Fa'atomuaga – Pe a Fasiotia Tagata e Pepelo, E Tatau Ona Fa'ailoa Tagata Pepelo
A'o fa'aauau pea ona liusuavai le temokalasi ma le sa'olotoga i lalo o le vevela vevela o le malo-fa'alapotopotoga, ua atili ai ona faigata ona ta'u le mea moni. Ua tatou ola i se vaitau ua seasea oo i ai tagata lautele o mafaufauga faitio, tetee faamaoni, tautala tetee i mea faavalevalea. O lenei mea e maua ai le lagona o se maliega malie ae malamalama, lea o le mea moni e maua ai naʻo le malosi faʻafefe, le leoa faʻatauvaʻa, faʻafefeteina manatu faapito, ma le le mafaufau faʻatasi.
I nei tulaga, o le tetee e foliga mai e taufaafefe ma uiga ese - tatou te lagona le mea e tatau ona fai, e tatau ona talitonuina, o mea o loʻo faʻamoemoeina mai ia i tatou, ma tatou te fefefe i le vavae ese mai le saogalemu o le lafu. O le paʻu o le faʻamaoni e oʻo lava i 'tagata faʻamalosi' o loʻo ola i le fefe neʻi latou faʻateʻaina le au faʻasalalau faitotoʻa o loʻo latou talitonu faʻavalevalea o le a fesoasoani ia i latou e faʻaleagaina ai a latou lava uiga leaga, mea e fiafia i ai ma tulaga.
O le toatele oi tatou ua talitonuina o le galulue faatasi ma le mana ua na o le pau lea o le auala e faasolosolo malie ai le faamalamalamaina ma le mana faaletagata. Matou te talitonu o le ulu atu i totonu o se potu pogisa ma le faaseseina o le tagata lava ia o le auala sili lea e faateleina ai le malamalama.
O lenei mea e manatua ai le tala o le tagata Sufi, Mullah Nasruddin. I se tasi po na maua atu ai e nisi o uo a Nasruddin o ia o fetolofi solo i luga o ona lima ma tulivae e saili se mea i lalo ifo o se pou molī. Ina ua latou fesili atu ia te ia po o le a le mea o loo ia sailia, sa ia fai atu ia i latou ua leiloa le ki o lona fale. Na latou o ifo uma i lalo e fesoasoani ia te ia e vaai, ae e lei manuia.
Mulimuli ane, na fesili atu se tasi o i latou ia Nasruddin po o fea tonu na leiloa ai le ki. Na tali atu Nasruddin, "I totonu o le fale." “Aisea la,” o le fesili atu lea a ana uo, “ua e vaavaai mai i lalo o le pou moli?” Na tali Nasruddin, "Aua e tele atu le malamalama iinei." (Sii mai, Joseph Goldstein ma Jack Kornfield, Seeking The Heart of Wisdom, 1987, p.95)
O le galue i faiga e afua mai i le matape'ape'a e fa'aleagaina ai le matape'ape'a e pei o le va'ai i lalo o le pou lamepa - e lagona e pei o lo'o tele atu le malamalama iina, sili atu le malosi. Ae o le mea moni o le ki i le tetee atu i le mana manatu faapito e maua i se isi mea - i le agaalofa, i le le manatu faapito mo isi, i le faamaoni ma le lototele. O uiga uma e faʻamama e le mana.
Pe a fasiotia tagata pepelo, + e ao ona faaalialia + tagata pepelo. E oo lava i tu ma aga sili ona agaalofa ma filemu e lagolagoina le tetee malosi i pepelo. O se tagata atamai anamua o le tu ma aga a le lotu Puta na matauina ai le tagata moni faaleagaga:
“O le a ia taufaaleaga i se faufautua leaga o se tagata, ma faaaoga upu mamafa ma le mamafa e aveese ai se tasi mai le le lelei i le amio lelei.” (Sii, Peter Harvey, An Introduction to Buddhist Ethics, Cambridge University Press, 2000, p.139)
Autasi Faavae ma le Aufaasālalau
O le faaupuga 'fundamentalism', poʻo le "tausia lelei o aʻoaʻoga anamua poʻo aʻoaʻoga faʻavae" (Oxford Concise Dictionary), e masani ona faʻaogaina i le fesoʻotaʻiga ma talitonuga faʻapitoa e manatu faʻatauvaʻa, le faapalepale, le mafaufau ma le sauā. E leai se mea e mafai ona fetaui ma le pili e sili atu nai lo le faiga faʻapisinisi, o le aufaasālalau faʻasalalau e aofia ai. O lenei mea tatou te aʻoaʻoina mai ia Robert Hinkley, o le na faʻaaluina le 23 tausaga o se loia faʻamalumaluga faʻapisinisi e fautuaina faʻalapotopotoga tetele i luga o securities ofo ma mergers ma acquisitions.
I lana tusiga, 'How Corporate Law Inhibits Social Responsibility', o loʻo faʻamatalaina e Hinkley le faʻafefea o pulega taʻitasi o loʻo faʻagaioia ai faʻapotopotoga e iai lana tulafono o pulega faʻapitoa. Ae, e ofoofogia, o le mamanu faʻatasi o loʻo i totonu o le faitau selau o tulafono faʻapisinisi i le lalolagi atoa e toetoe lava a tutusa. O le mea lea:
“…o faatonu ma tagata ofisa o se faalapotopotoga e tatau ona faaaoga o latou malosiaga ma faatino o latou tiute ma le manatu i le manuia o le faalapotopotoga ma tagata e umia sea….
E ui o le faaupuga o lenei aiaiga e ese mai le puleaga i lea pulega, na tusia e Hinkley, o lona aafiaga faaletulafono e le:
“O lenei aiaiga o le mafuaaga lea o gaioiga uma a kamupani i soo se mea o le lalolagi, i le faʻamalamalamaina i lona uiga, fai mai o tagata o loʻo faʻatautaia faʻapotopotoga e iai le tiute faaletulafono i tagata e umia sea, ma o lena tiute o le suʻeina lea o tupe. e avanoa ofisa e molia e tagata e umia sea.
"O le tulafono a le kamupani o loʻo tuʻuina atu ai popolega faʻale-aganuʻu ma agafesootai e le taua, poʻo ni mea e tautevateva ai i le faʻatonuga autu a le kamupani. O le aafiaga lena o le tulafono i totonu o le faʻapotopotoga. le amanaia le afaina o aia uma e ese mai i tagata e umia sea.
"A masaa atu vailaʻau oona, faʻaumatia vaomatua, tagata faigaluega o loʻo matitiva, poʻo nuʻu ua faʻaleagaina e ala i le tapunia o fale gaosi, e vaʻaia e faʻalapotopotoga o ni aʻafiaga e le taua i fafo atu o latou nofoaga o loʻo popole ai. e faapea, i la tatou tulafono faavae, o le maualalo o tau o sea e tuua ai se kamupani e faigofie ona pulea pe o lona uiga e ono lamatia ai le galuega a le Ofisa Sili o Pulega. O le mea lea e ta'ua o le privatizing the gain and externalizing the cost." (Hinkley, 'How Corporate Law Inhibits Social Responsibility', Ianuari/Fepuari 2002 lomiga o Business Ethics: Corporate Social Responsibility Report How Corporate Law Inhibits Social Responsibility A Corporate Attorney Proposes a 'Code for Corporate Citizenship' i Tulafono a le Setete – tagai i vaega o le www. .medialens.org)
E taʻua foʻi le fundamentalism.
O le aufaasālalau o pisinisi ia o loʻo faʻatautaia e pule o loʻo "faʻaaogaina o latou malosi ma faʻatino o latou tiute ma le vaʻai i le manuia o le faʻapotopotoga ma tagata e umia sea".
'Serious' broadsheets o ia kamupani, ma o loʻo faʻalagolago mo le 75% o latou tupe maua i isi kamupani, faʻasalalauga, faʻatautaia foi e pule e "faʻaaogaina o latou malosi ma faʻatino o latou tiute" i le auala ua malilie i ai. O le aufaasālalau foi o loʻo faʻapipiʻi loloto i totonu o le faʻalapotopotoga lautele e pei ona faʻamatalaina e Edward Herman ma Noam Chomsky i la latou galuega masani i le mataupu, Manufacturing Consent:
"O le mea moni, o le aufaasālalau tumaoti o kamupani tetele ia e faʻatau atu se oloa (faitau ma tagata faʻalogo) i isi pisinisi (faʻasalalauga). fa'asalalauga fa'asalalauga, ma, i le isi itu, o lo'o faia se sao i le faia o fa'ai'uga i nofoaga tumaoti ma lautele.
"O le a le mafai e le aufaasālalau a le atunuʻu ona faʻafetaui manaʻoga o latou au maimoa pe afai latou te le tuʻuina atu se faʻataʻitaʻiga moni o le lalolagi. , tagata fa'atau, ma fa'alapotopotoga a le malo ma fa'alapotopotoga tumaoti o lo'o pulea e nei vaega." (Edward Herman ma Noam Chomsky, Manufacturing Consent – The Political Economy of the Mass Media, Pantheon, 1988, p.303)
I totonu o le aufaasālalau, o le ave'esea o le sa'olotoga o le au fa'asalalau ose mea taua e mana'omia mo i latou o lo'o "fa'aaogaina o latou malosi ma fa'atino o latou tiute" i le tulaga fa'amoemoeina. O le ta'utinoina o le 'sa'oloto lomitusi' o se pepelo e le "auauna i le manuia o le faalapotopotoga ma tagata e umia sea", aua e tafiesea ai le faatuatuaina o le aufaasālalau lava ia (faʻaleagaina le faʻamaoni ma tagata lautele, lagolago faʻasalalauga ma, o lea, tupe mama) .
E fa'amata'u ai fo'i le pulega lautele lautele o sosaiete e ala i le fa'aalia tonu o mea moni ma solitulafono o pulega fa'apisinisi ua fa'amama e ala o faasalalauga. Mo le au faʻasalalau faʻasalalau e taʻu le mea moni e uiga ia te ia lava e aofia ai le faʻaleagaina o lona lava tulaga o se faʻalapotopotoga taʻitoʻatasi ma o se vaega o se faiga faʻapitoa e faʻapea foi ona faʻaleagaina.
O le mea moni mataga e uiga i le aufaasālalau, o lona uiga, o loʻo faʻatatau i se faʻasalaga faʻatulafonoina i totonu o se faiga faʻasalalau faʻasalalau e faʻatagaina faaletulafono e tautuaina "manaoga a le kamupani ma tagata e umia sea".
I lana tautalaga talu ai nei i le British Academy Television Awards, na faamatalaina ai e le failautusi o aganuu a Tessa Jowell le auala, "o le au talenia, lototetele o le au tusitala, tagata gaosi oloa ma tagata tomai faapitoa ua aumaia ia i matou tala fou e tatau ona matou iloa ... 2001 na faʻaalia ai e le faigofie le galuega, o faʻamoemoega e maua. maualuga, ae o loʻo faʻatupulaʻia pea tulaga." (Jowell, The British Academy Television Awards, ITV, Aperila 22, 2002)
O le lauga a Jowell na sau i le lua aso aʻo leʻi tuʻuina atu e le Guardian na o le 275 upu i luga o le itulau 11 - faʻapipiʻi, talafeagai lelei, i le va o faʻasalalauga tetele e lua - i talafou o nusipepa a Peretania e "sili ona faʻatuatuaina i Europa".
O suʻesuʻega na faia e Eurobarometer, le vaega palota a le Komisi Europa, na maua ai o pepa a Peretania na faʻatuatuaina e le 20% o le faitau aofaʻi - e itiiti ifo i le afa o le Iuni a Europa o le 46%. E atoa le 75% na fai mai latou te "le talitonuina" le tusitala tusitusi. O le isi iʻuga sili ona leaga o Italia - lea o loʻo pulea e le aufaasālalau e le piliona piliona palemia Silvio Berlusconi - lea e 39% le faʻalagolago. (Ian Black, ‘O nusipepa Peretania e “sili ona lē faatuatuaina i Europa”’, le Guardian, Aperila 24, 2002)
E faapena foi le moni o le aufaasālalau a Amerika. O se suʻesuʻega na faʻatonuina e le American Society of Newspaper Editors, na faʻaalia ai e 78% o le aufaitau na suʻesuʻeina "sa manatu o le au lomitusi e le o matala le mafaufau ma le le mautonu e uiga i mea moni, poʻo le tuliloaina o se lisi o mataupu ma faʻatulagaina tala fou e lipotia ai." 78% na fai mai foi "o tagata malolosi poʻo faʻalapotopotoga e mafai ona faʻatulagaina pe fasiotia se tala. O vaega sili ona taʻua soo e faʻaaogaina ia faatosinaga o faipule ma tagata ofisa o le malo, pisinisi tetele ma tagata mauoa ".
Aotelega 73% fai mai ua latou "sili atu le masalosalo i le saʻo o tala fou". E silia ma le afa o i latou uma na suʻesuʻeina na talitonu o le au lomitusi e le o fesoʻotaʻi ma ana au faitau. "I le tele o auala - maua aʻoaʻoga, tupe maua, liʻo o uo ma itula faigaluega - o le tele o tusitala o loʻo i se vasega ese [i le averesi Amerika]," o le tala lea a le suʻesuʻega. (Edward Helmore, ‘Ia saʻo ma fai le mea saʻo, fai mai le au faitau i le au tusitala’, le Guardian, Ianuari, 4, 1999)
O le aufaasālalau e fesoʻotaʻi vavalalata i le tele o faiga faʻapisinisi i le tele o auala - mo se faʻataʻitaʻiga, e ala i lona faʻalagolago i faʻasalalauga. Na faamatalaina e Roy Greenslade le tele o tagata e ana le aufaasālalau, "ua faʻalagolago le faʻalagolago i tupe maua faʻasalalauga ..." (Roy Greenslade, 'Oi leai, faʻatau atu ...' le Guardian, Oketopa 15, 2001)
I le tusitusi i le Observer i le 2001, na taʻua ai e Richard Ingrams o le Daily Telegraph na leiloa le 100,000 tagata faitau i le tausaga talu ai, ma faaopoopo atu:
"E leai se masalosalo o lenei pa'ū mataʻutia o loʻo faʻamatalaina ai se fonotaga talu ai nei i le va o taʻitaʻi o Telegraph ma le ofisa faʻasalalauga o J. Walter Thompson, lea na osofaʻia ai e le au faʻatonu le tusitala mativa Telegraph Charles Moore mo lana ulugalii ua le o toe iai se taimi o Little England ma homophobia." (Richard Ingrams's week, the Observer, Novema 4, 2001)
O iʻuga o se faʻalavelave faʻaleagaina o maketi e pei o Setema 11 e mataʻutia mo se faʻasalalauga e faʻalagolago i faʻasalalauga. I le Guardian, na faʻamatalaina ai e Emily Bell le auala "Mo le faʻasalalauga faʻasalalau faʻasalalauga, o le paʻu o loʻo iai nei e sili ona faʻaalia e pei o le abyss-shaped.
Toeitiiti lava a leai se mea, ua matala le eleele i lalo o tatou vae ma foloina pisinisi, galuega, ala TV ma mekasini… Na aveesea e le Tutoatasi i le Aso Sa ni tusitala se toalima. O le IPCC, le kamupani mekasini, na togiina suafa e ono ma le aufaigaluega e 115 i le taimi e tasi." (Emily Bell, 'Staring into the abyss', Guardian, Novema, 19, 2001)
I le maeʻa ai o Setema 11, na fiafia le au tusitala e faʻaalia i latou lava o ni leo tutoatasi o le mafaufau, faʻaeteete ma le taofiofia. O le mea moni sa avea i latou ma fofoga fetalai mo se pisinisi o loʻo manaʻomia tele se tali vave ma le mautinoa i le faʻamataʻu o faiga faatupu faalavelave e faʻafilemu ai neura o maketi faʻatau ma tagata faʻasalalauga. Peter Preston na faasino i le itu o le upumoni i le Observer:
"Pe a manaʻo le Times - ma e le naʻo ia - se mea e fai i luga o le eleele aʻo leʻi oʻo mai le afā o le taumalulu, o se mea 'e faʻaalia ai o le US o lona uiga e tau ma manumalo', e manaʻo foi i se iugafono e o le a toe fa'asalalau fa'asalalauga ma fa'aiti'itia le tau fa'asalalau. A fa'alumaina le su'esu'ega 'u'u mamao', e mautinoa lava o lo'o i ai le tau atoa o le 'fa'atali se'ia o'o i le tautotogo e sosoo ai' i se mea i le mafaufau."
(Peter Preston, 'Toe tele auvae i taua-taua - Colin Powell atonu o loʻo talanoa e uiga i se 'malaga umi', ae o le aufaasālalau e leai se manava poʻo ni tupe mo se tauvaga umi,' le Observer, Oketopa 21, 2001)
Naʻo le tolu vaiaso talu ona maeʻa le aso 11 o Setema, na fai mai ai se tusitala talafou a le BBC:
"O le taimi e talanoa ai ua lata mai ma ua lata mai le taimi e faatino ai." (BBC 1 O’Clock news, Oketopa 4, 2001)
I totonu o le Iunaite Setete, na lipotia mai e le aufaasālalau e mataʻituina le Fairness and Accuracy in Reporting (FAIR) se auala tutusa. FAIR faitauina le aofaʻi o koluma 44 i le New York Times ma Washington Post (o pepa e lua a le US) na faʻamamafa manino ai le tali atu a le militeri, e faasaga i naʻo le lua koluma o loʻo faʻamamafa ai fofo e le o ni militeri.
I le aotelega, o le Post na sili atu le militeri, faʻatautaia le itiiti ifo i le 32 koluma e fiafia i le militeri, faʻatusatusa i le 12 i le Times. Ae na tuuina atu foi e le Post na o le lua koluma i le tolu vaiaso muamua ina ua mavae Setema 11 lea na finau mo tali e le o ni militeri; o le Times e leai ni koluma faapena. (FAIR, ACTION ALERT: Op-Ed Echo Chamber: 'Laiti avanoa mo le tetee i le laina militeli', Novema 2, 2001)
David Edwards o le fa'atonu fa'atasi o le Media Lens. Saini mo Fa'asalalauga Fa'asalalau e leai se totogi ile www.medialens.org