata fa'atau i totonu o Midwest. I Chicago
vaega e mafai e se tasi ona fiafia i fualaau aina vevela mai Hawaii i Karoti
Supamaketi pito i luga. O le tele o nei mea'ai nuked e sau mai le faaaloaloga a Sure-Beam,
ose fa'ata'ita'iga lata mai o le konekarate puipuiga, Titan Corporation. mautinoa-Beam's
O lo'o ta'ua e le polosiua iila e leai se mea e fa'apea o mea'ai fa'avevela e taofia ai le NASA
soifua maloloina tagata va'alele ma e tutusa lelei ona fa'aoga fa'aeletonika
eletise e pei o se umu microwave po o se televise. A o tagata faatau
o le taliaina o le hamburger ua fa'afefeteina ua fa'amama fa'amalie i le mea sili (le
o le tofo mata'utia o le “povi ausa” atonu o se vaega e tuuaia ai…),
E mautinoa e le o popole Beam talu mai-e pei ona lipotia i le
Niu Ioka
Times
- atonu o le a mafai ona lafoaʻi soʻo se mea lilo
o aano o manufasi o lo'o tumau pea ile totogi a le tagata fai lafoga ile taumafataga o le a'oga a tamaiti
fata.
lea
e le'o se taimi muamua lea na fafagaina ai tamaiti i mea'ai fa'avevela
faasaga i lo latou loto. I le 1997 na fa'amalieina ai se tagi a le vasega
o le faamasinoga mo le $1.85 miliona e aofia ai Quaker Oats ma Massachusetts
Inisetiute o Tekonolosi (MIT). E silia ma le 100 tama sa avea ma uarota
o le setete ma nofo i le Fernald School i Waltham, Massachusetts
i le vaitau o le 1940 ma le 1950 sa leai se iloa o puaa puaa i taumafa
fa'ata'ita'iga e aofia ai le cereal ua fa'afefiloi i le u'amea ma le calcium.
Fai mai le itu tagi, na maileia tamaiti i le mea lilo
suega i le auai i le Fernald Science Club, o latou matua sa sainia
pepa fa'ataga e leai se tala e uiga i le fa'aalia o le leitio. Ae a,
o le a leai se fa'amagaloina o lenei fa'amasinoga faaniukilia a le atunu'u,
talu ai o le 'ai o mea'ai nuked ua talia nei le USDA.
Atoatoa
mea'ai fa'avevela o lo'o fa'atau atu i faleoloa e mana'omia i le taimi nei
tauaveina le "radura" faailoga irradiation, lea e foliga sili atu
e pei o se fugala'au lanu meamata e le afaina i se li'o malepelepe (e foliga tutusa
i le logo a le U.S. Environmental Protection Agency) ma mafai
ia itiiti e pei o lou atigilima. E leai se fa'ailoga lapatai tagata fa'atau, peita'i,
e mana'omia mo mea fa'avevela fa'afefiloi i isi mea—fa'apena
e pei o meaai pepe, lasagna aisa, apa supo, ma sua suamalie—po o
mo mea'ai e tautuaina i fale'aiga, falema'i, ma a'oga. Tagata fa'atau
o le aia tatau e iloa ai ua lafo i fafo o le faamalama ma le $10 miliona anti-label
PR blitz e le alamanuia faaniukilia e fa'amoemoe e fa'atumauina fa'apea. Tele
o lo'o 'ai tagata i mea'ai fa'avevela i aso ta'itasi e aunoa ma
latou fa'atagaga po'o le fa'alauiloa. O isi oloa fa'atau, pei ole
tampons, fusipa'u fesoasoani, cosmetics, straws, ma fofo faamama mo
tioata fa'afeso'ota'i, ua tu'uina atu fo'i le "moli lanu meamata"
mo togafitiga fa'avevela.
lea
alu agai i le fa'apolopoloina o mea uma tatou te fa'aaogaina i le fa'avevela fa'a-ioni
ose vaega moni lava ose fa'asalalauga fa'apisinisi tele e fesuia'i le gaosiga o mea'ai
i le lalolagi i Saute. Ua finauina e le au ofisa o le USDA le irradiation
e "matua mana'omia" mo fefa'ataua'iga o mea'ai i le lalolagi talu mai lena taimi
e faafaigofie ai felauaiga mamao. E fa'alautele le fa'avevela
le ola fa'asao o fua o fa'ato'aga e ala i le tapeina o fa'ama'i ma isi fa'ama'i ma
e oo lava i le ufiufiina o le faaleagaina ma le pala o aano o manufasi. Afai e tasi
e mafai ona tapeina le siama e mafua ai lena "sua leaga,"
e le toe iloa e tagata le botulism. Malo papalagi
ua fai lava si naunau e tuu tupe a le au totogi lafoga i le mea o latou kamupani
gutu e ala i fesoasoani mai fafo fesiitaiga tekinolosi. O lesi foi mea,
i le 1987 le Canadian International Development Agency (CIDA).
$4.8 miliona mo le fausiaina o se fale faʻavevelaina i totonu
Taialani e sap ula, mago, ma esi ua fuafua mo le lalolagi
maketi taumafa. I le faatalitalia o lenei tulaga, ua avea ai Pasila ma tupu
o mea'ai iradiation ma 11 faagaoioia ionization laau ma le isi
21 o loo fausia. O mea'ai fa'avevela ua uma ona maua ile 33
atunuu—mea uma mai le falaoamata seia oo i pi.
se isi
o le ta'ita'i fa'afiafia malosi mo le fa'avelaina o mea'ai o le alamanuia faaniukilia,
naunau pea e su'e ni talosaga fa'ale-va'ale'a tau tupe mo lana militeri
galuega a lima. O le polokalame a Eisenhower's Atoms mo le Filemu na muamua folasia
fa'aaogāina fa'aisotopea fa'aletala mo le saogalemu o mea'ai i tua i le 1950s. I totonu
o le 1970s o le US Department of Energy (DOE) na faʻapipiʻiina
fa'avevelaina o mea'ai i lalo o lana Polokalama Fa'aaogā Fa'ato'aga. E oo atu i le 1980
o se “komiti popoto,” na taloina e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi
(WHO), le Faalapotopotoga o Taumafa ma Faatoaga (FAO), ma—faate'ia,
fa'ate'ia-le Malosiaga Atomic International e pulea e le kamupani
O le Ofisa (IAEA) na tuuina atu lana faamanuiaga le mafaatusalia i le faamalamalamaina o meaai.
I le amataga o le 1986 na faʻamaonia ai e le FDA le faʻamalama mo mea manogi, fualaau aina,
ma fualaau faisua ma na fa'alautele atu i moa i le 1990. I le 1997
na faamaonia foi e le FDA le irradiation o aano o manu mumu, ina ua uma ona maua se
talosaga mai Isomedix, o se kamupani i New Jersey ua uma ona faagaoioia
16 nofoaga mo le faʻavevelaina o mea faʻafomaʻi ma pusa meaʻai gaogao.
masani
fa'avevelaina o mea'ai e fa'aaoga ai le cobalt 60 ma le cesium 137—o mea faaniukilia uma
otaota e la'ititi—ia maua ai ave gamma maualuga. I se tulaga masani
nofoaga e ave ai e le tagata fa'afoe fata mea'ai alumini i totonu o se potu
fa'atasi ma puipui e ono futu mafiafia ona fa'ailoa atu lea o le taula'iga i se fata
o “penitala” ua sii ese mai se vaitaele. O le natura
mata'utia o sea faiga e tatau ona iloa lelei. E avatu ae
tasi fa'ata'ita'iga, i le 1988 Radiation Sterilizers Inc. (RSI) i Dekalb,
Na maua e Georgia se uta e 252 "tuu mai ia te au" cesium
137 pusa mai le US Dept of Energy (DOE) mo le fa'avevelaina
o mea manogi. I totonu o le lua tausaga na tafe atu ai se tasi o fagu
o le vaita'ele e teu ai, na fa'aalia ai tagata faigaluega-o le su'eina o le leitio
vai i totonu oa latou taavale ma fale—ma e oo atu i le 1992 ua i ai le fale
ona o le faaleagaina ua tatau ai ona lafoai, ma tuua ai le au fai lafoga a
$47 miliona tala fa'amama.
A
o lo'o fa'aaogaina e ala i mea'ai fa'alaua'itele se “e beam” mai
o se mea fa'avavevave, ae na'o le inisi lava e ati ai mea'ai
ma le afa ma le lapopoa/mea'ai mafiafia (pei o le steak) e masani ona mana'omia
fa'aopoopo—ma sili atu ona taugata—x-ray. Titan Corporation, lea
na sau ma le manatu "e beam" mai lana Star Wars faifai pea
suʻesuʻega, maua se 80 pasene o ana tupe maua mai U.S.
tagata totogi lafoga e ala i le DOE ma le Pentagon. E pei o le tele o aoga a le malo,
le Iunivesite o Wisconsin, o loʻo faʻatautaia nei suʻesuʻega Star Wars
e aofia ai le fausiaina o komepiuta e faavae i le DNA hypernetic, e umia le $53,000
tau o le Titan stock i lana Trust Fund, ma e foliga mai o lo'o tautua
mea'ai fa'avevela i tamaiti a'oga, aufaigaluega, ma faiaoga e ala i ana mea'ai eseese
fale'aiga tu'uina atu e kamupani.
le
Ole numera ole microbes e mate ile fua ole radiation e faalagolago atoa
i le taimi ma le umi o le faʻaalia-ma le 100 pasene le oti
seasea maua. Iradiation, pei o le chlorine, e le faapea
fa'aumatia spores, cysts, viruses, prions, po'o isi mea fa'alenatura e tete'e
pathogens. E le mafai foi ona aveese faaletino le otaota, mimi,
nauna, pua'i, oona, tuma, ma isi otaota i mea'ai, e le mafai foi
puipuia le faaleagaina i le lumanaʻi mai ipu palapala, tipi o mea,
lima e leʻi fufuluina, ma isi. Ioe, o le "faʻaleagaina faʻamaonia"
i "meaola e le'i fa'atatauina" ua matua'i iloa lelei lava,
e pei ona molimauina e le aafiaga o le soifua maloloina i tagata faigaluega a le malo i DC faamalosia
e fa'atautaia le meli fa'avevela ina ua mae'a osofa'iga anthrax post 9/11.
Ua faailoa mai i lipoti a le aufaasālalau e silia ma le 100 tagata faigaluega a le US Postal Service
ma e silia ma le 250 le aufaigaluega a le Konekeresi ma le Ofisa o Pulega ua mafatia
le tele o fa'ailoga fa'avevela, mai isu toto ma fa'ama'i
tiga o le ulu i manu'a o le pa'u ma lagona fa'afefe.
E le pei o
kuka masani, pe a fa'a'a'ai mea'ai e tele fusi vaila'au e motusia,
tuua ai se ala o radical free, ions, ma isi radiolytic
mea fa'atau. O nisi o nei tuufaatasiga ua leva ona iloa e matautia
i le soifua maloloina o le tagata pe a 'ai, pei ole formaldehyde, octane, formic
acid, butane, methyl propane, ma le benzene. O isi ua na o le faailoaina
e pei o "mea fa'apitoa leitio" (URPs) - cyclobutanones
e pei o le 2-DCB o se faʻataʻitaʻiga-ma o nei mea e le maua faʻafuaseʻi
so'o se mea i le lalolagi se'i vagana ai mea'ai fa'avevela. Sa i ai
leai se feterale saogalemu suesuega ma itiiti suesuega faasaienisi o
URPs. Ua lauiloa e tumau pea mo le sefulu tausaga i meaʻai ma nisi
e fefefe tagata popoto e lava le umi e tupu ai le kanesa ma faaletonu fanau.
Faʻasao
faʻaumatia foʻi le tele o vitamini, enzymes, siama maloloina,
ga'o taua, ma isi elemene paleni e maua faanatura
i meaai atoa. O radical free e gaosia e le irradiation e moni lava
"Thug chemicals," ta'e sela sela, suia isi,
ma faʻaumatia vitamini. Mo se faʻataʻitaʻiga, e oʻo atu i le 91 pasene o vitamini
B6 ile povi, 80 pasene ole vitamini A ile fuamoa, 50 pasene ole vaitamini
A i le sua o kāloti, 37 pasene o le vaitamini B1 i oats, ma le 30 pasene
o le vaitamini C i pateta ua leiloa i le fa'avevelaina. Fa'ato'aga fa'apisinisi
e vave ona tetee atu i le gaosiga ma le kuka e faʻaumatia ai vitamini,
ae pe tatou te mananao moni ea e faatelevaveina lenei si'osi'omaga agai i lalo i mea taumafa
taua? E leai se aoga e ta'u atu, o le au tele mea'ai e i ai le fiafia i ai
fa'amalosia mea'ai tutusa latou te fa'aleagaina ma fa'atau atu mea'ai
mea faaopoopo. E tusa ma le 40 pasene o tagata i le US ua uma
fualaau vitamini pop. O su'esu'ega ua fa'aalia ai e fa'aitiitia le fa'avevela
ma faʻalavelaveina foi le tofo, e oʻo lava i le IBP, o se tasi o le atunuʻu
aano o manufasi sili, sa i ai popolega ogaoga e uiga i le mea moni o le irradiation
“matagofie” na suia ai le lanu ma le tofo o aano o manufasi (
fou
York Times).
mo
fa'ato'aga tetele e pei o Smithfield, Cargill/Excel, ma Conagra,
e ui i lea, o le irradiation o le "polo siliva" o le a faʻatagaina
latou aloese mai le toe manatua o aano o manu taugata ma aloese mai so'o se fa'amamāina o le fa'atuputeleina
fa'aleagaina ile fa'ato'aga falegaosimea. Afai e faitau e se tasi ni fa'aaliga lata mai—faapea
e pei o Gail Eisnitz
Fale fasi manu—
o le tasi e faigata
e maua ai le tele o le alualu i luma i le gaosiga o aano o manufasi i aso nei. I totonu
o le mea moni, o le tele o tagata atamamai e finau e faapea o lafumanu faʻaonaponei ma faiga faʻapipiʻi aano o manu
o le mea moni e atili ai ona leaga fa'afitauli o fa'ama'i. Mo se faʻataʻitaʻiga, A Cornell talu ai nei
O su'esu'ega a le Iunivesitē na fa'aalia ai le fa'amalosia o le fafagaina o povi saito
i fale fafaga a'o le'i fasia—fa'asaga i mea'ai lanu meamata masani
i luga o le vao—faateleina le faaleagaina o le E. coli e oo atu i le 300 pasene.
O le isi faiga fa'ato'aga masani o le fa'a'ofuina o tino o moa
i totonu o le “fecal sup” o tane malulu e faateleina ai lo latou
teu mamafa fa'atasi ma vai fa'aopoopo a'o le'i fa'atauina atu i fa'atauoloa toetoe lava
fa'amaonia le afaina o siama. Na'o le masina a'o lumana'i le Aso Fa'afetai,
Na toe manatua e Pilgrim's Pride le 27.5 miliona pauna o mea'ai ua saunia
moa ma le pipiki oloa ona o le Listeria faaleagaina lena
ua uma ona fasiotia tagata 7 i 7 setete (
New York Times).
soʻona faia
o le fa'aaogaina o vaila'au fa'ama'i o le isi lea sao. E silia ma le 80 pasene o
o vailaau faʻamaʻi o loʻo faʻaaogaina i le taimi nei i faʻatoʻaga a Amerika e mo le le taua
fa'amoemoega—e pei o mea'ai fa'ama'i e fa'aosofia ai le tuputupu a'e o manu.
E 50 pasene le si'itia o le mastitis (fa'ama'i fa'ama'i) mai le tui
o le recombinant bovine growth hormone (rBGH) o lona uiga e sili atu, masani
fa'aaogaina fa'asolitulafono, fa'ama'i fa'ama'i e liu o toega i le susu e lua,
aano o manufasi, ma le matou sapalai vai, faafetai i otaota otaota mai falegaosimea
faatoaga. O le i'uga o se fa'alavelave mata'utia i fa'afitauli o le tete'e
siama o loʻo faʻaleagaina nei i totonu o falemaʻi a le tatou atunuʻu.
O le fa'aalia o le fa'avevela o le a na'o le fa'avavevaveina o le fa'atuputeleina o nisi mea
"super germs," o le mafuaʻaga lea o nisi o tagata tetee malosi
o mea'ai fa'avevela (ma fa'ama'i fa'ama'i) e su'esu'e i meaola,
foma'i manu, foma'i, ma tausima'i.
aʻo
faʻapitoa faʻatulafonoina ona o le faʻamaʻi o le Mad Cow i Europa,
tele le au faifaatoaga a Amerika o loo faaauau pea ona fafagaina lafumanu le
toega o isi manu, e masani lava ile toto/ivi
mea'ai, o isi fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i ma mea fa'amanu, fa'apea fo'i
e pei o le susu polotini concentrate (MPC), fa'ase'e i fa'aopoopoga mea'ai.
O lenei faiga e sili ona faaosoosoina mo fale gaosimea faifaatoaga faatoaga susu,
o lo'o mana'omia le polotini ma le calcium maualuga atu i a latou faiga fafaga
e totogi ai le tele o le susu e le masani ai o lo'o vili mai povi
rBGH. I nisi tulaga, e avatu ai totonu o manu fasia
toe foʻi i isi “ua mau i le laina” i fale fasi manu.
O lea fa'asalalauga fa'asalalauina fa'apea "ta'ita'i manu" faigofie ona fa'asalalauina prions, viruses,
siama, ma isi pathogens i le va o manu ma isi ituaiga.
Ole fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i (CWD) lea ua a'afia ai aila i Sisifo,
ma e ono tulituliloa Midwestern, ua na o le pito o le aisa.
Toe fa'aleleia aano o manufasi ma isi auala e fa'asolo ai mea mulimuli uma
aunese o aano mai tino o manu e fa'ateleina ai lenei tulaga mata'utia
o lona uiga o le tele o ga'o ponaivi, neura, cartilage, ligaments,
ma aano o le ivi i aano o manufasi maualalo e fa'atatau mo pizza meaai vave,
hamburger, ma faleoloa taco.
Meat
fa'apipi'i tu'ufa'atasiga ma laina fa'aopoopo fa'avavevave e lua isi manino
mea taua i tua atu o le salalau o le faaleagaina o le irradiation
o lona uiga e “foia.” E tasi le ta'avale ua a'afia na togi i totonu o se kamupani
e olo ai hamburger ona toe tufa lea i faleoloa ma faleaiga
filifili i le atunuu e mafai ona faigofie ona fasiotia le tele o tagata i le afa taseni
setete. Le fa'atulafonoina ma le tu'ufa'atasia o asiasiga a aano o manufasi i lalo
ua na'o le pulega a Clinton/Bush ua na'o lenei tulaga mata'utia
sili atu ona leaga. O se fa'aaliga talu ai nei a Tagatanu'u Lautele na fa'aalia ai o le USDA's
fou Su'esu'ega Tulaga Mata'utia Nofoaga Fa'atonu (HACCP) aano o manufasi
O le polokalame o se tala malie mo le saogalemu o meaai. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Cargil/Excel meatpacking
laau, e nafa ma le E. coli outbreak i Wisconsin lea na maliliu ai
tasi le tamaititi ae 500 isi na mama'i, pasi ana siaki muamua e lua HACCP
ma lanu felanulanuaʻi, ae mulimuli ane i le 15 masina “aso malolo”
i le va o asiasiga fa'atulafonoina na maua ai le 26 fa'ailoga mo
fa'aleagaina o feces e aunoa ma se gaioiga fa'atonutonu. O se fa'amanatu lata mai
mai le USDA's Food Safety Inspection Service (FSIS) liki
i le lomitusi (
Niu Ioka Time
s) toe faauigaina “faaleagaina”
o lona uiga o “feces fa'amaonia (faatasi ai) se natura fibrous” ma
na alu atu e lapataia tagata asiasi o le a nafa ma le tagata lava ia
mo tupe maua a kamupani e mafua mai i le "le talafeagai"
tu'u laina fa'apotopotoga.
Kuka / Gasesega
irradiation o se "fesoasoani faʻapipiʻi" mo se taimi pupuu mo le tele o isi mea
fa'ato'aga fa'ato'aga fa'ato'aga fa'atupu fa'ato'aga fa'ato'aga fa'aletino faiga fa'aletino. Tagata fa'atau
e le tatau ona faʻatau i le lagona sese o le saogalemu o loʻo ofoina mai e lenei
Fa'atekonolosi fa'atekonolosi fa'avavevave e le tatau fo'i ona talia e tagata fai lafoga le fa'atupe
e-pe ala i le polokalame a le Pentagon Star Wars po o
le polokalame a le aoga a le USDA. Ua i ai nei taumafaiga a'a
o lo'o fa'atinoina le fa'atonuina o le mea moni i le fa'ailoga, fausia se tagata fa'atau
boycott faasaga i oloa faʻavevela uma, faʻatonu aʻoga laupapa
ma isi sui filifilia e fa'asa mea taumafa fa'avevela mai tagata lautele
fa'alapotopotoga, ma toe fa'afo'i atu lenei tekonolosi fa'asese i
le talone pefu falesuesue i le mea e tatau ai. E pei o Michael Hart, o se Peretania
faifa'ato'aga na asiasi atu i Wisconsin i se ta'amilosaga tautala i le taumafanafana talu ai
na ta’ua, “Ou te le manao e ai se mea—mata, vela, pe
faasusuluina.”
John
E. Peck o se tamaititi faauu i UW-Madison, na ola aʻe i luga o le 260-eka.
faatoaga i totonugalemu o Minnesota, ma o loo avea nei ma faatonu sili o
Puipui Faatoaga a Aiga.