Trgovina
Prije 1996 godine, XNUMX., u 'Glyndebourne Festival Opera' izveden je oratorij Georgea Friderica Handela.
Glyndebourne je engleska seoska kuća u blizini Lewesa, u istočnom Sussexu u Engleskoj.
Ime oratorija bilo je 'Teodora'. Skladao ju je Handel u dobi od 64 godine, 1749. godine, dok su mu zdravlje i vid već počeli slabiti.
Nije pretjerano reći da je jedina glazba koja je prepoznatljiva i koju vole gotovo svi ljudi našeg planeta refren 'Hallelujah' Handelovog 'Mesije'.
'Teodora' i 'Mesija' jedini su kršćanski oratoriji koje je Handel ikada skladao. Za razliku od 'Mesije', “Theodora bio potpuni promašaj. Navedeni su razni razlozi za to, među njima i potresi koji su protjerali bogatije slojeve iz Londona u proljeće 1750. (započeli su u veljači) i činjenica da se ta priča nije mogla pronaći u Bibliji.” [Winton Dean, 'Handel's Dramatic Oratorios and Masques', Clarendon Press, Oxford, 1959., stranica 572]. Međutim, sam Handel imao je suprotno mišljenje. Kada je Thomas Morell (vidi dolje) upitao Händela “nije li na Veliki zbor u Mesiji gledao kao na svoje remek-djelo, Händelov odgovor je bio: “Ne, mislim da je Zbor na kraju drugog dijela u Theodori [je] daleko Izvan to."
Godine 1687., dakle 62 godine prije nego što je Handel skladao 'Theodoru', anonimno je objavljen tekst s naslovom Mučeništvo Teodore i Didima, napisao Robert Boyle (1627-1691), plemeniti Englez, četrnaesto dijete prvog grofa od Corka,…………………………. [u ovom trenutku sam prestao pisati, otišao do svoje spavaće sobe, sjeo na stolicu i uključio TV da gledam, na DVD-u tursku seriju “Karadaji”, koju 'koristim' kao medij za opuštanje od stresa pandemije, pomisao da je Aspasia, moja suputnica, u staračkom domu s Alzheimerovom bolešću, itd. Tek nekoliko minuta kasnije osjetio sam potres koji me pogodio grčki otok Samos i turski obalni grad Izmir (Smirna na grčkom. Riječ 'smirna' odnosi se na gumu arapskog drveta koja se koristi za balzamiranje mrtvih). Potres je trajao oko 20 sekundi. Moja prva unutarnja reakcija bila je da izjurim iz kuće. Nisam.]
Natrag na Roberta Boylea. Boyle, fizičar i prirodni filozof, je Boyle o kojem nas u srednjoj školi uče kao o "Boyleovom zakonu": Tlak pomnožen s volumenom zatvorenog plina je konstantan ako se temperatura i masa održavaju konstantnima. Boyle je također bio gorljivi kršćanin i tvrdio je da je proučavanje prirode vjerska dužnost!
[Zbunjena bilješka: Nije samo Boyle ono što nas zbunjuje. U ladici Isaaca Newtona, nakon njegove smrti, pronađena je vrlo ozbiljna rasprava... o kršćanskom trojstvu Boga, Sina i Duha Svetoga! Je li to bilo zbog anomalije u njihovim osobnostima ili je to bilo zbog utjecaja društava u kojima su rođeni? Kraj bilješke]
Theodora
Tekst (libreto) 'Theodore' napisao je Thomas Morell prema tekstu Roberta Boylea. Priča pripovijeda događaje koji su se dogodili u Antiohiji oko 304. godine poslije Krista pod okupacijom Antiohije od strane Rimljana.
U mom ZNet komentaru od 25. prosinca 2012. s naslovom “Puran Asi i Demir”, spominje se: “I kad ga [Barnaba] nađe [Pavla], odvede ga u Antiohiju. I dogodi se da su se cijelu godinu okupljali s crkvom i poučavali mnogo naroda. I učenici su se nazivali kršćanima prvi u Antiohiji.” ['Djela apostolska', 11:26. Biblija: verzija kralja Jamesa, naglasak dodan.]
Lica priče su:
Valens, rimski prefekt Antiohije ( Valens je latinska riječ koja znači: sjak jedan)
Teodora: Kršćanska mlada žena (Teodora je grčka riječ koja znači: Božji dar)
Irena: Teodorina družica (Irena je grčka riječ koja znači: mir)
Didimus; Rimski mlađi časnik (Didymus je grčka riječ koja znači: blizanac)
Septmus: Rimski časnik, senor u rangu Didymusa (Didymus je latinska riječ koja znači: sedmi)
Theodora iz Glyndebournea hrabra je kreacija Peter Sellars, ravnatelj Oratorija. Sellars seli priču iz Antiohije u Ameriku, kako kaže Noam Chomsky proroci Biblije bili su intelektualci tog vremena. Također kaže da su ih progonili njihovi bližnji.
Tako je Sellars prije 24 godine u Glyndebourneu 'prorekao' da će Valens iz 'Theodore' biti osoba po imenu Donald Trump i da će on biti 'jaki', odnosno predsjednik Amerike.
Prijelaz iz Antiohije u Ameriku prilično je lagan. Rimljane 'Theodore' lako mogu zamijeniti pristaše Donalda. Uključeni su, dakle, Evanggelikee (Evangelikanci ispravno napisani). Kršćani koji pate smo 'mi ljudi', to jest 'neoprane mase'.
Glumac odabran za ulogu Valensa je Frode Olsen, oličenje bijele nadmoći. Malo je viši od Donalda, stvarno plavokos, puno dotjeraniji od Donalda, a glava mu je gotovo kopija glave kipa kojeg je Hitler predstavljao kao apoteozu bijele rase.
Čitatelj sadašnjeg teksta je pozvao nabaviti Glyndebourne DVD 'Theodora' i obratiti pozornost i uživati prvi prizor prvog čina! Handel je sam napisao na notnom zapisu, riječ Pomposo, to je pompozno, kao smjernica za način na koji bi se glazba trebala izvoditi!
Olsen kao Donald je izvrstan. Izraz njegova lica ultimativna je interpretacija nacističke ili kriptonacističke duše. Uzimanje DVD-a je obavezno!
Potres i Antiohija
Potrebno ponavljanje: “20. svibnja 526. godine... veliki potres sravnio je Antiohiju. Bilo je 250.000 (dvjesto pedeset tisuća) mrtvih... Postoji scena u jednoj od ovih uskih ulica... s Asi naslonjenom na jednu od onih zidani zidovi kuće i Demir okrenut prema njoj….opet u jednoj od onih uskih ulica [Antiohije] sa zidanim zidovima kuća…dama arhitekt [sluša] vodiča koji spominje potrese koji su pogodili Antiohiju, čak i blage šaliti se s tim.” [Moj komentar na ZNetu od 25. prosinca 2012. s naslovom: 'Puran od Asija i Demira'.”
Jučer, u večernjim vijestima u Ateni, na TV ekranu bila je slika uske ulice na otoku Samos od oko 8 stopa široke. Na lijevoj strani slike bila je hrpa kamenja, poput piramide, visoka oko 5 stopa. Šetajući ovom uskom ulicom otprilike dva sata nakon udara potresa, bili su dječak i djevojčica, stari 17 i 15 godina. Nalazili su se na dnu gomile kamenja koje je na smrt smrskalo kamenje zidanog zida jedne od kuća u uskoj ulici.
Oko 60 do 80 posto kuća na našem planetu izgrađeno je sa zidanim zidovima, osim drvenih konstrukcija u SAD-u.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije