Aveesea
Na auina atu e le FAIR se fautuaga a le aufaasālalau i le faasilasilaga a Obama i le aso 22 o Iuni e uiga i le faauieseina o vaegaau mai Afghanistan. O lenei faʻasalalauga o loʻo faʻaalia o se laasaga tele i le faʻamutaina o le taua, e aunoa ma le faʻamatalaina e faapea, ina ua nofo Obama i le tofi i le 2009, o le US e tusa ma le 34,000 fitafita i Afghanistan. Ona amata ai lea e Obama o ni vaega tetele se lua: e tusa ma le 20,000 isi vaegaau ia Fepuari 2009, sosoo ai ma le siitia o Tesema 2009 o le isi 33,000. Na soso'o ai ma isi si'itaga la'ititi lea e maua ai le aofa'i i le 100,000.
Ua matauina e le FAIR e faapea, afai e faatino le faaitiitia e pei ona fuafuaina, o le a sili atu le tele o fitafita a le Iunaite Setete i Afghanistan nai lo le taimi na tulai mai ai Obama i le tofi ma sili atu nai lo soo se taimi i le pulega a le peresitene muamua o George W. Bush. O lona uiga o le fa'aitiitiga o 'au o le a le fa'alatalata atili ai i tatou i le fa'ai'uga moni o le taua i le fa'ai'uga o le 2012.
Ae e le o le lagona lena na tuuina atu e le toatele o ala o faasalalauga—lea e masani ona foliga mai ai ua uma le taua. “O Obama e Agaʻi Atu i fafo mai Afghanistan” faitau le tasi ulutala Reuters (6/22/11). ISA aso nei lipotia (6/23/11), “Na faalauiloa e Peresitene Obama le amataga o le faaiuga o le 10 tausaga o taua a le atunuu i Afghanistan i le Aso Lulu.”
O le lipoti e toetoe lava a le aofia ai soʻo se taʻua o le 100,000 Pentagon konekarate o loʻo i ai nei i Afghanistan, lea e faʻaluaina ai le tautinoga a le militeri a Amerika iina. A fa'atatau i le fa'amatalaga atoa, e faigata ona faitau le toso fa'asolosolo o le 30,000 mai le 100,000 i le gasologa o le tausaga atoa e pei o se "vave" faaui i tua (Los Angeles Times, 6/23/11). E le o manino foi pe faʻafefea ona talafeagai lenei tala faʻauluuluga e pei o le New York Times ' “O le a faatelevaveina e Obama le Aveesea mai le Taua a Aferika” (6/23/11).
O le saoasaoa o le faaui i tua, ma le totoe o le US i totonu o le atunuu, o loʻo faʻaalia ai o le Taua a Afghan e mamao lava mai le maeʻa.
Dukes v. Wal-Mart
Colorlines.com na auina atu tala o le faaiuga a le Faamasinoga Maualuga i le Dukes v. Wal-Mart mataupu fa'ailoga tagata lea e tuusaunoa ai le kamupani mai le tali atu. O le faaiuga a le faamasinoga e 5-4 e oo atu i le 1.5 miliona tamaitai faigaluega e le mafai ona faila faatasi o se vasega. O le mataupu o loʻo faʻamamafaina ai le faigata o le faʻatalanoaina o le faʻailoga tagata i se taimi e manatu ai le faʻaituau faʻaituau e le tusa ai ma le tulafono ma e le taliaina lautele. Ae o lo'o tumau pea le va o itupa ma fa'ailoga lanu.
Ole numera ole Wal-Mart e le fesiligia. O tamaitai e sili atu i le 65 pasene o tagata faigaluega itula, ae na o le 34.5 pasene o galuega tau pulega. E matua'i ese lava lenei mea mai fa'atauga fa'apena tutusa, lea e umia ai e fafine le 56.5 pasene o galuega tau pulega. E mana'omia tamaitai ile averesi 4.38 tausaga e tula'i ai ile tulaga pule ile Wal-Mart, ae na'o le 2.86 tausaga o alii. Mai le 41 sui peresitene faaitulagi Wal-Mart, e na o le 5 o tamaitai ma e na o le 9.8 pasene o pule faaitumalo a Wal-Mart o tamaitai. O fa'amaumauga a le Wal-Mart i totonu o lo'o fa'ailoa mai o lo'o i tua mamao i tua atu o le vaega o totoe o latou fanua.
Na finau le itu tagi i le mataupu e faapea, o le aganuu a Wal-Mart na valaaulia ai pule e faatino a latou lava lagona sili ona leaga. Na latou taʻua le suʻesuʻega a William Bielby, o se tagata suʻesuʻe faʻale-aganuʻu o loʻo faʻapea e masani ona taofi e tagata faʻataʻitaʻiga ma faʻaituau, e masani ona le iloa, ma tatou te faia pe a tatou maua le malosi e fai ai ae leai se mea e taofia ai i tatou.
E mautinoa lava, o loʻo i ai ni amioga faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga i le va o pule o Wal-Mart, e pei o fonotaga a le pulega lea na taʻua ai e alii a latou paaga tamaitai "laititi Janie Qs." Ae o le tele lava, o le polokalama a Wal-Mart o loʻo faʻaogaina i luga o le leoa. Fa'alologo po'o le a tonu le fa'atonuga mo tulaga tau pulega; fa'alologo e uiga i ta'iala fa'aopoopo e fa'atatau e pule ta'ito'atasi mo le si'itia; filemu e uiga i le maua moni o avanoa tau pulega; le leoa e uiga i le tuuina atu i se tagata faigaluega se siitaga e 10 pe 25 sene i le itula. O alii pule e faatumuina uma na le leoa, fai mai loia a le itu tagi ma molimau poto, faatasi ai ma faaiuga patino e masani ona aafia i faiga masani.
I le tele o manatu, na tusia e Justice Antonin Scalia e faapea o elemene masani o loʻo faʻapipiʻi faʻatasi uma nei faʻaiʻuga galuega sa "leai atoa" i lenei mataupu.
O le a fa'aosoosoina tagata Amerika e fai lenei fa'ai'uga e fai ma fa'amaoniga e le nofosala Wal-Mart i le fa'ailoga tagata, ma o le a fa'alototeleina e tagata e ana galuega le fa'ai'uga o le Faamasinoga Maualuga. Afai o nisi pule leaga e faia ni faaiuga faʻafeusuaiga, o le a fai mai kamupani, e le mafai ona fesoasoani; o le fa'avasegaina o itupa o se fa'afitauli faigata.
Ae o le lesona moni e le mafai e tagata Amerika ona faʻalagolago i le faamasinoga naʻo le siakiina o ituaiga uma o le faʻaituau. Wal-Mart ma isi fa'alāpotopotoga e mana'omia ona fa'alogo mai tagata uma—tagata fa'atau, tagata faigaluega, ma isi tagata e ana galuega o lo'o fausia fale faigaluega tutusa.
Le Usita'i Fa'aletagata i le Sand Sand
Na auina atu e le Thenation.com se faʻamatalaga mai ia Bill McKibben, Naomi Klein, Wendell Berry e valaʻau mo le le usitaʻi o tagata i luga o oneone ta, o se tasi o faʻaputuga sili ona tele o suauʻu i le lalolagi. O taumafaiga e aveese mai le punaoa mai le fefiloi o le omea ma isi mea i lalo o le vaomatua Boreal a Kanata ua fausia ai le tele, ma e ala i tala a le tele o saienitisi ma vaega o le siosiomaga, o le sili ona faaleagaina o le siosiomaga, galuega malosi i luga o le fogaeleele. TransCanada, o se tasi o kamupani tele o lo'o a'afia i le su'esu'eina o oneone ta, ua fa'atūina le fa'aopoopoina o le 1,661 maila, 36-inisi o le Keystone Pipeline fou mai Alberta, Kanata i fale suau'u a le Iunaite Setete. O lenei mea o le a faʻalauteleina ai le gafatia mo le faʻamamaina o le suauʻu na gaosia mai le oneone ta Alberta e tusa ma le tasi miliona paelo i le aso.
O se vaega o taʻitaʻi o le siosiomaga, o le toʻatele o loʻo fesoʻotaʻi ma le vaega 350.org ua tuʻuina atu se valaau mo tagatanuu popole e auai i se faʻasalalauga o le le faʻaleagaina o gaioiga tuusaʻo i lenei taumafanafana i Uosigitone, DC, e foliga mai, i le lua mulimuli. vaiaso o Aokuso. Aisea DC? O le taimi lena e tatau ai i le Matagaluega a le Setete ma le White House ona filifili pe tatau ona tuuina atu se tusi faamaonia o le "atunuu a le atunuu" i nisi o tagata sili ona tele le gaosiga o suauu i luga o le fogaeleele, o nisi oi latou e mananao e fausia le mea ua taʻua o le "Keystone XL Pipeline" mai Kanata. oneone ta i fale gaosimea a Texas.
Tolauapiga i Park Place
Na auina mai e Bloombergvillenow.org le tala e faapea, talu mai Iuni 14, o se tuufaatasiga o tamaiti aʻoga, tagata faigaluega o le taulaga, tagata faʻamalosi, ma tagatanuu popole na faʻatautaia Bloombergville, o se tolauapiga tetee na nofoia 24 itula i le aso i le isi itu mai le City Hall i Lower Manhattan. E ala i laupepa, valaau mo teteʻe, ma gaioiga fatufatuaʻi, ua faʻasalalau e tagata o Bloombergville ma tagata lagolago le tala ma faʻapotopoto tagata Niu Ioka e tetee atu i le faʻaleagaina o aʻafiaga o le fuafuaina o le faʻaititia o le paketi a le Aai o Niu Ioka. Ua latou aveina se vaega o le ala savali i Park Place ma Broadway, tufa atu pepa i tagata feoai ma faapipii pepa i luga o le eleele ma u'amea faalava o le fatafata e puipuia ai i latou mai timuga. Latou te momoe i luga o le ala savali ma faia fonotaga faʻapotopotoga faʻalua i aso taʻitasi mo tagata e faʻailoa atu popolega ma fuafua mea e fai. O le latou pito i lalo: leai se fa'aitiitiga o le paketi.
O le valaʻauina o latou faʻatau ma momoe-i Bloombergville-o se faʻamatalaga i taulaga taʻutaʻua taʻutaʻua e taʻua o Hoovervilles na tupu aʻe i le taimi o le Paʻu Tele o le Tamaoaiga-o i latou o Niu Ioka e Faʻasaga i le Tala o le Tupe (NYABC), o se tuufaatasiga o vaega eseese ma tagata taʻitoʻatasi o loʻo tuʻufaʻatasia e latou teteʻe. ia Mayor Michael Bloomberg le paketi fuafuaina mo le tausaga a sau ma lo latou naunautaiga e faʻamalosia le Fono a le Aai e aua le taliaina.
Ua tula'i mai Appalachia
O se imeli mai Commondreams.org na faʻasalalau tala o Appalachia Rising e aofia ai le faitau selau na amata le 50 maila savali i le Puipuia o Blair Mountain i Saute Sisifo Virginia. O loʻo valaʻauina e le au savali le faʻamutaina o le aveeseina o mauga, puipuiga o Blair Mountain, faʻamalosia aia tatau a tagata faigaluega, ma se suiga i se tamaoaiga gafataulimaina i Appalachia.
O Chuck Keeney, o le atalii o le atalii o se taitai lauiloa o le UMWA i le taimi o le Taua o Blair Mountain i le 1921, na saunoa i se konafesi amata. Sa saunoa fo’i le faufale o le Coal Country Mari-Lynn Evans; O Brandon Nida, ma Wilma Steele, o se faiaoga faatufugaga a le itumalo o Mingo. "Ua matou i ai iinei e fausia se lumanaʻi lelei mo a tatou fanau, mo lo tatou nuu," o le tala lea a Nida, Salt Rock, West Virginia ma le doctoral student of archeology i Berkeley.
O loo mulimuli atu tagata savavali i le ala lava e tasi na uia e le au eli koale ina ua latou savavali atu i Blair Mountain i le 1921 i se taumafaiga e maua ai aia tatau a tagata soifua ma saolotoga lautele. O le taua mulimuli ane i le va o le 10,000 tagata eli koale ma le aufaipisinisi faafaigaluegaina o le koale ua manatua o se osofaiga faaauupegaina aupito tele i le talafaasolopito o le Iunaite Setete talu mai le Taua a le Malo, ma o se mea iloga na tupu i tauiviga o tagata faigaluega i le amataga o le 20 seneturi.
I le masina o Mati o le 2009, na tu'u ai Blair Mountain i le National Register of Historic Places, ae o le mamafa o le fa'afoeina o koale i ofisa o le setete na mafua ai ona fa'aumatia le lisi i le iva masina mulimuli ane.
“O le aveesea o le tumutumu mauga e aveesea ai galuega, ae le o le faia o ni galuega,” o le tala lea a Joe Stanley, UMWA miner ua litaea, “O loo ou faia lenei mea e faasao ai le tala faasolopito ma le aganuu o loo suitulaga ai Blair Mountain. Afai tatou te faʻatagaina i latou e faʻaumatia Blair Mountain o le a galo ia i tatou gaioiga na faia e tagata totoa na mafua ai le faʻamalosia o le aufaigaluega ma fatuina le vaeluagalemu.
O le aveeseina o mauga ose faiga mata'utia o le la'uina o koale e aofia ai le sasaina o tumutumu o atumauga ina ia maua mai ai le su'iga o koale i lalo. O avega mamafa-o le upu tau alamanuia mo eleele pito i luga, laau, ma maa o loʻo i ai uʻamea mamafa oona-e lafo i vanu, ma maua ai lona ala i punavai ma faʻaleagaina ai vai inu a i latou o loʻo nonofo lata ane. O tagata o le alalafaga e nonofo latalata i mauga ua faatagaina mo le aveeseina o mauga e masani ona filifili e tuua o latou fale nai lo le onosaia o nei tulaga leaga, lea e aofia ai foi le faateleina o lologa ma le leaga o le ea.
Fai mai Steele, "O le King coal e ona o tatou fanua ma a tatou faipule, latou te taʻitaʻia i latou e le amanaʻia tulafono o le saogalemu o le maina ma le amanaʻia tulafono uma o le siosiomaga i totonu o le tusi. O o tatou mauga e faapitoa ma e le tatau ona faʻaumatia ona o lenei mea."
Leai se Tino o Molimau
Na auina atu e Truthout.org se tusitusiga o le Temokalasi Nei! faatalanoaga ma Seymour Hersh e uiga i lana tala lata mai i le Yorker New ua faaulutalaina “Iran ma le Pomu: O le a le Moni o le Mata’utia?” lea na lapataia ai e Hersh e ono osofaia e le US ia Iran e faavae i fua faatatau sese o le taufaamatau a Iran ma le militeri. Ua faaalia e Hersh, e ui lava i le faaaogaina o faamatalaga a Iran ma tekinolosi mataʻituina mataʻutia, e leʻi mafai e le au ofisa o Amerika ona maua ni faʻamaoniga mautinoa o loʻo faʻanofoina e Iran le uranium faʻatamaoaigaina i se nofoaga autu e fai ai auupega. Na tusia e Hersh, "E i ai se vaega tele o molimau, e ui i lea, e aofia ai nisi o suʻesuʻega atamai sili ona faʻavasegaina a Amerika, o loʻo fautua mai ai e ono lamatia le Iunaite Setete i le toe faia o se mea sese e pei o le mea na faia ia Saddam Hussein Iraq i le valu tausaga talu ai— fa'atagaina popolega e uiga i faiga fa'avae a se pulega sauā e fa'asese ai a tatou fa'atatau i le malosi ma fa'amoemoega a le setete." O le Obama White House, i le taimi nei, ua taʻua soo le polokalame faaniukilia a Iran o se taufaamatau i le lalolagi. Na laga e Peresitene Obama le mataupu i le tautotogo talu ai i lana saunoaga i luma o le AIPAC, le American Israel Public Affairs Committee.
Fai mai Seymour Hersh: “E leai lava se faamaoniga ogaoga i totonu e faapea o loo faia moni lava e Iran se mea e fai ai se auupega faaniukilia…. mea atonu na tatou vaai i ai i le ata tifaga Fa'i. Manatua le ata tifaga a Woody Allen, o tamaʻi robots o loʻo taʻavale i lalo o le eleele? - le International Atomic Energy Agency, lea e mataʻituina atinaʻe faaniukilia, latou te lipotia i taimi uma e leai se faʻamaoniga o soʻo se suiga o soʻo se mea faʻatamaoaigaina o loʻo ia i latou nei…. O loʻo faʻatamaoaigaina e Iranians i le tusa ma le 3.7 pe sili atu pasene e faʻatautaia ai fale eletise. E tasi le poloketi pailate mo su'esu'ega fa'afoma'i e o'o atu i le 20 pasene. Ae o mea uma o lo'o fa'atamaoaigaina o lo'o i lalo o mea pu'eata, i lalo o le va'aiga, e le IAEA. E leai lava se fa'ailoga o so'o se suiga. E leai lava se fa'amaoniga. “
A leai ni Faletusi?
Na tuʻuina atu e le Nybooks.com le tusiga "A Country Without Libraries" saunia e Charles Simic lea na ia matauina, ma le faanoanoa, o aai tetele ma laiti o loʻo tapunia faletusi lautele pe faʻaitiitia a latou itula faigaluega: "Ou te le iloa se mea e sili atu ona faʻavaivai nai lo le vaai i se faletusi ua tapunia. E tusa lava po o le a le faatauvaa o lona fale po o ana meatotino, i le tele o vaega o lenei atunuu o le faletusi a le malo e masani lava ona na o le pau lea o le nofoaga e maua ai tusi i se numera tele i mataupu uma e mafaufauina, lea e talia uma ai tagata matutua ma tamaiti e nonofo ma faitau ma le filemu. , saoloto mai soʻo se mea faʻalavelave ma faʻalavelave o loʻo faʻatali mo i latou i fafo.
“I Oak Park, Ilinoi, a o ou i ai i le aoga maualuga, sa ou alu i le faletusi e faalua pe faatolu i le vaiaso, e ui o a’u o se tamaitiiti aoga tulagalua i a’u vasega. E oo lava i le taumalulu, ou te savali atu i le sefulu ma le lua poloka i le faletusi, e masani lava i timuga po o le kiona, ma ave se uta o tusi ma faamaumauga e toe foi mai, ma tetete ma …faatalitali i tusi taufaalili uma o loo faatalitali mai ia te au iina. O le agalelei o le aufaitusi, o e, ioe, sa latou iloa lelei aʻu, o se faatosinaga foi. Sa latou fiafia e vaai mai ia te au o faitau le tele o tusi, e ui lava ou te mautinoa atonu sa latou mafaufau faalilolilo e uiga i le tele ma le le mautonu o mea e fiafia i ai.
“O le amataga lenei. I le aluga o tausaga sa ou suʻesuʻeina maeʻaeʻa le tele o faletusi, tetele ma laiti, ma maua ai le tele o tusitala ma tusi taʻitasi ou te leʻi iloaina sa i ai, o nisi o latou e matua le iloa, galo, ma e matua taua lava ona faitau. E leai se vasega na ou alu i ai i le iunivesite e mafai ona tutusa ma lena…po o fea lava ou te maua ai se faletusi, na vave lava ona ou lagona i le fale. Na ou faalogo i se faipule o fai mai talu ai nei, o le tapunia o faletusi e le o se mea tele, talu ai o lea ua maua e tamaiti le Initoneti e fai ai a latou faitauga ma aoga. E le tutusa. E pei ona ta'u atu e soo se faiaoga e manatua le taimi na o ai tamaiti i faletusi ma faitau tusi, o le suesue ma le manatunatu e masani lava ona oo mai i se tasi o loo punou i luga o se tusi.
“O le vaai atu foi i isi, ua gauai atu i a latou faitauga, uu i luga pe oomi i lalo tusi e foliga eseese, o nisi e taufaafefe i o latou foliga vaaia, o isi e valaaulia, e avea ai se tasi ma tagata e auai i se tasi o gaoioiga e sili ona tuai ma sili ona tamalii. Ioe, o le faitauina o tusi o se faiga tuai, alu taimi, ma e masani ona fiu. I le faatusatusaga, o le faasee i luga o le Initoneti o se gaioiga vave, faʻalavelave lea e suʻe ai e se tasi se mataupu patino, maua, ona faitau lea e uiga i ai-e masani lava i le faaseʻeina o le tele o mea ma faʻaaogaina naʻo vaega talafeagai. O tusi e manaʻomia ai le onosaʻi, gauai atu i mea o loʻo i luga o le itulau, ma taimi malolo faifaipea mo le faʻanoanoa, ina ia faʻamautu le uiga o mea o loʻo tatou faitauina ma maua ai lona aafiaga atoatoa.
“E toafia le toʻatele o talavou e fiafia i tusi ua gaosia e le Initaneti? E matua itiiti lava, ou te masalo, nai lo le faitau miliona o faletusi na maua i le 100 tausaga talu ai. O lo latou mou atu lemu o se mala, e le gata mo na taulaga ma aai matitiva, ae mo tagata uma i soo se mea e fefefe i le mafaufau i se atunuu e leai ni faletusi.
Miliona mo Robots?
Mai le PCmag.com e sau talafou e faapea ua faalauiloa e Obama le $70M Robotics Initiative "e faatelevave ai le atinae ma le faaaogaina o robots i le Iunaite Setete o loo galulue faatasi, pe galulue faatasi ma tagata." Fa'aigoaina o le National Robotics Initiative, o le fuafuaga o lo'o lagolagoina e le tele o fa'aupuga taua a le malo, e aofia ai le National Science Foundation (NSF), National Aeronautics and Space Administration (NASA), ma le National Institutes of Health (NIH). O sini fa'ai'uga o le polokalame e fai si le mautonu i le taimi nei, ona e le o manino pe o le autu autu o le fuafuaga o le taumafai lea e tuʻufaʻatasia robotics i olaga faʻatau poʻo le faʻavaveina o le faʻaogaina o robots i laina o galuega.
"O auala mo le faʻavaeina ma le faʻaogaina o robotics i aʻoaʻoga faʻaleaʻoaʻoga ma suʻesuʻega e maua ai se malamalamaga sili atu i le umi o agafesootai, amio, ma le tamaoaiga o aʻafiaga o co-robots i vaega uma o gaioiga a tagata o vaega taua ia o lenei fuafuaga," o le tala lea a le NSF.
O le fa'alauiloaina e Obama o lea fuafuaga na o'o mai o se vaega o le fa'asalalauga tele o le $500 miliona afifi na fa'atulaga e fa'amalosia ai pisinisi gaosi oloa a Amerika e ala i le tu'ufa'atasia o alagaoa a ofisa o le malo, fa'alapotopotoga o a'oa'oga, ma fa'alapotopotoga e ta'imua i su'esu'ega fou ma avanoa tau atina'e.
"O le teufaafaigaluegaina i robotics e sili atu nai lo na o tupe mo suʻesuʻega ma atinaʻe, o se taʻavale e suia ai olaga Amerika ma toe faʻafouina le tamaoaiga o Amerika," o le tala lea a Helen Greiner, peresitene o le Robotics Technology Consortium 'Ioe, ua tatou i ai i se tulaga faigata lea tatou te o loʻo vaʻaia le suiga o robotics mai le fale suʻesuʻe e faʻatupu pisinisi fou, fatuina galuega ma faʻafeiloaʻi luitau taua o loʻo feagai ma lo tatou malo."