E tatau ona e togiina oe lava. E oʻo mai i le taimi nei, o loʻo taʻusalaina e le Sun tagata siosiomaga o ni "loonies" ma "beards eco". O le vaiaso na tea nei na lomia ai le “photographic proof that climate change is real.”(1). I se itulau e ono sau sa'o mai se tamaitusi Greenpeace, na faataatia ai "tulafono" e sefulu mo le au faitau e mulimuli ai - "Faaaoga felauaiga lautele pe a mafai; fa'aaoga matauila e sefe le malosi; tape masini eletise i le puipui; aua le fa'aogaina se masini fa'amago ..."(2).
I le lua vaiaso talu ai, na toe taʻua ai foi e le Economist. I le taimi ua tuana'i, na ia ta'ua ai e faapea "E sa'o Mr Bush na tete'eina le feagaiga fa'asaina Kyoto"(3). Na fa'asalalau fa'atasi le Copenhagen Consensus pepa, lea e tu'u ai suiga o le tau i le pito i lalo o le lisi o fa'amuamua a le lalolagi(4). I le taimi nei, i se mataupu faʻapitoa e tuʻuina atu i le faʻafefeina o le malamalama o le ao mai le au faitau, o loʻo faʻamauina ai e faapea "o le vaega o le gaosiga o le lalolagi e tatau ona faʻaalu e faʻatonutonu ai faʻamalama atonu ... i lalo ifo o le 1%."(5) E manaʻomia ai le kaponi. lafoga ma se polokalame mata’utia o tupe faaalu a le malo.
Toeitiiti lava i soo se mea, o le teena o suiga o le tau ua foliga mai e valea ma e le taliaina e pei o le teena o le Holocaust. Ae ou te le'i fa'amanatuina. O le tulaga matautia e le faapea o le a tatou taofia le talanoa e uiga i suiga o le tau, po o le iloaina o loo aumaia ai se tulaga lamatia i tagata. O le mataʻutia o le a tatou talanoa i tatou lava i le Malo o le a oo mai.
Afai e malepelepe le biosphere, o le a le faia e i latou e le mafai ona tuʻuina atu se faʻalavelave, ona o loʻo i ai nei i se vaega toʻaitiiti. O le a fa'aumatia e tagata lelei, lelei, fa'alelalolagi o lo'o talia le fa'amasinoga mo le fa'aitiitia o a'a, ae o le a le suia i se iota e tasi le ala latou te ola ai. Ou te iloa tagata o loʻo faʻaalia le popole tele i le vevela o le lalolagi, ae o ai e vave ona inu Toilet Duck nai lo le faʻaumatia a latou agas, faʻamafanafana patio ma TV plasma, o ia mea uma e matua leaga lava.
O se polosiua talu ai nei na lomia e le Co-operative Bank o loo taʻua ai e faapea o lona “olo o le la” i Manchester “o le a lava le eletise i tausaga uma e gaosia ai le 9 miliona ipu ti.” I luga o le itulau muamua, o loʻo faʻamalosia ai ana tagata faʻatau "ia ola i le miti ma faʻatau lena fale malolo lelei ... Faatasi ai ma vaalele taugofie o loʻo avanoa nei, o le alu atu i lou fale i le la i le pa'ū o se pulou e sili atu ona ausia nai lo le mea e te manatu ai. ”(6)
E ui o le siosiomaga o loʻo faʻaalia i taimi uma o se popolega i le vaeluagalemu, ma e ui o lenei mea e masani ona le talafeagai, o loʻo i ai nei se fesoʻotaʻiga e le mafai ona faʻafitia o faiga faʻapolokiki a le vasega ma le amio-silia maualuga tagata faʻatau. E faatagaina e tagata i latou lava e talitonu o latou aafiaga i luga o le paneta e maualalo ifo nai lo le tele e leʻi fufuluina aua latou te faʻatau i Waitrose nai lo Asda, faʻatau le tomme de savoie nai lo fasi sisi faʻapipiʻi ma ave eco-safaris i le Serengeti nai lo afifi aso malolo i totonu. Torremolinos. O le mea moni, e feso'ota'i vavalalata le fa'aosoina o le kaponi ma tupe maua: o le fa'atamaoaigaina o oe, o le tele fo'i lena o le fa'aleagaina o le paneta, po'o le a lava le tele o fafie ua ta'e ma togi lima i totonu o lau umukuka.
E le fesoasoani le au faipolotiki, pisinisi ma e oo lava i suiga o le tau e saili e puipuia i tatou mai le moni mataga o le tele o suiga e tatau ona suia. O le vaiaso talu ai na faʻasalalau ai e Uo o le Lalolagi le lipoti na ia faʻatonuina mai le Tyndall Center for Climate Change Research, lea na faʻataʻatia ai le mataupu mo le 90% faʻaititia o le carbon emissions i le 2050 (7). O lenei mea na mafua ai le maofa i le aufaasālalau. Ae o isi fa'atusatusaga, fa'aaogaina ia lava puna'oa, e fa'aalia ai e o'o lava i lenei fa'amoemoe fa'amaualuga e luasefulu tausaga ua tuai(8). Ua fai si lavelave, ae faamolemole ia onosai mai, aua o lo tatou lumanai e faalagolago i nei fuainumera.
Fai mai le Tyndall Center, ina ia taofia le vevela o le lalolagi i le sili atu i le lua tikeri i luga aʻe o tulaga faʻapolofesa, e tatau ona faʻamautu le maualuga o le carbon dioxide i le atemosifia i le 450 vaega i le miliona pe itiiti ifo (o loʻo tu nei i le 380). Ae o lenei, e pei ona fa'aalia mai i ona puna, e manino lava e le lava(9).
O le mafua'aga ona e le na'o le kasa oona (carbon dioxide) (CO2). O isi - e pei o le methane, nitrous oxide ma hydrofluorocarbons - faʻateleina ona aʻafiaga e tusa ma le 15%. A e fa'aopoopoina fa'atasiga o le CO2 ma isi kasa kesi fa'atasi, e te maua se fa'atusa e ta'ua o le "CO2 tutusa". Ae o le nofoaga autu o Tyndall e faʻaaogaina le "CO2" ma le "CO2 tutusa" e fesuiaʻi, lea e oʻo atu ai i se faʻafefe faʻasaienisi faʻamaasiasi.
"O le faʻaogaina o vaega 450 i le miliona CO2 tutusa pe maualalo", o loʻo fai mai ai, e maua ai se "talafeagai-i-maualuga le maualuga e le sili atu i le 2 tikeri C"(10). E moni lenei mea, ae o le lipoti e le o manaʻomia se tapulaa o 450 vaega o le "CO2 tutusa". O loʻo manaʻomia se tapulaa o le 450 vaega o le CO2, o lona uiga e le itiiti ifo i le 500 vaega o le CO2 tutusa. I lenei tulaga, o loʻo i ai se tulaga maualalo-i-maualalo-maualalo le tumau o le maualuga o le vevela i lalo ole 2 tikeri (11,12). Aiseā la ua fememeaʻi ai e lenei faalapotopotoga faasaienisi taʻutaʻua fuainumera?
E mafai ona e mauaina le tali i le itulau e 16 o le lipoti. “E pei o so'otaga uma a tagata fa'atau-faufautua, sa fa'amautu tu'utu'uga i totonu e fa'atino ai su'esu'ega. … O Uo o le Lalolagi, faatasi ai ma se tuufaatasiga o faalapotopotoga tumaoti ma le faateleina o le lagolago a vaega faaupufai mai faipule, o loo finau malosi mo le faalauiloaina o se 'tulafono o suiga o le tau' … [O le tulafono] e faavae i luga o se tuufaatasiga o le 2 °C ma le 450 vaega ile miliona ole CO2.”
I se isi faaupuga, ua uma ona seti e Uo o le Lalolagi le taulaʻiga aʻo leʻi fesiligia ana tagata suʻesuʻe e suʻe poʻo le a le mea e tatau ona i ai. Ou te masalo na ia filifilia le numera sese ona e talitonu o le 90% tipi i le 2030 o le a le taliaina faaupufai.
O lenei mea e faʻaalia ai le musu o Sir David King, le aliʻi saienitisi, e manaʻomia se faʻamoemoe e itiiti ifo i le 550 vaega i le miliona o CO2 i le ea, i luga o le mafuaaga o le a "faʻapolokiki le talafeagai"(13). O le feʻau e foliga mai e mafai e le saienisi ona alu i seoli - matou te taʻu atu i tagata mea matou te manatu e mafai ona latou tauaveina.
O lea tatou te faaseseina uma i tatou lava ma faaseseina e le tasi le isi e uiga i suiga e tatau ona fai. O vasega ogatotonu e manatu ua latou lanu meamata ona ua latou fa'atau mai ofu moe o le cotton ma fasimoli e fai i lima ma fasi laulaau i totonu - e ui lava o lo'o fa'amafanafanaina a latou fale fa'asao ma taofi o latou fale malolo i Croatia. O tagata e tatau ona feagai ma i latou i upu moni faigata e tetee i le fua o le luitau. Ma o le a le osooso le au faipolotiki seiloga tatou te faia.
I le Aso Sa na faasilasila mai ai e le Liberal Democrats o loʻo latou faia suiga o le tau ma a latou faʻamuamua faʻapolokiki, ma i le Aso Lua na latou palota ai e sui lafoga mai tagata i le filogia. I le taimi muamua e foliga mai e mataʻutia, ae e te iloa e tau le mafai ona latou oʻo i le faʻafitauli. E ui o le aofaʻi o lafoga maua i totonu o Peretania e oʻo atu i le £ 350 piliona i le tausaga(14), latou te faʻamoemoe e suia naʻo le £ 8 piliona - poʻo le 2.3%.
O le fesili la o loʻo feagai nei ma tagata uma - faipule, vaega faʻaupuga, saienitisi, tagata faitau o le Guardian faʻapea foi ma le Economist ma le Sun - o le a le tele o mea moni e mafai ona e faia? E te mana'o moni e taofi le vevesi o le tau, pe na'o lou mana'o e fa'alelei atili oe?
O le tusi a George Monbiot Heat: le auala e taofia ai le mu o le paneta ua lomia nei e Penguin. Ua ia fa'alauiloa fo'i se upegatafa'ilagi fou - turnuptheheat.org - e fa'aalia ai ni faiga fa'apisinisi pepelo i suiga o le tau.
www.monbiot.com
mau:
1. Martin Phillips, 14 Setema 2006. O le tafia i seoli. Le La.
2. Harry MacAdam, 13 Setema 2006. Fitu aso ma le lanumeamata. Le La.
3. Leai se tusitala, 16 Fepuari 2002. Asu asu – o le fuafuaga a George Bush mo le mafanafana o le lalolagi. Le Economist.
4. Leai se tusitala, 1st May 2004. Degrees of difference – Le tamaoaiga o suiga o le tau. Le Economist.
5. Leai se tusitala, 9th Setema 2006. O Le Avela. Le Economist.
6. The Cooperative Bank, Iulai 2006. Ola i le Miti. Fa'asalalau lafo i tagata fa'atau.
7. Alice Bows et al, Iulai 2006. Ola i totonu o se paketi carbon. Lipoti mo Uo o le Lalolagi ma le Co-operative Bank. Lolomiina Setema 2006. http://www.foe.co.uk/resource/reports/living_carbon_budget.pdf
8. O lo'o fa'amatalaina i George Monbiot, 2006. Avela: fa'afefea ona taofi le mu o le paneta. Penguin, Lonetona.
9. Malte Meinshausen, 2006. O le a le uiga o le 2C mo le kasa greenhouse?
fa'atonuga? Aloese mai Suiga Matautia o le Tau – Mataupu 28. http://www.defra.gov.uk/environment/climatechange/internat/pdf/avoid-dangercc.pdf
10. Alice Bows et al, ibid, p14.
11. Bill Hare ma Malte Meinshausen, 2004. O le a le tele o le mafanafana o loʻo tatou tuuto atu i ai ma o le a le tele e mafai ona aloese mai ai? Lipoti a le PIK 93, Ata 7, itulau 24. Potsdam Institute for Climate Impact Research. http://www.pik-potsdam.de/publications/pik_reports/reports/pr.93/pr93.pdf
12. Paul Baer ma Tom Athanasiou, 2005. Fa'amaoni e Uiga Mata'utia Suiga o le Tau.
http://www.ecoequity.org/ceo/ceo_8_2.htm
13. David King, 21st September 2005. Lauga i le Decarbonising the UK conference, Church House, Westminster.
14. Ofisa o Fa'amaumauga a le Atunu'u, pers comm ? fuainumera mo FY 2005/6.