Saunia e Bradley R. Simpson;
Stanford University Press, 2008, 376 pp.
Ii le 1965, ina ua maeʻa le osofaʻiga a General Suharto, na fasiotia ai e le militeri Initonesia le sili atu i le 800,000 tagata ma faafalepuipuiina le tusa ma le miliona o isi i se taumafaiga e faʻaumatia le Communist Party (PKI). Na tuuina atu e le malo o le Iunaite Setete le faamalosiau ma le lagolago talafeagai i le fasiotiga tagata, e aofia ai auupega ma lisi o tagata masalomia o le PKI e taulai i le fasioti tagata. O nusipepa autu e pei o le Times Niu Ioka na ia tusia ni vaega fa'afetai e vi'ia ai le malo o Suharto, e ta'ua ai o se "malamalama susulu i Asia" ona o lona malosi fa'afeagai ma le fa'aalia o tupe fa'afaigaluega mai fafo ma fefa'ataua'iga saoloto. Na faaopoopo mai e C.L Sulzberger, i le faailogalanu mataga o lea aso, e faapea "o le fasioti tagata na ausia se tulaga mataʻina e oo lava i Asia sauā, lea e taugofie ai le olaga."
O le tusi fou mata'ina a Bradley R. Simpson Economists ma fana o loʻo tuʻuina mai ai faʻamaoniga fou o le faʻatasi a Amerika ma le mea na taʻua e le CIA o le "fasioti tagata sili ona leaga" talu mai Hitler ma Stalin. Na ia taʻua e faapea o le Iunaite Setete "na vaʻai i le faʻaumatiaga atoa o le PKI ma ona tagata lautele o se tulaga manaʻomia mo le toe faʻafouina o Initonesia i le tamaoaiga faʻapolokiki o le lalolagi atoa ma le maualuga o se pulega faʻaonaponei a le militeri." Fausiaina mai le suʻesuʻega taua a Siaosi ma Audrey Kahin, "Subversion as Foreign Policy: The Secret Eisenhower-Dulles Debacle in Indonesia," faʻamatalaina e Simpson le auala na avea ai le lagolago a le US mo le osofaʻiga ma le fasioti tagata i le 1965 o se vaega o se faʻalavelave faʻaleagaina na faʻasaga ia Achmed Sukarno —O le uluai peresitene o Initonesia ina ua mavae le tutoatasi lea na tetee i ai Uosigitone ona o lona talitonuga faa-sosiali ma le taitaiga o le le ogatasi o setete o le Lalolagi Tolu. Simpson e suʻesuʻe i se loloto loloto, e le gata i lea, o le talitonuga o le US policy elites ma le symbiotic sootaga na latou atiina ae ma le US-aʻoaʻoina o le tamaoaiga o Initonesia na avea ma faufautua autu i le malo o Suharto. Na latou fa'alauiloaina se fa'afefiloi o fa'atama'ita'i, fa'atupu fa'atupu pule, ma fa'atauga fa'atauva'a. O nei faiga fa'avae sa avea o se fa'ata'ita'iga i le fa'ata'ita'iga o le fa'atulagaina o suiga na fa'alauiloa e le Faletupe o le Lalolagi i le vaitau o le 1980 ma le 1990 ma maua mai ai fa'alavelave fa'apenei mo tagata faigaluega ma tagata matitiva. E mafai ona fa'atulafonoina, e tusa ai, e ala i le fiat nai lo le fa'atagaga lautele.
O le luʻitauina o manatu faʻafefeteina o le pulega a Kennedy o loʻo faʻasalalau aganuʻu taʻutaʻua ma i le faʻaupuga a Obama, o se tasi o sao tele a Simpson o le faʻaalia lea o lona faʻaauau mai Eisenhower i le sailiga e faʻatulafonoina faiga faʻapolokiki a Initonesia ma faʻaleagaina Sukarno. E ala i le CIA, o le pulega a Eisenhower na faʻafeiloaʻi lima i taʻitaʻiʻau tetee o loʻo faʻatupuina se faasologa o fouvalega faʻaitulagi. Na feula lona ufiufi ina ua pueina se pailate o le Air America, Allen Pope, ina ua uma ona fanaina se nuu o Initonesia. I le vaitaimi o Kennedy, o le vaega faʻapitoa i luga o le tetee atu i osofaiga, na taʻitaʻia e Robert Kennedy, sa faʻamalosia i le taumafai e fausia le malosi faʻafitafita o leoleo a Initonesia, oe na vaʻaia e lagolagoina i sisifo.
O le tetee atu i osofaiga na faataatia ai le faavae mo le osofaʻiga a le militeri 1965, lea na lagolagoina e le pulega a Johnson. O nei faiga faavae na fausia e tagata atamamai iloga o le vaitaimi ma le au suʻesuʻe a le RAND Corporation, e pei o Guy Pauker, o se tagata poto faapitoa i Initonesia. Na latou talitonu e ala i le tuʻuina atu o le faʻatonuga ma le mautu, o le militeri e mafai ona avea ma meafaigaluega sili ona aoga i le tautuaina o le US Cold War fiafia ma faʻalauteleina le tamaoaiga ma le tuputupu aʻe. O lenei manatu na taoto i tua atu o le soʻotaga a le Iunaite Setete ma Suharto ma faʻapipiʻiina foi lona auai i se faʻavasegaina o le itu taumatau i Amerika Latina ma isi nofoaga i le vaitau o le 1960 ma le amataga o le 1970s.
O le alu i tua atu o sikolasipi muamua i le faʻafouina ma le pulega a Kennedy, lea e masani ona taulaʻi naʻo le talitonuga, Simpson faʻalauteleina se suʻesuʻega o le tamaoaiga faʻapolokiki, faʻaalia pe faʻafefea ona ogatusa manatu faʻa-le-potopotoga ma le faʻalauiloaina o fiafiaga tau tamaoaiga i Sisifo. O Initonesia sa fa'atauaina fa'apitoa e tagata maualuluga o faiga fa'avae. O se taunuuga o ana minerale ma le suauʻu tamaoaiga, na maua ai se faʻamanuiaga i kamupani suauu e pei o Caltex ina ua maeʻa le osofaʻiga i le 1965. E moni lenei mea i le tele o isi kamupani, e aofia ai General Motors ma Morris ma Knudsen (muamua i Halliburton) oe na faamataʻuina e le gaioiga a Sukarno agai i le atunuu ma fefefe i le malosi o le PKI.
O le General Suharto na iu lava ina sili atu lona taliaina i mea e fiafia i ai Amerika, ma iu ai i lona taliaina e ui lava i ana faamaumauga o aia tatau a tagata soifua. O le ata umi o le McCarthyism, e le gata i lea, na avea ai ana faiga tetee a le komunisi ma faatosina sili i le toʻatele o le Setete ma le Puipuiga o le Matagaluega o ē na faʻaalia le leai o ni faitioga i le faʻatupulaia o le toto masaa. E pei ona taʻua e Howard Federspiel, o se tagata faigaluega a le Matagaluega a le Setete, "E leai se tasi na popole pe afai oi latou o ni komunisi na fasia."
O le mataupu mulimuli a Simpson o loʻo taulaʻi i le ulutala o lana tusi-o le aufaipisinisi na galulue o se tagata faʻapitoa i lalo o Suharto i le faʻalauiloaina o le faatulagaga fou. Na te sailia le auala na aafia ai i latou i a latou aoaoga i Berkeley ma isi faalapotopotoga a le Ivy League i le tatalaina o le atunuu i tagata mai fafo. E pei ona faamanino mai e Simpson, o a latou faiga faavae e le mafua mai i se maliega lauiloa, ae o le vevesi ma le taofiofia o le tetee lea na faavae ai le malosi o Suharto. I se uiga faasausili, e le gata i lea, na latou talitonu o lo latou poto faʻapitoa faʻapitoa i aʻoaʻoga tau tamaoaiga na latou matua agavaa ai e faʻatonu faiga faʻavae lautele. Mulimuli ane, a'o iloa e Initonesia le maualuga o le tuputupu aʻe i lona GDP i lalo o Suharto, o le toʻatele o le faitau aofaʻi o loʻo tumau pea i le mativa ma le le tagolima, leai ni auaunaga faʻaagafesootai. O lo latou sa'olotoga fa'apolokiki, i le taimi nei, na fa'aumatia.
O le tusi a Simpson o loʻo tuʻuina atu ai se suʻesuʻega taua mo faiga faʻavae a Amerika i le Cold War. O loʻo faʻaalia ai le mafai e Uosigitone ona faʻaogaina fesoasoani mai fafo ma polokalame faʻaaʻoaʻoga e faʻaleleia lelei ana mea e fiafia i ai e ala i tagata faʻatau moni o loʻo faʻafefeina e manatu papalagi ma a latou lava mana malosi. O loʻo faʻaalia ai le faʻatusatusaina o le loto malulu a le au fai tulafono a Amerika o loʻo naunau e lagolagoina sauaga fasioti tagata ma fasioti tagata ina ia faʻalauteleina a latou sini.
O le tusi a Simpson e taua tele i se isi itu: o loʻo faʻaalia ai le faʻalavelave o faʻataʻitaʻiga pule o le atinaʻeina o le tamaoaiga ma le faʻaseseina o aʻoaʻoga faʻaonaponei a le militeri na faʻalauiloaina e le au atamamai o Kennedy-era, lea o loʻo faʻaauau pea ona faʻamaonia i le va o faiga faʻavae i aso nei. O mala na tutupu i Initonesia i le faaiʻuga o le 20 senituri e tatau ona avea o se lapataʻiga i le mea e mafai ona toe tupu pe afai e faaauau pea ona manatu tagata o le iʻuga e taʻutonuina ai auala.