Bill Fletcher se prezidan TransAfrica, yon òganizasyon politik nasyonal nan Washington ki fè fas ak pwoblèm ki antoure Lafrik. Apre yo te eli administrasyon refòm John Sweeney an 1995, Fletcher te vin direktè edikasyon federasyon travayè a, epi pita yon asistan Prezidan AFLCIO John Sweeney. Fletcher te fòse soti nan politik radikal li a, depi lè sa a, Fletcher te pwopoze yon seri ide lajè pou yon direksyon vrèman nouvo pou sendika ameriken yo. Yo klèman bezwen li. Pandan AFL-CIO ap prepare pou rankontre nan Chicago nan Lendi, pousantaj travayè òganize Ozetazini (an jeneral 10%) pi ba pase sa li te ye depi ane 1920 yo. Pandan ke sendika yo ap debat sou chanjman estriktirèl yo, epi kèk menase pou yo kite AFL-CIO a nèt, Fletcher di pwoblèm travayè yo rive paske sendika yo sispann se òganizasyon radikal yo te yon fwa. Deba aktyèl la twò limite, li di. Okontrè, mouvman travayè a bezwen yon chanjman pwofon nan direksyon politik. Li te entèvyouve semèn sa a pa jounalis travay David Bacon.
K: Mwen ta renmen poze w kesyon sou kritik w ap fè sou deba a li menm, plis pase youn nan de pati ki ladan l yo. Ou di Inyon Entènasyonal Anplwaye Sèvis (SEIU) ak AFL-CIO li menm yo pa vrèman goumen pou pwoblèm yo. Lè w site nan pi resan pyès ou a, ou di, "deba diskisyon sa yo fè yon sipozisyon danjere: ke n bès sendika yo se sitou fòt estrikti AFL-CIO a ak/oswa fason AFL-CIO te opere." Kisa ou vle di pa sa?
A: Premyèman, gwo resous ki nan mouvman sendikal la pa egziste nan nivo AFL-CIO, alòske sendika yo menm se responsab pou òganize yo. Sa a se yon privilèj yo te cheri anpil. Nan deba sa a sou AFL-CIO ak estrikti li yo, gen anpil ti diskisyon sou pratik aktyèl divès sendika afilye yo.
Sa mwen santi ki manke nan deba sa a, se yon analiz reflechi, solid sou kondisyon ekonomik ak politik n ap fè fas ak enplikasyon yo genyen pou kalite òganizasyon sendika yo ta dwe fè, ak estrikti yo bezwen pou akonpli sa. Nan absans analiz sa a ou ka fè tout kalite sijesyon estriktirèl men yo pa nesesèman rive nan pwoblèm nan.
Pwoblèm nou yo enkli sa k ap pase deyò – sitiyasyon ekonomik ak politik – ak letaji ki egziste nan mouvman travayè a. Inyon nou yo soufri nan yon konsèvatis pwofon, yon echèk yo rekonèt kalite chanjman k ap pase, ak kidonk bezwen nou pou yon mouvman trè vizyonè.
K: Ou mansyone konsèvatis mouvman travayè ameriken an. Mwen panse ke pou nenpòt moun ki te gen anpil kontak ak sendika soti nan Lafrik di sid rive nan Amerik Santral, menm Kanada, nou sanble byen konsèvatif an konparezon.
Pandan Lagè Fwad la, moun sa yo ki te reyèlman gen yon vizyon radikal yo te sitou chase soti nan mouvman travayè nou an. Se konsa, ou pa ap atann anpil? Ki kote yon vizyon pi radikal, tankou sa w ap dekri a, ta soti?
A: Mwen espere anpil, men sa mwen sijere se sa mwen kwè ki nesesè, pa senpleman dezi. Si nou pral gen yon mouvman travayè renouvle, sa yo se etap nou bezwen pran. Kòm yo di, nou ka kontinye reranje chèz sa yo sou Titanic la, men bato a ap koule. Enkyetid mwen se, kisa nou fè? Ki kalite analiz nou bezwen? E, donk, ki chanjman nou bezwen nan pratik sendikalis la pou nou reyisi ak bati pouvwa a?
Èske sa vle di solisyon radikal? Damn dwa li fè! Nou bezwen yon lòt kalite lidèchip. Pifò nan lidè yo nan mouvman travayè a reyèlman ta dwe pran retrèt. Malerezman, moun yo vinn trè alèz, men, pi enpòtan pase sa, yo te fè sèten sipozisyon mal sou politik ak ekonomi peyi sa a. Sendika yo pa aksepte nan peyi sa a pa elit la gouvène. Yo pa aksepte pa kapital la.
K: Youn nan pwoblèm ou lonje dwèt sou yo se globalizasyon, ak fason sendika yo apwoche fason kapitalis opere sou yon echèl entènasyonal. Anplwaye Sèvis yo gen yon pwopozisyon nan lis 10 pwen yo ki pale sou fason sendika yo ta dwe mennen relasyon entènasyonal yo. Li mande pou sendika yo jwenn patnè nan lòt peyi, menm pou yo òganize yo, pou yo ka fè fas ak patwon komen. Se sa mwen tande Sekretè Trezorye AFL-CIO Richard Trumka di nan New York dis ane de sa, lè administrasyon Sweeney la te nan pwosesis pou yo te eli. Nan moman sa a te sanble yon gwo chanjman nan Gè Fwad la, ke sendika yo ta kolabore ak nenpòt moun ki vle goumen kont patwon komen nou yo. Koulye a, sa a pa sanble tèlman radikal. Ki limit la ke w ap montre?
A: Ou gen rezon, li pa radikal ankò. Gen yon kantite sendika ki te fè sa, tankou UE ak Steel Workers yo. Se yon egzanp enpòtan nan sa mwen rele “solidarite pragmatik,” e li ta dwe fèt. Men, sa ki manke nan diskisyon sa a se yon repons mouvman travayè a nan politik etranjè ameriken.
K: Tankou lagè pou egzanp?
A: Egzakteman, tankou lagè a, paske sitiyasyon entènasyonal la se sou plis pase kòporasyon miltinasyonal yo. Globalizasyon antrepriz ak entèvansyon militè yo mare. Nan mouvman travayè a gen yon absans konpreyansyon sou relasyon ki genyen ant de la. Se poutèt sa nou jwenn manipile nan repons lan nan 9/11, pa jistifikasyon pou lagè a. Sendika nan rès mond lan pa senpleman mande nou si nou pral kanpe ak yo kont General Electric, General Motors, oswa Mitsubishi. Yo vle konnen: Ki pozisyon ou genyen sou anpi ameriken an, konsènan lagè agresif oswa koudeta? Si nou pa gen anyen pou nou di sou bagay sa yo, ki jan nou ka espere gen okenn kredibilite?
K: Nan kèk fason, mwen sanble ke kòporasyon ameriken k ap opere nan yon peyi tankou Meksik oswa El Salvador yo, nan kèk fason, opòtinis. Yo ap pran avantaj de yon sistèm ekonomik ki egziste deja, epi yo ap eseye fè li fonksyone yo pwodwi pwofi. Yo pral eksplwate diferans nan salè pou egzanp, oswa kapasite yo pou mande konsesyon nan men gouvènman yo nan lòd yo tabli faktori nan peyi yo. Kesyon sendika yo raman poze se kisa ki lakòz povrete nan yon peyi tankou El Salvador? Ki sa ki pouse yon travayè antre nan yon faktori ke, gade li soti nan Etazini, nou rele yon sweatshop? Ki wòl Etazini jwe nan kreye sistèm povrete sa a?
A: Ou gen li. Nan mouvman sendikal nou an, nou pa gen diskisyon sa a. Nou detwi depatman edikasyon, oswa nou fè edikasyon an tou senpleman yon zafè teknik. Nou pa vreman travay avek nou bann manm pou devlop en kad pou reponn sa bann kestyon. Se konsa, mouvman nou an vin inefikas nan batay alantou pwoblèm sa yo. Sa a se yon pati nan sa ki manke nèt nan deba sa a kounye a sou fason sendika nou yo estriktire. Solisyon senp yo ap mete devan pou pwoblèm trè konplèks, souvan ak yon wo nivo awogans, soti nan tou de bò.
K: Mwen wè AFL-CIO ap fè kanpay nan Washington kont CAFTA, pa egzanp. Lobiis travayè yo pral moute nan Capital Hill epi mobilize presyon sou Kongrè a pou defèt li. Nan yon sèten mezi, sendika yo pral soti nan
afilye lokal yo epi yo pral mande manm yo fè apèl nan telefòn oswa ekri lèt bay Kongrè a. Men, sa ki sanble ap manke se sa w ap lonje dwèt sou - yon kalite edikasyon nan baz mouvman travayè a.
Aksyon nan Washington souvan pa gen anpil fòs dèyè yo paske gen anpil efò pou kreye yon manm sendika konsyan, edike ki prepare pou pran aksyon.
A: Rasin pwoblèm sa a se yon kalite pragmatism Ameriken ki denigre edikasyon. Genyen tou pè ke yon manm edike ka leve epi mande chanjman. Men, se poutèt sa, nan sitiyasyon sa a kounye a, moun bezwen mande plis nan tou de bò deba a.
Pou youn, tout nosyon an nan menase rale soti nan AFL-CIO a se, nan pi bon, yon erè taktik. Moun sa yo ki vle chanjman pèdi kredibilite ak gwo baz moral. Sa a te vire deba sa a nan yon echanj trè pèsonalize, tankou tire misil atravè zòn demilitarize a. Sa ki nesesè kounye a, dezespereman, se vwa ki di, ann rale bak pou yon ti moman epi angaje yo nan kalite diskisyon nou bezwen an. Pa egzanp, mwen li yon lèt ki soti nan Tom Buffenbarger, prezidan Inyon Machinist yo. Mwen pa dakò avè l sou prèske tout bagay, men li te poze yon kesyon trè enpòtan. Ki poursantaz lafors travayer nou vreman bezwen sendika pou fer en sanzman kalitatif dan nou sityasyon? Li mennen nan mande tèt nou, kisa nou vle di ak pouvwa?
K: Ou vle di moun di nou bezwen plis manm, men pa di konbyen oswa nan ki endistri yo?
A: Egzakteman, epi si ou di nou bezwen òganize 30% nan mendèv la pou fè yon chanjman kalitatif, sa a se yon diferans menmen ak kote nou ye. Men, omwen si ou poze kesyon an, Lè sa a, ou ka kòmanse pale sou estrikti sendika yo ta ka bezwen, oswa enplikasyon estratejik objektif sa a. Moun k ap pale anpil de restriktirasyon ta ka oblije pwopoze lide plis radikal pou yo ka akonpli yon objektif konsa.
Men, jan pawòl la di: si ou pa konnen ki kote ou prale, nenpòt wout ap mennen ou la. Lè ou gen plizyè solisyon estriktirèl ke yo mete devan nan absans objektif estratejik klè, li vrèman jis yon repons nan nivo trip.
K: Pale sou òganize 30% nan mendèv la sanble tèlman lwen ke mwen panse li difisil pou moun imajine sa ki ta ka reyèlman nesesè pou fè yon avanse konsa. Malgre pi bon entansyon, menm pale, depi Sweeney te vini nan 10 ane de sa, te gen sèlman yon ane kote AFL-CIO a ogmante pousantaj manm sendika a nan mendèv ameriken an. Chak ane lòt pase sa nou te toujou desann. Apre sa, mwen pa panse ke li se pou mank de eseye, byenke nou ka pale sou ki sa eseye konsiste de, ak ki dezavantaj yo nan efò sa yo te. Sepandan, mwen sonje lè m te yon òganizatè nan fen ane 1970 yo ak ane 1980 yo. Lè sa a, pa te gen okenn konsansis nan mouvman travayè ameriken an ke nou menm te bezwen òganize nouvo manm nan tout. Donk, ann pran youn nan baryè ki anpeche kalite kwasans sa a – rasis nan mendèv ameriken an, ak rasis nan mouvman travayè ameriken an tou. Ki jan mouvman travayè a ta dwe diskite sou pwoblèm sa a, ki ta diferan de kalite deba k ap pase kounye a?
A: Diskisyon sou sèks oswa ras kounye a sitou fini konsantre sou divèsite - konbyen moun ki sou tab la, konbyen moun ki nan lidèchip? Sa a se yon diskisyon sou si wi ou non rasyal ak sèks complexion nan lidèchip nan mouvman travayè a reflete baz li yo. Pandan ke sa a enpòtan, diskisyon ki pi fondamantal la se youn nan enklizyon. Ki moun ki pran desizyon yo? Ou ka gen yon konsèy egzekitif sendika kote 30% nan lidè yo se moun ki gen koulè.
Men, si sitou blan yo toujou ap pran desizyon yo, se fondamantalman abiye fenèt.
Sa mwen pa tande se yon diskisyon sou chanje kilti sendika yo, pou nou chanje moun k ap pran desizyon yo, epi yo vrèman enklizif. Sa ta reprezante yon chanjman dramatik. Deplase kont rasis, kont sèksis, vle di chanje fason nou fè biznis nan sendika yo. Rezo enfòmèl moun ki aktyèlman pran desizyon kounye a pral gen pou kraze.
K: Ki lòt bagay ki ta diferan?
A: Yon eksperyans komen pou pifò travayè koulè se ke nou souvan mande òganizasyon kominotè yo fè yon bagay pou nou. Men, li pa toujou yon lari de-direksyon. Nou dwe kòmanse bati patenarya ak kominote koulè yo, e sa vle di retounen ak lide. Sa pa vle di ke nou pral dakò toutan, men sa vle di sendika yo dwe la sou pwoblèm kominote yo santi yo enpòtan. Ane de sa nan St. Louis ak Boston, lokal sendika yo te kòmanse ak ede yo bati òganizasyon nan kominote klas travayè yo. Yo te pran pwoblèm ras la trè oserye.
Sendika yo te rate kannòt la pa pran yon estrateji iben. Kounye a moun klas travayè yo dwe goumen jis pou yo rete nan vil yo. Yo ap mete deyò, e sa gen yon enpak disproporsyone sou travayè koulè yo. Sendika ak konsèy travay santral yo bezwen gade sou devlopman ekonomik, ak pwoblèm nan lojman ak kreyasyon travay. Sa ta kòmanse ban nou yon bagay nou manke, yon vizyon konvenkan - yon bagay moun pral rasanble. Mwen jwenn deba aktyèl la trè twoublan paske li souvan santi l teknik ak antrepriz. Ki sa ki manke se nenpòt sans sou poukisa dè santèn de milye, si se pa milyon, nan travayè ki pa òganize yo ta dwe rasanble nan sendika yo. Yon fwa sendika yo te yon sous enspirasyon pou òganizasyon kominotè yo, patikilyèman nan ane 30 ak ane 40 yo. Ou pa santi sa jodi a. Nou bezwen yon apwòch trè diferan si nou pral òganize plizyè milyon travayè ki pa òganize.
K: Natirèlman, jou sa yo antre nan yon sendika anjeneral vle di riske travay ou. Ou pale sou sa mouvman travayè a mete nan men travayè yo pou enspire yo fè sa. Prensipalman, kalite agiman yo fè ak travayè yo se ekonomik - ke yo bezwen yon ogmantasyon salè, plis sekirite, ak pansyon ki pa pral disparèt. Yo bezwen pwoteksyon swen sante, ki ap vin de pli zan pli disponib. Sa yo se tout bagay trè enpòtan. Men w ap pale de yon kalite vizyon ki depase sa, pa vre?
A: Mwen definitivman se. Nou bezwen absoliman fè apèl a moun yo pou yo aji sou enterè ekonomik yo imedya. Men, nou ap pale tou de yon mouvman ki enspire moun ki gen yon vizyon pi laj sou jistis sosyal, pa senpleman sa k ap pase nan espas travay la. Se konsa, nou bezwen tou fleksib sou fòm òganizasyon moun rantre nan. Pafwa li ta ka asosyasyon, oswa gwoup ki baze sou okipasyon. Nan lòt fwa moun rantre nan gwoup ki baze sou endistri, oswa atizanal.
K: Èske w ap di ou vle travayè yo kont sistèm nan? Ou panse sa twòp?
A: Mwen panse ke nou dwe pran sou sistèm nan. Nou dwe prepare pou pale sou yon bagay nou te pè di byen fò - ke kapitalis se danjere nan sante travayè yo. Li kraze travayè yo chak jou. Nou nivo lavi ap bese. Moun ap goumen chak jou pou peye pou asirans sante, si yo menm genyen li. Travayè yo souvan oblije chwazi ant peye lwaye yo, oswa ipotèk yo, ak resevwa swen sante. Se konsa, wi, sa vle di pran sou sistèm nan. Gen yon bagay fondamantalman mal ak priyorite sosyete sa a, e nou dwe gen kouraj ase pou nou di li.
K: Lè nou gade nan istwa travayè a, te gen de epòk kote yon pati enpòtan nan mouvman travayè a te di bagay konsa. Pandan peryòd Wobblies yo nan kòmansman ane 1900 yo, oswa peryòd CIO a pandan ane 1930 yo, bò gòch la te fò. Te gen pati politik òganize ki kritik kapitalis, ki te mande pou lòt kalite sistèm sosyal. Jodi a jan de gòch nan Etazini trè fèb e piti. Kidonk, kiyès ki kapab bay kalite vizyon sa a? Mouvman travayè a li menm? Ki moun ki ka fè sa pati gòch yo te fè nan tan sa a pi bonè?
A: Nou bezwen pati politik goch, dezespereman. Nou bezwen yon vwa ki klèman anti-kapital, ki pa gen eskiz. Men, nou pa ka chita epi tann pou konstwi yo, anvan nou ka fè nenpòt lòt bagay. Nan mouvman sendika a, nou ka gen batay sa a tou. Nan tan lontan, Wobblies yo ak CIO yo te enfliyanse tou pa egzistans travayè radikal yo, ki t ap chèche repons radikal. Se youn nan rezon ki fè nou bezwen louvri pou nou gen deba sou fason peyi sa a, oswa menm planèt la, ap mache.
K: Èske ou panse deba k ap fèt nan AFL-CIO kounye a, sou estrikti, ta ka vin yon pi gwo deba sou politik?
A: Li dwe repare. Kounye a, li pa kenbe yon balèn nan sa nou te gen nan tan lontan an, oswa sa nou bezwen kounye a. Deba aktyèl la pa sèlman itil anpil, men li potansyèlman trè destriktif. Nan absans diskisyon politik reyèl, atak pèsonèl yo te parèt. Se konsa, nou fini ak atak sou John Sweeney, oswa Andy Stern. Deba a fini vin trè pèsonèl, olye ke yon diskisyon reyèl sou sibstans, sou avni sendika nou yo.
ZNetwork finanse sèlman atravè jenerozite lektè li yo.
Fè yon don