E le itiiti ifo i le valu tausaga talu ai, o le Democratic ma Republican Presidential campaigns o loʻo finau moni lava i faiga faʻavae malosi a Amerika ma mea e fai e uiga i le vevela o le lalolagi. Ma e le gata i lenei vaiaso ae o le tele o taimi i le faagasologa o lenei faiga-ua umi tele o le tauvaga a le Peresetene.
Ua valu tausaga pe sili atu foi ona tuai ona o vaisu suau'u a tagata soifua-faatasi ai ma kamupani e pei o Exxon, Chevron ma Peabody Coal o lo'o tuleia fualaau faasaina-ua avea le sefulu tausaga muamua o le 21st seneturi ma le sefulu tausaga o le faʻateleina o faʻalavelave tau i le lalolagi atoa.
Na iloa e Al Gore lenei faʻalavelave i le 2000, ma na iloa e John Kerry i le 2004, ae leai se tasi oi latou, ona o ni faʻafitauli faʻafitauli, na avea ma faʻafitauli i a latou faʻasalalauga. O George Bush, o le mea moni, e taʻutaʻua i le le fiafia i lana tautinoga i le taimi o le 2000 faʻaupuga e lagolago ai gaioiga e faʻaitiitia ai le carbon emissions ma, pe a filifilia, faʻasalalau vave lona alu ese mai le Kyoto Protocol process. Talu mai lena taimi, o lana pulega o loʻo auai i mea e manatu nisi oi tatou o ni taumafaiga solitulafono e faʻalavelave ma faʻalavelaveina gaioiga i le vevela o le lalolagi i le US ma faavaomalo.
E ese le tausaga lenei. E ioe uma Obama ma McCain o le vevela o le lalolagi e mafua mai i gaioiga a tagata ma o gaioiga a tagata e tatau ona taulimaina. Ae o le mea e sili ona taua, ua latou faia faiga faavae o le malosi o se mataupu autu latou te talanoa ai i le lautele.
E $4.00 le kesi i le pamu o le mafuaaga tele lea latou te faia ai, e le fesiligia. E fa'afuase'i lava, i se fua tele, o lo'o su'e e tagata ni auala e fa'asao ai le malosi e fa'asaoina ai tupe. Latou te lagolagoina taumafaiga e talepe le vaisu suauʻu, i se vaega e faʻaitiitia ai le faʻalagolago i le suauʻu i Sasaʻe Tutotonu, i se vaega e foia ai le faʻafitauli o le vevela o le lalolagi ma o se vaega mo mafuaaga o le taga.
O Obama ma McCain o loʻo tali atu foʻi i le faʻatupulaia o faʻalavelave faʻatupu aʻoaʻoga lea na aliaʻe i luga o le vaaiga faʻapolokiki a Amerika i luga o se fua tele ia Aperila 14, 2007. I lena aso 1400 i le lotoifale Step It Up gaioiga na faʻatulagaina i setete uma e 50 e aofia ai le 150,000 pe sili atu tagata. Talu mai lena taimi, faʻamalosia e ala i le faʻasalalauga faʻasalalau (mulimuli) i lenei mataupu, o se faasologa o mea na tutupu ma gaioiga na faʻaauau pea le faʻaleleia o le malosi agai i le avanoa o se suiga tele i faiga faʻavae malosi a Amerika i le afa muamua o le 2009 ma se Peresetene fou ma le Konekeresi.
O le fuafuaga malosi a McCain o se ato fefiloi, i le mea sili, ma e leai se mea e latalata i mea e manaʻomia. E mana'o o ia e fausia ni fale faaniukilia fou e 45 i le 2030 ma le 100 mulimuli ane. E pei o Obama, na te lagolagoina le mea e taʻua, e le o iai "koale mama." Na te lagolagoina le suau'u suau'u mai le gataifale o Amerika. Na te lagolagoina se fuafuaga vaivai "cap-and-trade" ma le le atoatoa o sini mo le faʻaitiitia o le carbon. I le isi itu, na te lagolagoina, i tulaga lautele, malosiaga faʻafouina, plug-in hybrids ma taʻavale eletise, tulaga sili atu le tamaoaiga o le suauu mo taavale ma fale e faʻaleleia le malosi.
O le polokalame a Obama, e pei ona faalauiloa faalauaitele i le tolu aso talu ai, e matua sili atu nai lo McCain, ae o loo i ai le tele o faafitauli i ai. Faatasi ai ma ona malosiaga sili o:
-le fua faatatau o le 5 miliona galuega fou "e ala i le faʻatupeina faʻapitoa $150 piliona i le isi sefulu tausaga;" -projecting "1 miliona Plug-In Hybrid cars-taavale e mafai ona oʻo atu i le 150 maila i le kalone-i luga o le auala i le 2015;" -lagolagoina se 100% fa'atautu'i o tupe fa'aleagaina i lalo o se faiga fa'amautu ma fefa'ataua'iga; ma, -fausiaina "se polokalame o galuega a le autalavou e taulai i le malosi e teu faafaigaluega i tupulaga ua motusia ma le manuia;" (e ui lava e leai se tautinoga manino o tupe na faia)
Ae o loʻo i ai le tele o faʻafitauli, faʻapea foi:
-E ui ina lautele, e le lava le malosi e taofia ai le faʻalavelave o le tau o loʻo tatou feagai. Fai mai le Intergovernmental Panel on Climate Change, o atunuu e pei o le US e tatau ona faʻaitiitia le faʻaleagaina i le va o le 35-50% pe a faʻatusatusa i tulaga o aso nei (25-40% o le 1990 baseline o le Kyoto Protocol) i le 2020. Lester Brown ma isi e talitonu 80% i le 2020 sili atu le moni. O le mea sili e mafai e Obama ona fai o le faʻatulagaina lea o le 80% i le 2050 sini, o se sini e matua mamao ese ma e le vave lava. -O loʻo faʻatulagaina e Obama le mataupu e pei o le "tatou faʻalagolago i le suauu." E leai se mea e uiga i le manaʻomia ona alu ese mai le koale poʻo le kesi masani. Na te lagolagoina ma le manino le "koale mama" ma le "faafaigaluegaina (faiga) i fale koala maualalo," e le o iai i le taimi nei ma o se faʻamaumau tupe ona o le malosiaga faʻafouina ma le faʻasao / lelei filifiliga. -Na ia valaau mo se tautinoga tele i suauu olaola, "e le itiiti ifo i le 60 piliona kalone o meaola faanatura maualuga i le 2030." Ona o le fa'alolotoina o le fa'afitauli o mea'ai ma le fa'amoemoe moni o ta'avale/ta'avale eletise po'o ta'avale fa'amu ea i luga o se fua tele, ose manatu leaga. -Na te faʻamalosia malosi le faʻateleina o le tuʻuina atu o le suauʻu ma le kesi masani a le US. -Na te tausia le malosi faaniukilia tatala o se filifiliga, e ui lava e leai ni tautinoga patino.
O sui tauva e lua o le Peresetene i le itu agavale o Obama, Cynthia McKinney o le Green Party ma Ralph Nader tutoatasi, na saunoa ma tusitusi e uiga i le manaomia o le siitia atu i se tamaoaiga lanu meamata, mo galuega lanumeamata, mo le malosi faʻafouina, ma isi, ae ou te leʻi faia. va'aia pe fa'alogo i so'o se tasi o i la'ua o taula'i atu i lenei mataupu, ia matua'i totonugalemu o la latou fe'au. E leʻi tuʻuina atu foi e se tasi se polokalame atoatoa i le auala na faia e Obama ma, i se tulaga maualalo, o McCain.
E fa'anoanoa ona o lo tatou fa'amata'u fa'anatura fa'anatura ma ona ituaiga ola uma o lo'o matua mana'omia lava se fa'agasolo lelei ma tuto'atasi e maua ai le fa'anatinati o fa'alavelave tau. Matou te manaʻomia se faʻalapotopotoga faʻapolokiki lautele lea e faʻamatalaina i taimi uma se polokalame e foia ai e fesoʻotaʻi faʻafitauli ma taʻitaʻia ai i tatou mai la tatou militeri, le amiotonu ma le faʻaleagaina o taimi ua mavae i se lumanaʻi faʻamoemoe moni, alofa, mama.
Ae o Nader ma McKinney, ma mo lena mea Obama, ua na o le atagia mai o le tulaga o le lautele o le agai i luma pe a oo i mataupu tau le tau. E ui lava ua tele le tuputupu aʻe o le tau, faʻapitoa ma faʻatusatusa, i nai tausaga ua tuanaʻi, o le mea moni faigata o mea e le lava i tatou ua saunia e faʻaalia seʻi vagana ua faʻapena e le US, aemaise lava, faʻaliliuina le ala i luga o faiga faʻavae malosi. , e leai se eseesega tele o isi mataupu o loʻo matou galulue i ai. O suiga mata'utia o le tau o le a matua suia atoatoa ai le sosaiete o tagata ma pei ai o loo tatou ola i se isi paneta, lea i le tele o auala o le a tatou i ai.
E iai le fa'amoemoe, peita'i. Ou te talitonu e lava lo tatou taimi pe a le o toe mamao ae tatou oo atu i le tulaga faapolokiki lea e faamalosia ai gaoioiga a le malo e alu i tua atu o le polokalame a Obama e faia ai le ituaiga o tulafono e manaomia vave.
O lo'o iai le fa'amoemoe o Al Gore na vala'au mo se gaioiga e mana'omia ma lana vala'au mo se fuafuaga e 10 tausaga ina ia maua uma a tatou eletise mai le malosi fa'afouina-savili, la ma geothermal fa'amuamua. Ose fa'amoemoega va'ai ae fa'amaoni pe a mafai ona tatou fa'atupu le suiga o le sami fa'apolokiki e mana'omia.
O loʻo faʻamoemoe o le 1Sky campaign (www.1sky.org), fausia i luga o le galuega a le 2007 Step It Up network, o loʻo faʻaauau pea ona atinaʻe ma faʻamalosia i le gasologa o le tausaga.
O loʻo faʻamoemoe o le Green For All, le 1Sky campaign ma le Al Gore's We Campaign ua tuʻufaʻatasia ma le tele o isi vaega o loʻo galulue mo se aso faʻale-malo i le aso 27 o Setema mo Green Jobs Now (www.greenjobsnow.com). E fia sefulu afe, pe a le sili atu, o le a auai i lenei aso taua.
O le Green Jobs movement e mafai ona maua ai le faʻamoemoe ma le lagolago mautu ia i latou e le o aofia ai mai le tamaoaiga o le suauu. E mafai ona faasino atu le ala i se tamaoaiga ma se sosaiete e le o auai i taua mo le suauu e lagolago ai se vaisu suauu. O galuega lanu meamata e toe fausia ai nuu. Latou te faʻatalanoaina le faʻalauteleina o aitalafu / faʻalavelave tau tamaoaiga. I se faapuupuuga, o le Green Jobs movement e mafai ona faia fesoʻotaʻiga e taʻitaʻia ai i tatou i le itu e tatau ona tatou o ai.
I se tasi aso talu ona mae'a le felafolafoaiga muamua a le Peresetene, ia tatou luluina le atunuu i le lagolagoina o galuega lanu meamata ma fofo o le tau, e mana'omia ai le malosi o tulafono feterale i le 100 aso muamua o le 2009!
Ted Glick o le faamaopoopo o le US Climate Emergency Council (www.climateemergency.org). E mafai ona maua nisi fa'amatalaga e uiga ia te ia ma ana tusitusiga ua tuana'i ile www.tedglick.com.