Hei waahanga o te raupapa uiui haere tonu mo te whakaaturanga reo irirangi "Le Mur a Des Oreilles; nga korero mo Palestine", Frank Barat korero ki a John Pilger, tetahi o nga kairīpoata tino whai mana o nga tekau tau kua pahure ake nei, mo te pakanga i Hiria, te koroni o Palestine, te hononga i waenga i te hunga pāpāho umanga me te whakatairanga a te kawanatanga me nga mahi a etahi tangata tino toa, Snowden, Assange me Manning.
FB: He patai tere i mua i te tiimata, kua oti koe te mahi i tetahi kiriata hou?
JP: Ae, kua tata katahi ano ahau ka mutu he kiriata hou, ka whakaatuhia tuatahitia ki te National Film Theatre i konei a te Oketopa 3 ka whakaatuhia ki te whatunga ITV i Peretana i te Hakihea 17. Ko te ingoa ko “Utopia” me te korero mo te iwi taketake o Ahitereiria me he pakanga ko te mea ngaro o Ahitereiria, i awhi i nga wa o mua ki te apartheid kaore i maia ki te korero i tona ingoa.
FB: Me timata, no reira ko Hiria te upoko o nga korero i tenei wa, he aha to korero mo te hunga panui rangatōpū e korero ana mo te take, a, hei kairipoata, kei te mohio koe kei roto koe i tenei momo purongo?
JP: Kao, kare au e mohio ki a au ano i roto i te ahua o te kairipoata e whakapohehe ana i te Middle East hei kaupapa mahi. Ehara tenei i te kii karekau he kairipoata pai me etahi kairipoata pai e mahi ana i te Waenganui o te Rawhiti engari he iti noa te kite i a raatau i roto i nga mea e kiia nei ko te auraki, ko te hunga panui umanga ranei. He momo ahua Kissinger ki te maha o nga purongo o te hauauru, e whakaatu ana i te ahua o Henry Kissinger i hanga he ahua toi mo te tinihanga me te titiro ki tetahi atu huarahi i te wa e haere ana te United States ki tana mahi nanakia. pakihi, e kore e whiua a Iharaira. Mena ka mohio tatou ki nga raruraru o te Middle East, o ratou pakiaka o mua me te pehea e whakatauhia ai, me kaha ki te wikitoria i te whakaaro mo te kore e whiua e Iharaira, e whakapakarihia ana e te hunga panui. Ko Iharaira, ko te tikanga, kei te matua o te raruraru: he whenua koroni e maumahara ana ki te hunga kua whakakorehia e ia kua timata; he anachronism me te nuinga o te toronga o te United States.
FB: He ahua tika mena ka kii atu ahau ki a koe kaore au e kite i te rereketanga i waenga i nga purongo rangatōpū korero mo Hiria me nga whakatö-whakaaro a te Kawanatanga? Te ahua nei he rite tonu te ahua o nga ringaringa o nga Whare kotahi ano.
JP: Ko te nuinga o nga purongo auraki he toronga o te mea e kiia ana e ahau he whakatunga e mau ana tirohanga. Ko te tikanga he rereke te reo o te kawanatanga. Kare e huna e nga kaipāho auraki kei te whakatakotohia e ratou o raatau korero torangapu me te ao ki runga i te kaupapa o te hunga torangapu: te akomanga Westminster i Peretana, te akomanga Beltway i Washington, te Taiwhanga Perehi i Canberra, me era atu.
FB: Ko te korero mo nga kairipoata penei i a koe e kiia nei ko nga kairīpoata whakatewhatewha, te ahua nei he momo matemate, ka kii koe ko nga tangata penei i a Snowden me Assange nga kairīpoata hou i enei ra?
JP: Kare au e whakapono he momo mate nga kairīpoata whakatewhatewha, He nui te ngakau nui o nga kairipoata rangatahi kia noho hei kairipoata tuturu: ara, ki te whakatewhatewha hei kaikawe tangata, ehara i te mana. He hunga kei te United States pera i a Jeremy Scahill me Gareth Porter; Gareth Porter ka tuhi i runga ipurangi anake, he kairīpoata whakatewhatewha tino rongonui. Na e kore tatou e mate; kei te riria matou i nga wa katoa, a ki taku whakaaro ko matou tonu: he morearea mahi tera.
Ko te tikanga, ko ta matou puna pono ko te kaikorero. Koinei te wahi i ahu mai ai a maatau koko: te pono, ara. Ko te kaikorero he rite ki te tangata whakahē i te wa o te pakanga; I mahi a Bradley Manning i taua wahanga me te tino rangatira me te maia. He tauira a Edward Snowden mo tenei, he maha atu ano hoki i roto i te whare e kiia nei ko te haumarutanga o te motu. Ko te riri nui ko WikiLeaks na te mea kua whakaratohia e ia he huarahi haumaru e taea ai e te hunga whistleblower te whakapā atu, ka pakaru nga kaipatu. He whakahaere i runga i te maataapono o te maramatanga - na Julian Assange i korero. Ko tetahi o nga tuhinga tino whakakitenga i pataihia e WikiLeaks i etahi tau ki muri i ahu mai i te Manatu Tiaki i Raanana. I tapaina ko 'Me pehea te aukati i nga turuturu': he penei. A o te akoranga i patai. I whakaahuahia nga 'whakawehi' nui e toru ki te Tai Hauauru. Ko te tuatoru o nga riri tino awangawanga ko nga tutei a Ruhia; ko te riri nui i ahu mai i nga kairīpoata whakatewhatewha. Ko te kupu iti o tenei ko te mohio ko te marea te tino riri.
FB: Ka hoki mai koe ki te Middle East, kua korero koe mo Palestine mo nga tau maha. He pehea te uaua ki te tuku korero mo Palestine me te aha koe mo nga hongere penei i te BBC e kii ana kia kore te whakaaro mo te kaupapa? Ka taea e te kairipoata te noho kore whakaaro i te wa e kore e taurite te ahuatanga i runga i te whenua?
JP: Ae, ehara i te mea ko te whakaaro kore. Kua huri tenei kupu ki a Orwellian i te mea ko 'te whawhai ko te rangimarie'. Ko te whakahaehae he wehewehenga;, ko te tikanga ko te whakatairanga i te tirohanga o te Tai Hauauru, I roto i nga korero o te Middle East, ko te tikanga ko te mohio ko te tirohanga a Iharaira ko te pono. Mena ka takahi koe i tenei ture hei kairipoata BBC, kei te raru koe. I hanga e ahau he kiriata mo tenei i korero ai nga kairipoata mo te whakamataku i pa ki a ratou: mo te mataku i te waea a te Embassy o Iharaira. He rite tonu tenei ki te BBC me nga kairipoata BBC kua ako ki te horoi; ka kii ratou i tenei ko 'te noho kore whakaaro', ko te 'whakawaa. Ko te BBC e korero ana mo te pakanga a Iharaira-Palestine. Inaa, he mahi hoia, kaore rawa i korerotia pera, kare ano hoki nga mahi ture a Iharaira e kiia ana he kore ture. Mena ko te ture te paearu mo te tuku korero mo Palestine, ka rereke te korero. Mēnā ko te moemoeā ngā paearu… kāre tērā i te tauine: kei tua atu i te whakaaro.
FB: I hanga e koe he kiriata ko "Palestine tonu te take" i te tau 2003, mena ka mahia ano e koe i tenei ra, he aha te taitara ka hoatu e koe he aha?
JP: Ko te kiriata tuatahi i mahia e au mo Palestine i te tau 1974 ka kiia ko "Palestine tonu te take". Ko te kiriata i muri mai i mahia e au i te tau 2002 ka kiia ko "Palestine tonu te take". Mena ka mahia e au tetahi atu ka kiia ko "Palestine tonu te take".
FB: I whakahuahia e koe nga kupu i mua, mo nga kairīpoata me nga kaupapa whakatö-whakaaro mai i nga kawanatanga, i te hunga pāpāho auraki ranei, he aha te hira o nga kupu? I korero koe mo nga kupu Orwellian, te ahua nei ka taea e raatau te whakarereke i te tikanga o nga pakanga, ka kiia ko te "kohuru" he "pacification", "te horoi i nga iwi" ka huri hei "whakaneke i nga rohe" aha atu, ka taea e koe te korero mai mo tera?
JP: Ko te kupu ngawari penei i te 'pakanga' he tinihanga. Ko te tikanga o te pakanga e rua nga taha o te kaha ake, iti iho ranei o te mana e anga atu ana tetahi ki tetahi. Ko te kupu 'pakanga' ka whakamahia i nga wa katoa ka riri a Te Hauauru ki te whakaeke i a Hiria, i a Iran ranei. Karekau he whawhai. Kei reira te riri o te riri, a, ki te mau tonu te riri, he whakaekenga. Karekau he pakanga i te whakaekenga a te Hauauru ki Iraq. Ko te nuinga o te whakaekenga kaore i taea. He pera ano i te tau 1991. I kite ahau i te ahua o te ope taua Iraqi i mua tata tonu i te whakaekenga o Iraq i te 'Desert Storm''; kare i kaha ki te tiaki i te whenua. Karekau he parepare a Iraq. I te nuinga o te wa ka whakaekea e te US nga whenua kore, na te mea i akohia e ia tetahi akoranga i Vietnam, ahakoa nga mate kino, i kaha ki te tiaki i a ia ano. I Vietnam, i whakamahia e nga kairipoata o te hauauru te kupu 'whakauru'. Ko te US, i kii ratou, i 'whakauru' ki Vietnam. Ko te 'whakauru' he kupu horihori karekau he tikanga. I roto i te meka, US i whakaekea Ko Vietnam ki te Tonga, he whenua i kiia ko te tiaki, i te iti rawa i runga i ana kaiwhakatairanga. Ko te 'Invasion' kaore i whakamahia.
FB: Ko tetahi o to kiriata whakamutunga e kiia nei ko "Te pakanga kaore koe e kite", ko nga tangata kaore e kitea e matou ko nga tangata kei runga i te whenua, ko nga tangata e whawhai ana ki te rangatiratanga, e whawhai ana mo tetahi wawaotanga. Whai muri i to maatau uiuinga i tenei po, ka korero matou ki tetahi wahine kaitoi mai i Nablus, he Wahine ko Beesan Ramadan, he aha to korero ki nga tangata o te whenua e mate ana i nga mahi a te Tai Hauauru?
JP: Ki taku whakaaro kei te whakawhirinaki katoa tatou ki nga tangata penei; e huti mai tatou i te faaururaa no roto mai ia ratou no te mea e mea faahiahia ratou. Ko nga Palestinians e whakahihiri ana i a tatou no te mea kei te haere tonu ratou; e kore ratou e tuku. Ae, kua wehea tinana a Gaza mai i te West Bank, nga rohe e nohoia ana, engari ahakoa kaore i tino angitu. Kei te maumahara ahau ki te matakitakinga o nga tamariki Pirihitia e haere ana ki te kura me o ratou kakahu o te kura, he kikorangi me te awha, e haere ana i roto i nga otaota., maha kua whakararuraru ratou i nga po me te whakararuraru pea i a ratou ano i nga whakaekenga mai i te rangi; heoi ano he whakaaro mo ratou e tino whakakorikori ana. He whakahihiri ratou.
Na ko Palestine tonu te take. Kia tae ra ano te whakawa ki Palestine kare he rangimarie ki te rohe, ki te ao ki tua atu.
FB: Mihi John, mihi ano.
Ko te putea a ZNetwork na te atawhai o ana kaipānui.
Donate