Nusipepa o Faamaumauga, e avea o se faʻalapotopotoga faʻavae ma puipuia tumau a le US

pule a le malo, ma e manaia ma malie le vaai pe na faapefea ona taulimaina.

O le tasi faafitauli mo le pepa o le faamalamalama ma

ta'uamiotonuina le taupulepule a Amerika ona o le fa'auigaina lelei ma le agalelei o lenei atunu'u

uiga lelei. O nisi taimi o lenei faʻafitauli ua faʻamalieina e ala i le faʻaleagaina o le puna, ma o le mea moni

na faia e le Times lena mea i ni nai vaiaso talu ai i le tuʻuina atu o le le faitioina o le itulau pito i luma

i taumafaiga a Stoll e ta’uleagaina le molimau a Rigoberto Menchu. Ae o le tusitala ma

uiga o le lipoti a le Komisi Fa'amatala Fa'asolopito na faigata ai ona togafitia

le pepa aloaia i lenei faiga, a itiiti mai i se taimi puupuu. Sa faamalosia le Times e utia le

pulufana, ma faailoa i luga o lona itulau pito i luma o le vaegaau na faia le tele o le fasiotiga ma

o le Iunaite Setete sa taupulepule (Feb. 26, 1999). O le tala fou na taʻalo laitiiti

gugu, ma taʻua ai se tasi "fesoasoani e le taʻua" o ia na taʻutaʻu atu na maua e le Komisi

fa'amaoniga e iloa e le Iunaite Setete le fasioti tagata ma o lo'o lagolagoina pea le

militeri Kuatemala." E pei ona taʻutino mai e le tusiga o le aʻoaʻoina o le autau a Amerika o se

autu autu "ma le taua tele o le solia o aia tatau a tagata," o le US

"iloa" le mea na tupu e sili atu nai lo le manino. Na le mafai foi e le tusiga

taʻua o le mataʻutia a le setete na faʻateleina i le ogaoga e fesoʻotaʻi saʻo i fesoasoani a le US ma

aʻoaʻoga.

O le tala fou na maua ai le amataga o le taua

1960, ina ua "taupulepule se Malo i le itu taumatau a le militeri [na tetee] i se tulaga masani

Latina Amerika itu agavale fouvalega." O le tala faasolopito lea o Times, ae le o le talafaasolopito moni: le

taua e mafai ona iloa i le US faatoilaloina o se malo filifilia i le 1954 ma le faʻapipiʻiina

o le "malo saʻo e pulea e le militeri" lea na tali atu i manaoga tele

na'o le fa'amalosi. (I se tasi o na Orwellisms ofoofogia e faʻatamaoaigaina ai le malo o Amerika

talafaasolopito, na taʻua e Richard Nixon e faapea "O le taimi muamua lea i le talafaasolopito lea a

Ua suia le pulega faa-Komunisi i se pulega saʻoloto.”) E lē gata i lea, o le fouvalega

na amata mai totonu o le militeli, ae le o le au faifaatoaga, e ui lava o le

O tulaga na faia i lalo o le pulega o le mata'utia na faafaigofie ai le faafaigaluegaina o le aufaifaatoaga. Tele leoleo

le fiafia i le faʻaaogaina e le US o le teritori o Kuatemala e aʻoaʻo ai le au osofaʻi a le Bay of Pigs, ma latou

na faia se fouvalega i le 1960 lea na nutimomoia i le fesoasoani a le US. O nisi o leoleo na sosola i

mauga ma amata ai loa ona faatulaga se osofaiga. O se tagata fouvale maualuga, o Luis Turcios Lima, o le sa i ai

a'oa'oina i Fort Benning, Georgia, fai mai e fa'aosofia e uiga papeti o le

Malo Kuatemala ma le faʻamoemoe "ia faʻamamā le malo, ae le o le faʻaumatia

kapitalisme." I se faapuupuuga, e le o se "apa'au agavale Latina-Amerika

osofaʻiga" ma le matafaioi a le US i le fausiaina o se mea taua.

O le fa'atonuga a le Times i le "Guatemala's Nightmare

Past" (Fepuari 28, 1999), aʻo faʻaalia le mataʻutia ma le auai o Amerika,

mulimuli ane faʻaalia le mea moni e faapea o le Iunaite Setete "ua fesoasoani e faʻaalia lona

complicity" ma ua "tuuina atu faila taua i Kuatemala." Na o le Op Ed

koluma o loʻo feagai ma lenei lomiga na faʻaalia ai foi "Fesoasoani Kuatemala e Suʻe le Upu Moni"

(Kate Doyle, Mati 1, 1999), ma faaiʻu ai e faapea, i le fesoasoani atu i le upu moni e tofia “le

ua faia e le pulega se "faiga taua o le togiola." E ala i lenei faatoesega

auala, o le pepa e aloese mai fesili autu: Aisea na faia ai le Iunaite Setete i se faiga

o le mata'utia mata'utia mo le tele o tausaga? O fea na iai lipoti a le Times ma le aufaasālalau ma

o le ita i lenei fasiotiga tagata i lo matou tuafale, o le leai o se mea na umi ai le fasioti tagata

umi e mafai? Afai e mafai e le Iunaite Setete ona lagolago malosi i sea faiga mo le tele o tausaga,

e le fa'aleaga ea o ia o se fa'amasino e mafai ona faia fa'ai'uga fa'aituau i le lalolagi

aia tatau a tagata soifua?

O nei fesili e le mafai foi ona laga i le

Taimi-o lenei tusi a le tusitala na tuʻuina atu i luma, e pei ona faʻamoemoeina, e le mafai ona faʻasalalau. Ae i a

lagona na taliina i latou e le faatonu e tasi ma le Op Ed koluma-o loʻo i ai i le Iunaite Setete

ua suia le ala, ma ua sili atu ona maaleale i nei mataupu, e pei ona molimauina e lona

galulue faatasi ma le komisi o le upu moni ma lona nofo sauni e pomu Serbia (pe a lē o Turkey ma

Saudi Alapi)!

-----

Edward Herman o se Polofesa Emeritus o Tupe,

Wharton School, Iunivesite o Penisilevania, ma le tusitala o le manumalo o le Maketi (South

End, 1995) ma The Global Media (faatasi ai ma Robert McChesney, Cassell, 1997), faatasi ai ma isi

tusi._

 

lafo

Edward Samuel Herman (7 Aperila, 1925 - Novema 11, 2017) . Na ia tusia tele i luga o le tamaoaiga, tamaoaiga faʻapolokiki, faiga faʻavae mai fafo, ma suʻesuʻega a le aufaasālalau. Faatasi ai ma ana tusi o le The Political Economy of Human Rights (2 vols, with Noam Chomsky, South End Press, 1979); Pulea Autasi, Malosiaga Autasi (Cambridge University Press, 1981); Le Alamanuia "Fa'alavelave" (fa'atasi ma Gerry O'Sullivan, Pantheon, 1990); O le Talafatu o le Liberal Media: O se Edward Herman Reader (Peter Lang, 1999); ma Fa'atagaga Gaosi (ma Noam Chomsky, Pantheon, 1988 ma le 2002). I le faaopoopo atu i lana koluma masani "Fog Watch" i le Z Magazine, na ia faʻasaʻoina se upega tafaʻilagi, inkywatch.org, e mataʻituina le Philadelphia Inquirer.

Tuu se Tali faalēaogāina tali

lesitala

O tala fou uma mai le Z, sa'o i lau pusa meli.

lesitala

Auai i le Z Community - maua vala'aulia o mea na tupu, fa'asalalauga, o le Weekly Digest, ma avanoa e auai ai.

Alu i fafo le faʻamatalaga