“Ou te fiafia e vaʻai i faʻaitiitiga lafoga,” o le tala lea a David Cameron i le faʻatalanoaga i le faaiuga o le vaiaso, "ae a e nono mai le 11 pasene o lau GDP, e le mafai ona faia se faʻaititia tele o lafoga. E leai lava.”(1) Oi leai? E fa'afefea la ona ia fuafuaina le tipiina o lafoga sili ona tele ma sili ona leaga i le mafaufau?
Afai e te leʻi faʻalogo i ai, o loʻo e faʻatasi. O suiga le manino o loʻo fuafua e le malo i tulafono o lafoga o le 1988 ma le 2009 ua misia e toetoe lava o tagata uma (2,3). Ae ui i lea, e toetoe lava a le mafai ona malamalama e aunoa ma se fesoasoani poto. Ae o le taimi lava e te malamalama ai i aʻafiaga, e te iloa ai o se ituaiga o faʻalavelave faʻapisinisi o loʻo tupu. E pei o le talepeina o le NHS ma le faʻatau atu o vaomatua lautele, e leai se tasi na palota mo nei faiga, ona e leʻi i ai i faʻaaliga. A o fai mai Cameron o loo ia nofoia le nofoaga tutotonu o faiga faaupufai a Peretania, e tutusa o ia ma a tatou avega ma lagona o tatou tiga, sa ia taupulepule filemu ma faletupe ma pisinisi e inisinia le sili atu o le faaliliuina atu o le tamaoaiga mai le matitiva ma le ogatotonu i le au mauoa sili. ua vaai lenei atunuu i se seneturi. O le faomea lata mai na fa'amatala mai ia te a'u e le tagata asiasi lafoga, lea ua avea nei ma tusitala Private Eye, Richard Brooks ma tagata faigaluega sinia lafoga o lo'o i ai nei e le o mafai ona ta'ua. O le auala lea e aoga ai.
I le taimi nei, o lo'o fa'amautinoa e le tulafono o lafoga o kamupani o lo'o fa'amautu iinei, fa'atasi ai ma lala i isi atunu'u, e le fa'alua ona fa'a lafoga i le tupe lava e tasi. E tatau ona latou totogi na o le eseesega i le va o le tatou fua faatatau ma le isi atunuu. Afai, mo se faʻataʻitaʻiga, totogi e le Dirty Oil PLC le 10% lafoga a le kamupani i luga o ana tupe mama i Oblivia, ona fesuiaʻi lea o le tupe iinei, e tatau ona toe totogi le 18% i Peretania, e fetaui ma le lafoga lafoga a kamupani o le 28%. Ae i lalo o talosaga fou, e leai se totogi o kamupani i totonu o lenei atunuu i tupe e faia e a latou lala i fafo.
O lona uiga i fafo i soo se mea. Afai e fa'agasolo nei talosaga, o le a na'o Peretania o le atunu'u lona lua i le lalolagi e fa'ataga tupe na ui atu i nofoaga o lafoga e tumau pea e le'i totogiina pe a o'o mai iinei. O le isi o Suiselani. O le tuusaunoaga e faʻatatau i "kamupani tetele ma feololo"(4): e le o avanoa mo kamupani laiti. Fai mai le malo, o loʻo faʻamoemoeina "kamupani o auaunaga tau tupe tetele e faʻaogaina le tele o le faʻaogaina o le pulega tuusaunoaga"(5). O fa'amanuiaga autu, i se isi faaupuga, o faletupe.
Ae e le o le mutaaga lena. E ui o pisinisi tetele o le a tuusaunoa mai lafoga i luga o tupe maua a le lala mai fafo, ae o le a ofoofogia, o le a mafai lava ona tapa le tau o le faatupeina o ona lala mai fafo e faasaga i lafoga na te totogiina i Peretania. E leai se isi atunuu e faia faapea. O faiga fou o le a, e pei ona uma ona tatou iloa, o le a faʻatasi ma se faʻaitiitia vave o le fua faatatau aloaia o lafoga faʻapotopotoga: mai le 28% i le 24% i le 2014. O lenei, na faʻamaualuga ai se minisita o le Matagaluega o Tupe, o le a sili ona maualalo "o soʻo se tamaoaiga tele i Sisifo. ”(6). E o’o atu i le taimi e mae’a ai lenei faigamalo, e laki lava pe a totogi e faletupe ma kamupani so’o se mea. I le Sunday Telegraph na taʻua ai e David Cameron “o le mea ou te manaʻo ai o tupe maua mai lafoga mai faletupe i totonu o le Exchequer, ina ia mafai ona tatou fesoasoani e toe fausia lenei tamaoaiga.”(7) O loʻo ia faia le faʻafeagai.
O nei faiga o le a faʻaumatia ai e le gata o le tamaoaiga ae faʻapea foi galuega mai Peretania. O le tulafono fou o le a fausia ai se malosi malosi e aveese ai pisinisi mai lenei atunuu ma i atunuu e maualalo le tau o lafoga a kamupani. So'o se pisinisi a Peretania e le fa'atauva'a ana tagata faigaluega pe fa'asoa ana tupe maua e ala i se nofoaga o lafoga o le a maua e ia lava ma se fa'aletonu fa'aopoopo fa'atauvaga. O tulafono fou foʻi ua faʻamataʻu ai le faʻaleagaina o lafoga i soʻo se mea, ona o kamupani o loʻo i ai le laumua i isi atunuʻu o le a manaʻomia ni faiga tutusa mai a latou lava malo.
Na faapefea la ona tupu lenei mea? E te le tau su'e mamao e su'e ai. Toeitiiti lava o sui uma o komiti e fitu na faʻatutuina e le malo "e tuʻuina atu ai le vaʻaiga faʻapitoa o le atinaʻeina o faiga faʻavae lafoga a kamupani" o pulega faʻapitoa. Faatasi ai ma i latou o sui o Vodafone, Tesco, BP, British American Tobacco ma le tele o faletupe tetele: HSBC, Santander, Standard Chartered, Citigroup, Schroders, RBS ma Barclays(8,9).
Sa masani ona ou mafaufau i ia faiga e pei o le pueina o tulafono faatonutonu: lala sooupu a le malo ua ave e kamupani e tatau ona latou taofiofia. Ae faatoa ou faitau i le Nicholas Shaxson's Treasure Islands - masalo o le tusi sili ona taua na lolomiina i Peretania i lenei tausaga - ma o lea ou te le o mautinoa tele(10). Ua fa'aalia e Shaxson le le'i fa'aumatiaina o nofoaga o lafoga a le lalolagi, e pei ona ta'ua e le OECD, ae ua fa'atulafonoina; pe fa'afefea ona avea le Aai o Lonetona lava ia ma nofoaga lapo'a lafoga, lea e pasia le tele o ana pisinisi e ala atu i ana lala i nofoaga fa'alagolago i Peretania, teritori i fafo ma nu'u muamua; pe fa'afefea ona feso'ota'i ana galuega ma e masani ona le iloa le eseesega mai le fa'asalaina o tupe maua mai solitulafono; ma pe fa'apefea ona fa'atonu lelei e le Fa'alapotopotoga a le A'ai o Lonetona le malo, a'o tu'usa'oloto mai pulega fa'atemokalasi. Afai na pasia e Hosni Mubarak lana $70 piliona e ala i faletupe a Peretania, o le a le iloa e tagata Aikupito se piastre.
Faitau atu i Treasure Islands, ua ou iloa ai o faiga le tonu e pei ona faamatalaina i lenei koluma e le o se faaseseina o le faiga; o le faiga. Na sau Tony Blair i le pule ina ua uma ona faʻamautinoa i le Aai o ana faʻamoemoega lelei. Ona ia soloia lea ma tipi ana lafoga. E le'i tau fa'amautinoa e Cameron i se mea: o lo'o i ai lana pati e liliu ana mana'oga i faiga fa'alaua'itele. O a tatou faifeau e le o ni tagata faigaluega lautele. Latou te galulue mo tagata o loʻo faʻatupeina a latou pati, faʻatautaia faletupe ma umia nusipepa, puipuia i latou mai luitau faatemokalasi.
O la tatou faiga fa'apolokiki e puipuia ma fa'atamaoaigaina se tagata fa'atauva'a-mauoa, o le tele o a latou tupe, o se taunuuga o a latou lafoga fa'alelei ma fefa'asoa'iga, ua gaoia lelei mai atunu'u matitiva ma sitiseni matitiva o latou lava atunu'u. O le matou tamaoaiga o le tamaoaiga o tupe faʻatulafonoina, faʻamaonia e le mamalu o le faʻaaliga a le Alii Mayor ma le tele o vaega o puipuiga i totonu o le malo. Fa'apolokiki e le taua, e le o va'aia le tamaoaiga, o tatou uma o lo'o nonofo i pito o le faiga. E fa'amautinoa e le malo o lo'o lafoa'i ia i tatou le tele o mea'ai e fa'afilemu ai i tatou, a'o le au mau'oa tele o lo'o fa'aauau pea le pisinisi ogaoga o le faoa o le tamaoaiga o le lalolagi ma taumafai malosi e fa'amauina i latou.
Ma o lenei malo? Ua ia aoaoina le lesona e le'i malamalama i ai Thatcher. Afai e te manaʻo e liliu lenei atunuʻu i se isi Mekisiko, lea o loʻo tafefea ai le au faipule i le tamaoaiga e le mafaamatalaina, faʻafaigofie e le setete ae o isi e mafai ona alu i seoli, e te le faʻaalia taua i le sosaiete, e te le faʻafefeina tina nofofua pe mumusu fa'amalie atu mo le Aso Sa Toto. E te fa'amalie, fa'amautinoa, fa'alelei, fa'alogo. Ona e tulia lea o matou.
www.monbiot.com
mau:
2. Silasila: HM Treasury, 2011. Vaaiga lautele o le ata faataitai o tulafono mo le Tulafono Tau Faaofi o Tupe 2011.
http://www.hm-treasury.gov.uk/d/financebill2011_draft_leg_overview.PDF
ma:
3. HM Treasury, 2011. Toefuataiga o Lafoga Autasi:
tu'uina atu se faiga fa'atauva'a.
http://www.hm-treasury.gov.uk/d/corporate_tax_reform_complete_document.pdf
4. HM Treasury, 2011, Vaega IIIB: Lafoga a lala i fafo, para 2.16.
http://www.hm-treasury.gov.uk/d/corporate_tax_reform_part3b_foreign_branch_taxation.pdf
5. HM Treasury, 2011. Vaaiga lautele o le ata faataitai o le tulafono mo le Tulafono Tau Faaofi o Tupe 2011, itulau 75.
http://www.hm-treasury.gov.uk/d/financebill2011_draft_leg_overview.PDF
6. http://www.publications.parliament.uk/pa/cm201011/cmselect/cmtreasy/memo/taxpolicy/m46.htm
8. O lo'o lisiina iinei sui o le komiti o Feso'ota'iga:
http://www.hm-treasury.gov.uk/corporate_tax_reform.htm
9. O sui o vaega galulue e ono o lo'o lisiina iinei:
http://www.hm-treasury.gov.uk/consult_cfc_reform.htm
10. Nicholas Shaxson, 2011. Treasure Islands: nofoaga o lafoga ma tagata na gaoia le lalolagi. Bodley Head, Lonetona.
puna: Lolomiina i le Guardian 8th Fepuari 2011