Ma ka hoʻolauleʻa ʻana i ka lā kūʻē ʻōiwi ma ʻOkakopa 12th, ua hoʻolaha ke aupuni Venezuelan i nā hana he nui i manaʻo ʻia e kōkua a hoʻoikaika i nā kaiāulu ʻōiwi. Ua ʻōlelo ʻo Nicia Maldonado, ke kuhina no ka poʻe ʻōiwi, i nā mahina hope o ka makahiki e hoʻolālā ana ke aupuni e hoʻokumu i kekahi mau kaiāulu socialist e noho ʻia e nā kaiāulu ʻōiwi. E hoʻolālā ʻia kēia mau kamaʻāina "e kūkulu hou i ka mea a mākou i kapa ai i ka socialism indo-American, e kūkulu hou i kēia manaʻo kupuna i hōʻole ʻia no ka manawa lōʻihi, a mākou e hoʻopaʻi nei i kēia manawa," i ʻōlelo ai ke kuhina i ka ʻoihana nūhou aupuni AVN.[1] I kēia manawa, ʻōlelo ʻo Ricardo Menéndez, ke Kuhina no ka ʻepekema a me ka ʻenehana a me ka hope pelekikena no ka ʻoihana waiwai, ua hoʻohui ʻia nā kaiāulu ʻōiwi i loko o ka Grand Venezuelan Housing Mission,[2] kahi i hoʻohiki ai ke aupuni e kūkulu i ʻelua miliona mau hale i nā makahiki ʻehiku e hiki mai ana.[3]
He wahi liʻiliʻi wale nō kēia mau hana o nā kulekele ākea a ke aupuni e pili ana i nā kaiāulu ʻōiwi. ʻO ke Kumukānāwai Lahui o 1999 a me ke Kānāwai Organic on Indigenous Peoples and Communities (LOPCI) ke koi aku i ke aupuni e lawelawe a mālama i nā pono kūikawā no ka poʻe o nā kūpuna ʻōiwi. ʻO kēia ka kuleana e hoʻokaʻawale a noho i ko lākou ʻāina kupuna, e ʻike ʻia ma ke kānāwai he ʻōiwi, e loaʻa i ka ʻōlelo ʻelua a i ʻole nā ʻōlelo he nui, e koho i ko lākou mana ʻoiaʻiʻo a e ʻike ʻia kēlā mau mana, e koho i ʻekolu mau ʻelele ʻōiwi ma ka ʻAha Lahui, e e hoʻokō i nā loina kuʻuna waiwai a me ka hoʻomana i kā lākou makemake, e hoʻomaʻamaʻa i ka lāʻau kuʻuna me ka ʻae ʻana o nā maʻi, a me ka mālama ʻana i kā lākou ʻano genetic mai ka hoʻohana ʻana.[4] ʻIke maopopo kēia ʻano kānāwai i nā ʻike kūʻokoʻa, nā ʻike, a me nā pilikia e pili ana i ka poʻe ʻōiwi, hoʻomaopopo i ka pepehi kanaka a me ka hoʻomāinoino ʻōnaehana i loaʻa iā lākou, a ke kau nei i ke kumu no ko lākou hoʻōla hou ʻana.
ʻOiai ua hoʻokō maikaʻi ʻia kēia mau kuleana i nā kaiāulu ʻōiwi he nui, ua kū lākou i nā pilikia i nā poʻe ʻē aʻe. ʻO kekahi keakeʻa ʻo ia ka nele o ka wehewehe ʻana i ke ʻano o ka ʻōiwi. Ua wehewehe ka LOPCI i ka poʻe ʻōiwi penei:
"ʻO nā poʻe a pau e pili ana i ka poʻe ʻōiwi, ka poʻe e noho ana ma ka ʻāina [e pili ana i ka ʻāina aupuni e like me ke Kumukānāwai o ka Repubalika Bolivarian o Venezuela], a mālama lākou i ka moʻomeheu, pilikanaka, a me ka ʻike waiwai o ko lākou poʻe a kaiāulu paha. , a hoʻomaopopo iā lākou iho e like me ia a ʻike ʻia e ko lākou poʻe a i ʻole kaiāulu, ʻoiai ʻoiai e lawe ana i nā mea o nā moʻomeheu ʻē aʻe.[5]
Pehea inā e hoʻokō ʻia kekahi o kēia mau kūlana, akā ʻaʻole lākou a pau? No ka laʻana, he aha ka mea e hana ʻia ke hānai ʻia kahi keiki Wayūu koko piha i kahi kaiāulu hana Katolika, a makemake ʻo ia e ʻai i ka pizza a pāʻani i nā pāʻani wikiō, a ʻike pū me nā Wayūu ʻē aʻe i loko o ke kūlana like? He aha inā inā noho ka ʻohana Wayúu i haʻalele ʻia i ke kūlanakauhale a ua mahi i kahi moʻomeheu kūlanakauhale hou, a hana i kekahi akā ʻaʻole nā kuʻuna kahiko? Hiki i ke kanaka Wayūu ke koho e loaʻa i kekahi mau pono ʻōiwi, e like me ka hoʻonaʻauao ʻōlelo ʻelua, akā e hōʻole i ke kuleana e hoʻi i ka ʻāina o kona mau kūpuna? He aha ka manaʻo o ka mālama ʻana i kahi moʻomeheu ʻōiwi, inā ua pau ka moʻomeheu ʻōiwi a pau, a ke loli mau nei i ka wā?
Pehea ka poʻe he koko ʻōiwi hapa? He nui nā Wayūu e mālama ana i nā koena o kā lākou moʻomeheu makua kāne e ʻōlelo inā ʻo ka makuahine ʻo Wayūu a ʻo ka makuakāne he lāhui ʻē aʻe, a laila ʻo Wayūu ke keiki, akā inā ʻo Wayūu ka makuakāne a ʻo ka makuahine he lāhui ʻē aʻe, a laila ʻaʻole ʻo ke keiki. Wayūu.[6] He aha inā ʻaʻohe kuʻikahi ma waena o nā Wayūu, a ʻaʻohe hoʻi hoʻoholo hoʻoholo i hiki ke hana i ka manaʻo, no ka hoʻoneʻe ikaika ʻana a me ka hoʻopuehu ʻana o ka poʻe Wayūu mai ko lākou ʻāina kupuna?
Hāʻawi ka Paukū 123 o ke Kumukānāwai i ka poʻe ʻōiwi "ke kuleana e mālama a hoʻolaha i kā lākou mau hana waiwai ponoʻī e pili ana i ka pānaʻi, lokahi, a me ka hoʻololi ʻana." ʻO ke ʻano o kēia, ʻaʻohe kuleana o ka poʻe ʻōiwi i hoʻomaʻamaʻa ʻole i ka pānaʻi, ka lokahi, a me ka hoʻololi ʻana i kā lākou mau hana waiwai kuʻuna?
ʻO ka wehewehe ʻana a me ka nebulous o ke ʻano o ke ʻano o ka ʻōiwi he mau kulekele koʻikoʻi koʻikoʻi no ka mea ʻaʻole kūpono ia me ka hoʻokaʻawale kānāwai maopopo ʻana o nā poʻe ʻōiwi ma ke ʻano he hui kūikawā me kahi ʻokoʻa o nā kuleana ma Venezuela. Ua ʻike ʻia ma ke kānāwai he ʻokoʻa ka poʻe ʻōiwi mai nā hui ʻē aʻe i hoʻokaumaha ʻia e ka mōʻaukala, e like me nā wahine, afro-Venezuela, ka papa hana, nā mahiʻai ʻāina ʻole, ka poʻe LGBT, a me ka poʻe kīnā. ʻOiai ʻo kēia mau pūʻulu hoʻoluhi ʻē aʻe i kaʻana like i ka politika, kaiapuni, ka waiwai, ka moʻomeheu, ka hoʻonaʻauao, ka pilikanaka, a me nā pono ʻohana e like me ka lehulehu ākea, ua wehewehe ʻia nā kuleana ʻōiwi ma kahi ʻāpana o ke Kumukānāwai Venezuelan.[7] ʻOiai ʻo ka poʻe Venezuela ʻole he ʻāpana o ka ʻōnaehana aupuni i hui pū ʻia, ua ʻae ʻia nā kaiāulu ʻōiwi e noho ma ke ʻano he mau aupuni semi-autonomous, e hiki ai i nā ʻōnaehana politika like ke noho i loko o ka ʻāina aupuni.
Hāpai kēia i nā nīnau koʻikoʻi e pili ana i nā papahana aupuni i hoʻokomo ʻia i nā kaiāulu ʻōiwi. No ka laʻana, ua hoʻolaha pololei ʻia nā kaiāulu socialist e ke Kuhina Maldonado i ka noʻonoʻo pono ʻana i nā ʻano hui kuʻuna kuʻuna? Na ke aupuni a i ʻole nā kaiāulu ʻōiwi e hoʻoholo pehea e hoʻolālā ʻia ai nā papahana? Pehea inā ʻaʻole kūlike ka moʻomeheu kuʻuna o ka poʻe ʻōiwi me nā loina pilikanaka o ke aupuni, a inā ʻaʻole ʻae ke aupuni a me ka poʻe ʻōiwi i ke ʻano o ke kaiāulu? ʻO ka mana kūʻokoʻa kālai'āina ʻōiwi, e pili ana i ka 1% o ka heluna kanaka maoli,[8] lanakila ma luna o ka papahana socialist o ka lāhui? E kūkulu anei ka Grand Venezuelan Housing Mission i nā ʻano hale like no nā kaiāulu ʻōiwi e like me ka hana ʻana no ke koena o ka heluna kanaka, a i ʻole e hoʻololi paha i ke ʻano o nā hale i ke ʻano o nā ʻohana a me nā ʻano pilina ma waena o nā lāhui kanaka like ʻole?
Ua pane ʻia kekahi o kēia mau nīnau e ka kikokikona o nā kānāwai. No ka laʻana, ʻōlelo ka Paukū 7 a me ka Paukū 134 o ka LOPCI i nā hana kālaiʻāina a me ka hoʻokolokolo ʻōiwi i nā palena i hoʻokumu ʻia ma ke Kumukānāwai a me ke kānāwai. Me he mea lā inā makemake kekahi hui ʻōiwi e hoʻopaʻi i ka hoʻopaʻi make, nā kauā ponoʻī, a i ʻole ke kālepa ʻana i nā wahine no ka waiwai ma ke ʻano o ka hana maʻamau o ka male ʻana, a laila ua hiki i ke aupuni aupuni ke komo, ʻoiai ua pāpā ʻia kēia mau hana a pau e ke kānāwai. Eia kekahi, ʻo ka Paukū 126 o ke kumukānāwai e pāpā ana i ka hoʻokaʻawale ʻana, me ka ʻōlelo ʻana "ʻo ka poʻe ʻōiwi… he ʻāpana o ka lāhui, ka mokuʻāina, a me ka poʻe Venezuelan, ʻo ia hoʻi, hoʻokahi, aliʻi, a ʻaʻole hiki ke hoʻokaʻawale ʻia. E like me kēia kumukānāwai, aia iā lākou ke kuleana o ka mālama pono ʻana i ka pono a me ke ea o ka lāhui. Hiki ke lilo ia mau loina ma ke ʻano he kumu kānāwai e hāʻawi ai i ke aupuni e hoʻokumu i ka papahana aupuni ma mua o ka ʻōiwi ma kekahi mau kūlana. Eia hou, ua kuhikuhi nā kānāwai i ka hana ʻana i nā hoʻoholo paʻakikī e pili ana i nā pilikia e like me ka hoʻokaʻawale ʻana i ka ʻāina ʻōiwi a me ka hoʻomohala waiwai. Hōʻike ka ʻatikala 11-19 o ka LOPCI i nā kaʻina hana like ʻole o ke kūkākūkā ʻana ma waena o ka poʻe ʻōiwi a me ke aupuni. Pono kēia kaʻina hana i ke kamaʻilio komo ʻana ma waena o nā luna aupuni a me nā "hui" ʻōiwi i hoʻonohonoho ʻia e like me ke ʻano o ka mana kuʻuna o ka hui ʻōiwi i komo.
ʻOiai ka maopopo a me ka paʻa o nā kānāwai, he mea hou ia, a ʻo nā loina a me nā kaʻina hana hoʻoholo i hōʻike ʻia i loko o ia mau mea he mea hoʻomaka. Ke waiho nei ka wehewehe ʻana i ke ʻano o ka noho like ʻana o nā ʻōnaehana kaiapuni like ʻole a pili i ka hana, a pehea e hoʻoholo ʻia ai nā paio o ka makemake a me nā ʻokoʻa o ka manaʻo.
Mai ke koho hou ʻia ʻana o Pelekikena Hugo Chávez i ka makahiki 2006, ua neʻe ka poʻe kākoʻo o kona aupuni e hui i loko o kahi ʻaoʻao hoʻokahi a hoʻohui i kā lākou mau hana i mea e hoʻonui ai i ka ikaika, ka pono, a me ka pono o kā lākou papahana kipi. Ua hoʻoikaika kēia i nā kaiāulu ʻōiwi a i kekahi manawa hoʻokaʻawale iā lākou no ka hui pū ʻana me nā kulekele socialist a ke aupuni - ka mea i hiki ai ke ʻae kānāwai i nā pono ʻōiwi ma mua - a i ʻole e hōʻoia i ko lākou mana kūʻokoʻa. ʻO ka poʻe ʻōiwi o ka mokuʻāina ʻo Zulia,[9] ʻo ka mea nui, ua kū i kēia nīnau paʻakikī e pili ana i ka hoʻokaʻawale ʻana i ka ʻāina, ka ʻeli lanahu, nā hui limahana, nā ʻaha kūkā, a me nā papahana pili aupuni.
Hoʻokaʻawale ʻāina: The Yukpa Experience
ʻO ka poʻe Yukpa, ka poʻe e noho pōʻino ana ma ke ʻano he poʻe mahiʻai ʻāina ʻole ma nā hale hānai pipi nui kokoke i ka palena ma waena o Venezuela a me Kolombia, ua hauʻoli lākou i ka manawa kūpono e hoʻokaʻawale i ko lākou ʻāina kupuna a kūkulu hou i ko lākou ʻohana i emi iho. Akā, i ko lākou kaha kiʻi ʻana i ka palapala ʻāina a lākou i hoʻomaopopo ai no lākou ponoʻī a hoʻoikaika i kā lākou hihia me nā palapala mōʻaukala, nā hōʻike a ka poʻe anthropologists, a me nā anana topographical, ua hoʻopaʻa ʻia nā luna aupuni i hoʻonohonoho ʻia e hoʻomaʻamaʻa i ke kaʻina hana hoʻokaʻawale. Ua hoʻohana nā luna o ke Kuhina ʻOiwi i nā ʻano hana kuʻuna bureaucratic maʻamau e pale aku i ka hana ʻana i ka mea a ke kānāwai i ʻōlelo ai e hana ai lākou, ʻo ia ka mea e hoʻomaʻamaʻa ai i ka wehewehe ʻana i ka ʻāina ʻōiwi. ʻO nā luna o ka mokuʻāina, i hui politika me nā ʻaoʻao kūʻē ʻēheu ʻākau, ua lawe i ka ʻaoʻao o ka poʻe waiwai waiwai, hāʻawi iā lākou i uhi politika i ka wā i hoʻolimalima ai lākou i nā kāne (he nui o lākou he ʻōiwi) e hoʻouka a hoʻoweliweli i ka Yukpa e hoʻokaʻawale ana i ko lākou Āina. I ka wā i piʻi ai ka Yukpa i kā lākou hana ma 2008 a noho i nā ʻāpana o nā ʻāina pilikino a lākou i ʻōlelo ai no lākou iho, ua hoʻopaʻa ʻia ka pūʻali koa i ka wahi, e ālai ana i ke komo ʻana a me ka hoʻohuli ʻana i kahi kaʻa kaʻa ʻole o nā ʻōpio ʻōpio i ʻimi e hāʻawi i nā meaʻai, nā lāʻau lapaʻau, a kokua e ae i ka Yukpa. Ma hope koke iho, ua hoʻolaha maopopo ʻo Pelekikena Hugo Chávez ma ke kīwī aupuni, "ʻAʻohe kanaka e kānalua: Ma waena o ka poʻe nona nā ʻāina nui a me nā Inia, aia kēia aupuni me nā Inia."[10] Ua kāhea ʻo Chávez i ka hoʻopau ʻana i ka "bureucratization," a ua hoʻopuka i nā kauoha hoʻoholo i ka National Land Demarcation Commission, kahi hui kānāwai o ka Ministry of Environment i hana ʻia me ka hoʻomaʻamaʻa ʻana i nā kuleana ʻāina ʻōiwi, a me General Izquierdo Torres, nāna i kauoha i ka pale ʻana o ʻO nā ʻāina ʻo Yukpa, "e hoʻokaʻawale i nā ʻāina ʻōiwi me ke komo ʻana o nā ʻaha kūkā ʻōiwi."
Me kēlā ʻōlelo hoʻoholo o ke kākoʻo mai ka pelekikena, no ke aha i hoʻomau ʻia ai ke kōmike hoʻokaʻawale ʻāina? ʻEono mau mea i hoʻopili ʻia i hoʻokumu i kēia. ʻO ka mea mua, ʻo ka ʻāina i pili i ka Yukpa i ka wā kahiko, ʻoiai ke hui pū ʻia me ka ʻāina o nā hui ʻōiwi ʻelua ʻē aʻe o ka ʻāina, ʻo Wayúu a me ka Barí, e hoʻopuni ana i kahi hapa nui o ka ʻāina koʻikoʻi. Ua uhi ʻia i nā haneli haneli mau ʻeka e holo ana no nā haneli mau mile mai ka ʻaoʻao ʻākau o ka luawai Sierra de Perijá a hiki i ka hema o ka loko o Maracaibo. ʻO ka lua, ʻo ka palena o Venezuela me Kolombia he wahi pūʻali koa koʻikoʻi ma muli o ka hoʻoweliweli ʻana o ke kahe ʻana mai ka hakakā kaua o Colombia. ʻO ke kolu, ʻo ka Sierra de Perijá ka nui o ka poʻe a me ka ululāʻau, no laila hiki ke maʻalahi i ka mahi ʻana i ka lāʻau lapaʻau a me ke kālepa ʻana. ʻO ka hā, ua waiwai ka wahi i ka lanahu a me nā minerale ʻē aʻe i makemake nui ʻia e ka hui hoʻomohala aupuni, ʻo CorpoZulia. Ua hoʻokuʻu ʻo Pelekikena Chávez i nā papahana lanahu hou a pau ma ia wahi ma hope o nā kūʻē i alakaʻi ʻia e nā hui ʻōiwi i ka makahiki 2007, akā ua ʻōlelo ʻo ia inā e ʻike ke aupuni i ke ʻano o ka unuhi ʻana i ka lanahu me ka hoʻopōʻino ʻole i ka ululāʻau a i ʻole nā kaiāulu ʻōiwi, he koho ia i ka wā e hiki mai ana. . ʻO ka lima, ua hoʻomalu ʻia ka ʻāina e kahi elite pae ʻāina ikaika e kūʻē iā Chávez a hoʻomau i ka hoʻomalu ʻana i ka ʻōnaehana hoʻokolokolo kūloko a ʻoiai, e like me ka ʻōlelo a kekahi poʻe hoʻoikaika kūloko, nā ʻāpana o ka National Guard. ʻO ke ono, ʻo kēia elite nā mea hana nui o ka pipi, ka waiū, ke kulina, a me nā meaʻai pono ʻē aʻe i nele i ka manawa i nā makahiki i hala.
Hoʻokumu kēia mau kūlana i nā hakakā o ke aupuni, nona ke kumukānāwai ke kuleana no ka palekana o kona ʻāina. No nā makahiki he nui, ke ʻimi nei ka hoʻokele ʻo Chávez e neʻe aku mai ka hilinaʻi ʻana i ka lawe ʻana mai i ka meaʻai a me ka hoʻokuʻu ʻana i ka aila. Aia nō ia ma lalo o ka hoʻouka kaua diplomatic a me ka hoʻoweliweli ʻana o ke komo ʻana mai ʻAmelika Hui Pū ʻIa no ka manaʻo ʻole e hoʻokuke aku i nā pūʻali koa Colombian a me nā mea kūʻai lāʻau lapaʻau. I kēia manawa, ke kū nei ʻo ia me nā hoʻoikaika ʻana i kēlā me kēia lā i ka destabilization e ka poʻe elite pae ʻāina, me nā hana pepehi kanaka kūʻē i ka poʻe ʻilihune a me ka ʻāina ʻole, e hoʻoikaika ana i kēlā me kēia neʻe i mua i nā hana hoʻoponopono ʻāina a ke aupuni. I kekahi manawa, ʻaʻole mālama ʻia a hoʻokō ʻia paha nā ʻōlelo hoʻolaha a ka pelekikena a me nā kuhina e pili ana i nā hui ʻōiwi. Ma muli o kēia mau mea a pau, ʻokoʻa ke ʻano o ka mana kūʻokoʻa i loaʻa i nā kaiāulu ʻōiwi ma kēia ʻāina paʻakikī ma mua o ka mana kūʻokoʻa o nā hui ʻōiwi ma nā wahi pilikia liʻiliʻi, ʻaʻohe mea e ʻōlelo ai ke kānāwai.
Ma kēia pōʻaiapili, ua hoʻoholo ke aupuni aupuni i ka ʻae ʻana i ka hoʻomaka ʻana o ka makahiki 2009 i hāʻawi i nā ʻāpana ʻāina liʻiliʻi a kaʻawale i nā kaiāulu ʻōiwi me ka mālama ʻana i ka pūʻali koa o ka mokuʻāina a me ka kūpaʻa kumu o nā ʻāina pilikino nui ma ka ʻāina. Ua hoʻokaʻawale ka manaʻo i ka Yukpa ma waena o ka poʻe i ʻae i ka noi a me ka poʻe i hōʻole. Ua wehewehe kēlā me kēia ʻaoʻao i ka ʻōlelo o ke kānāwai, e koi ana i ka ʻae ʻana o nā kaiāulu ʻōiwi no ka holomua o nā papahana.[11] ma ke ʻano i kākoʻo i ko lākou ʻaoʻao. Ua ʻike ʻia ka hui mua ma nā ʻaha kūkā me nā luna o ke Kuhina ʻŌiwi a me ke Kuhina Hoʻokolokolo e hoʻomaikaʻi i ke aupuni no ka hoʻokō ʻana i kāna kuleana e hoʻokaʻawale i nā ʻāina ʻōiwi. Ua hoʻopaʻapaʻa ka hui hope ʻaʻole lawa ka palena o ke aupuni a ʻaʻole i mālama i ka pono o ka moʻomeheu ʻōiwi a me ka pono, e like me ke koi ʻia e ke kānāwai.[12]
I ʻOkakopa 2009, ua hoʻokō ke aupuni i kāna hoʻolālā a hāʻawi ʻoi aku ma mua o 40,000 ʻeka (100,000 ʻeka) o ka ʻāina i nā kaiāulu Yukpa i ʻae me ka papahana. I kekahi lā ma hope mai, ua lilo ke kūlana i mea pōʻino i ka wā i pana ai kekahi pūʻulu o Yukpa a hōʻeha i ke aliʻi ʻo Yukpa Sabino Romero, nāna i alakaʻi i ka kūʻē i ka noi a ke aupuni, a pepehi i ʻelua mau lālā o kona ʻohana. ʻO Olegario Romero, nāna i alakaʻi i ka hoʻouka kaua, ʻo Sabino a me kekahi kanaka Yukpa i kapa ʻia ʻo Alexander Fernández i hopu ʻia no kā lākou kuleana i ka hakakā. Ua hoʻopaʻa ʻia lākou no ka mea i ʻōlelo ʻia e ka poʻe hana he manawa lōʻihi, me ka hōʻole ʻana i ko lākou kuleana i ke kaʻina hana - ʻo ia hoʻi ka hopena o ka nui o nā mea paʻa ma waena o Venezuela ma muli o kahi ʻōnaehana hoʻokolokolo hewa. ʻAʻole maopopo inā ʻo ka hoʻouka ʻana a me ka hoʻopaneʻe ʻana i ka hoʻokolokolo ma hope o ka hana i manaʻo ʻia e nā elite kūloko a me nā luna aupuni, a i ʻole he hakakā intra-tribal. ʻO kēlā me kēia hihia, ua lawe mai kahi hoʻolaha a nā loio a me nā mea hoʻoikaika i ka hihia i mua o ka ʻAha Hoʻokolokolo Kiʻekiʻe o ka Lunakanawai (TSJ), i hoʻoholo i ka makahiki 2010 he kuleana ko Yukpa e hoʻoponopono i ka hakakā e like me kā lākou mau kaʻina kānāwai kuʻuna.[13] Ua hoʻokō ka Yukpa i kēia kaʻina hana hoʻoholo hakakā ma Iune 2011 i mua o ko lākou ʻohana a me ko lākou hoa Yukpa a me kekahi mau mea hōʻike mai waho o ke kaiāulu. Uaʻae lākou i ka moʻolelo o nā hanana i loko o ka hakakā, hāʻawi i ka hewa, a hoʻoholo i kahi hoʻoholo i loaʻa ka uku kālā mai nāʻaoʻaoʻelua.
No ka hoʻomaopopo ʻana i kēia paio, he mea nui e hoʻomaopopo i ka ʻokoʻa o ke kulekele hoʻoponopono ʻāina a ke aupuni ʻo Chávez ma waena o ka mokuʻāina ʻo Zulia – ʻo ia hoʻi ma waena o nā kaiāulu ʻōiwi a me nā kaiāulu ʻōiwi – a ʻo ia kekahi o ka pilikia. Ua like ka moʻolelo Yukpa me nā moʻolelo o nā mahiʻai mahiʻai he nui ʻole ma ka hema o Lake Maracaibo: Noho ka poʻe mahiʻai i ka ʻāina, hoʻouka ʻia lākou e nā poʻe i hoʻolimalima ʻia e ka poʻe ʻāina, hoʻouna ke aupuni i ke komisina e hāʻawi i nā ʻāpana ʻāina liʻiliʻi. a hoʻopaʻi i ka poʻe nona ka ʻāina, a ʻaʻole hiki i ka ʻoihana hoʻokolokolo ke hoʻokō i ka poʻe hana ʻino i ka hoʻokolokolo. I loko o nā kaiāulu ʻōiwi ʻole he nui, ʻo ka pilikia nui o ka hoʻoponopono ʻāina o ke aupuni, ʻo ia ka hoʻopaʻi ʻole ʻia i ka poʻe pepehi kanaka i ka ʻāina. Akā i ka hihia o ka Yukpa, ʻo ka pilikia nui ʻo ka mālama ʻole ʻana o ke aupuni i ke kulekele hoʻoponopono ʻāina i hoʻolālā ʻia no nā kaiāulu ʻōiwi.
Lahu, Huihui, ʻAha Kūkākūkā, a me nā Misiona ma nā ʻāina ʻo Wayúu
ʻO ka hakakā ʻana o ka poʻe Wayúu e kūʻē i ka eli lanahu ma ko lākou mau ʻāina kupuna kekahi laʻana o ka hoʻopaʻapaʻa ma waena o nā mea mua a me nā kulekele manaʻo maikaʻi o ke aupuni Chávez ma ka mokuʻāina ʻo Zulia. Ua hoʻoneʻe ʻia ka Wayúu e ka ʻeli lanahu i nā makahiki 1980 a me 1990, ma lalo o nā aupuni i makemake i ke kumu hoʻomohala neoliberal. ʻO ke alakaʻi ʻana o Chávez, i hoʻomaka i ka makahiki 1999, ua hoʻolaha i kahi hoʻolālā hoʻomohala e hoʻokō ana i nā ʻoihana mining nui, nā ʻōnaehana, a me nā papahana mahiʻai ma lalo o ka mana o ka mokuʻāina, me ka mālama maikaʻi ʻana i nā limahana i kēia mau papahana a me ka hapa nui o nā waiwai i hoʻokaʻawale ʻia. i nā papahana pilikanaka. Nui nā Wayūu, ʻoi aku ka poʻe ʻōpio hana ʻole i ulu ma ke kūlanakauhale a i ʻole semi-rural slums, ua hoʻokipa i kēia ʻano hoʻomohala ma ke ʻano he manawa kūpono no ka hana a hoʻonui i ka loaʻa ʻana i ka hoʻonaʻauao, mālama olakino, a me ke kōkua meaʻai. Akā, no kēlā poʻe Wayúu e mālama mau nei i kekahi o kā lākou moʻomeheu ʻōiwi a me ke ʻano o ke ola ʻana ma nā kuaʻāina e mamao loa aku mai nā kūlanakauhale nui, ʻo nā kulekele aupuni o Chávez kahi hoʻonohonoho hou o nā pūʻali e hoʻoweliweli ana i ko lākou ʻano o ke ola. Ua paʻa kēia paio ma luna o ka lanahu ma ʻekolu mau wahi nui: ʻO nā ʻoihana hui kākoʻo i kākoʻo ʻia e ka mokuʻāina, nā ʻaha kūkā kamaʻāina, a me nā lawelawe aupuni pololei i kapa ʻia ʻo nā misionari.
Ua hoʻoholo ke aupuni aupuni i ke kānāwai hou e pili ana i nā hui hui i ka makahiki 2001 i hoʻokō i ke kauoha kumukānāwai hou e hāpai a pale i ke kuleana kānāwai o nā limahana e hoʻonohonoho i nā hui ʻoihana pilikanaka a me ke komo ʻana.[14] ʻO ka manaʻo o ke kānāwai e kōkua i ke kūkulu ʻana i kahi hoʻokele waiwai pono, hoʻokele democratically, a emi ʻole ka hoʻokele waiwai. Ua hāʻawi ke aupuni i nā hōʻaiʻē haʻahaʻa haʻahaʻa i nā hui hou, a ua hoʻokumu i nā hui aupuni hou e hoʻomaʻamaʻa ana i ka ʻoihana a me ka hoʻokele. Akā ma ka ʻāina eli lanahu o ka mokuʻāina ʻo Zulia, hoʻopuehu nā hui i ka papa hana i nā hui hoʻokūkū a, ʻo ka mea nui loa, nā hui hui ʻole. ʻO ka hoʻokumu ʻana a me ka ʻaelike ʻana o nā ʻoihana hui e hoʻolako i nā lawelawe kaʻa, kūkulu, a me ka hoʻomaʻemaʻe ʻana i ka hana ʻana i ka hoʻokele waiwai e pili ana i ka lokahi a i ʻole ka mahalo i nā ʻano ʻōiwi o ka hui waiwai. ʻOi aku ka pili ʻana i ka hoʻolaha ʻana i ka pono a me ka hoʻokaʻawale ʻana i nā limahana ma kahi ʻano ʻoihana e hoʻomau i ka loaʻa kālā. ʻOiai inā hana nā hui e like me nā manaʻo lokomaikaʻi o ke kānāwai, paʻakikī ke ʻike inā pono lākou - a i ʻole - e like me ka moʻomeheu Wayúu.
ʻO ke ʻano o ka ulu ʻana o nā ʻaha kūkā kamaʻāina ma nā ʻāina ʻo Wayúu he moʻolelo like. Ua hoʻoholo ke aupuni aupuni i ke kānāwai hou i ka makahiki 2006 e hoʻokumu ana i nā hui hoʻokele i koho ʻia i loko o nā ʻohana he mau haneli e noho ana ma kahi ākea ākea. Ua ʻōlelo ke kānāwai inā ua hoʻonohonoho ʻia nā ʻaha kūkā ma ke ʻano democratically a koho ʻia nā alakaʻi i kahi ʻaha kaiāulu hui pū, hiki iā lākou ke loaʻa kālā pololei mai ke aupuni aupuni no nā papahana pilikanaka e like me ka hale, ka wai inu, a me nā papahana moʻomeheu. ʻO ka manaʻo o ke kānāwai, ʻo ia ka hoʻolaha ʻana i ka democracy participatory kūloko, kāʻei i nā mokuʻāina a me nā aupuni kūloko e ʻaihue i nā kālā lehulehu, a kūkulu i nā pilina kaiāulu ikaika. Akā ma waena o nā hui ʻōiwi ma Sierra de Perijá, ʻike ʻia ka ʻōnaehana ʻaha kūkā kamaʻāina he mea ʻē i nā hui kaiaulu ʻōiwi, a hoʻoweliweli i ka mana kuʻuna. I ka wā o ka hakakā ʻana ma luna o ka ʻeli lanahu, ua hoʻohana ʻia nā ʻaha kūkā kamaʻāina e ana i ka manaʻo o ka poʻe kūloko e pili ana i ka neʻe ʻana i mua me nā hana eli. ʻOiai ke ʻano democratic o kēia manaʻo, ua koi ʻo ia i ka Wayūu e hoʻonohonoho iā lākou iho a me ko lākou mau hoalauna e like me ke ʻano hoʻohālike haole i lohe ʻia ai ko lākou leo, a i ʻole ka lilo ʻana o ko lākou ʻāina. Ua ʻoi aku ka maikaʻi o ka hoʻonohonoho ʻana o nā ʻohana Wayúu kākoʻo i ka lanahu, e hōʻiliʻili ana i nā pūlima lawa a mālama ʻia nā ʻaha papau i hoʻopuka wikiwiki i nā moʻolelo kūhelu e hōʻike ai ua kākoʻo ʻia nā ʻaha kūkā kamaʻāina ʻehiku i ka eli lanahu. ʻO Wayúu kūʻē i ka lanahu, ʻoiai ko lākou kūʻē ʻana i ke kumu hoʻohālike o ka ʻaha kūkā kamaʻāina, ua hoʻonohonoho mālie i ʻehiku mau ʻaha kūkā kamaʻāina no lākou iho e hōʻike i ko lākou kūʻē. I loko o ke kaʻina hana, ʻaʻohe o nā ʻaha kūkā i hōʻike maoli i ke komo ʻana o ka poʻe i ka politika a i ʻole ke ʻano ʻōiwi. ʻO ka wikiwiki e hoʻokumu i nā ʻaha kūkā ka hopena o ka hoʻokaʻawale ʻana i ka Wayúu i nā ʻaoʻao hoʻokūkū a me ka hoʻohaʻahaʻa ʻana i nā kaʻina politika organik.
ʻO nā papahana kaiapili i loaʻa loa ma Venezuela ʻo ia nā mikiona, e hāʻawi ana i ka hoʻonaʻauao, mālama ola kino, hoʻomaʻamaʻa, nā meaʻai i kākoʻo ʻia, a me nā kōkua ʻē aʻe a puni ka ʻāina a lawelawe ʻia ma waho o nā ʻoihana kuʻuna akā ma lalo o ka mana pelekikena. Me ka kānalua ʻole, ua pōmaikaʻi nā Wayúu mai kēia mau lawelawe i ka hoʻokō ʻana i kā lākou mau pono kumu a me ka hoʻolaha ʻana i kā lākou moʻomeheu ma o nā papahana moʻomeheu a me nā papa hana. I kekahi mau hihia, ua hoʻohui maikaʻi ʻia ka lāʻau lapaʻau komohana me kekahi mau lāʻau lapaʻau ʻōiwi. Akā, nui nā kaiāulu Wayúu e hana nei e kūkulu ponoʻī i kā lākou mau kula ʻōlelo he nui, hoʻolaha i kā lākou mau meaʻai kuʻuna a me nā ʻano mahiʻai, hoʻolaʻa hou i ke kūkulu hale me ka hoʻohana ʻana i nā mea kūloko e like me ka adobe, a hoʻomohala i kā lākou ʻoihana kalepa. ʻO nā mikiona, me kā lākou kumu kūʻai i kākoʻo ʻia, ka noho ʻana ma nā wahi a pau, a me ka mālama ʻana i nā kūlana aupuni, hiki ke hoʻohaʻahaʻa a hoʻoneʻe i kēia mau hana ʻōiwi inā ʻaʻole mālama pono ʻia lākou.
Lokahi a me ka Pluralism
ʻO kahi kumuhana e holo ana i kēlā me kēia hakakā ma Sierra de Perijá ʻo ia ka ʻāʻī ma waena o ka lokahi a me ka pluralism - ma waena o kahi papahana aupuni i hui pū ʻia a me ka noho pū ʻana o nā ʻōnaehana like ʻole i loko o ka ʻāina aupuni. Ua kūpaʻa ke aupuni Venezuelan i kāna hoʻolauleʻa ʻana i ka lehulehu o nā moʻomeheu ʻōiwi ma ka ʻāina ma o nā hōʻike lehulehu o ka hula a me ka hoʻolauleʻa, a ʻōlelo ʻia nā poʻe kālai'āina i ka moʻomeheu ʻōiwi i ka puʻuwai o ka lāhui. Akā ma nā wahi ʻoi aku ka paʻa e like me ka hoʻokaʻawale ʻana i ka ʻāina, ka hoʻohana ʻana i nā minerala, nā hui like ʻole, a me nā papahana pilikanaka, ua makemake ke aupuni i ka hoʻohui a me ka lokahi i mea e hoʻokō ai i nā pahuhopu.
E hoʻopaʻapaʻa paha kekahi, ʻaʻole pono ka hoʻokaʻawale piha ʻana a me ka hoʻohui piha ʻana i nā ʻāina ʻōiwi; no ka laʻana, hiki i nā hui, nā ʻaha kūkā, a me nā mikiona ke noho like me ka hui kūpono me nā hui ʻōiwi, a hoʻoikaika i ka hoʻoikaika ʻana e kūkulu i kahi hui e hoʻokō nei i nā kauoha o ke kumukānāwai no nā Venezuelan ʻōiwi a me nā ʻōiwi ʻole. ʻO ka ʻoiaʻiʻo, ʻo ia kahi ʻāpana o ka pahuhopu mana o ka Misiona Guaicaipuro, ka Pelekikena Hugo Chávez i hoʻokumu i 2004.[15] Ua kūleʻa ka misionari a me nā papahana pili i nā hihia i maopopo i nā luna mokuʻāina i kēia pahuhopu a ua kūpaʻa lākou e hana me ka ʻoiaʻiʻo a me ka lokahi me nā kaiāulu ʻōiwi e wehewehe i kā lākou ala o ka hoʻomohala ʻana me ka noʻonoʻo i nā kūlana like ʻole o kēlā me kēia hui. Akā, i ka wā e komo ai nā pono nui e like me ka loaʻa kālā ʻana, ka palekana palena, a me ka hana ʻana i ka meaʻai, ua hoʻokau ʻia nā kuleana o ka poʻe ʻōiwi ma lalo o ke kūpaʻa o ka ʻaoʻao aupuni.
ʻO ke kumuhana ʻelua e holo nei i loko o kēia mau hakakā ʻo ia ke ʻano o ke kumukānāwai a me nā kānāwai. Ma ka hoʻohālikelike ʻana i ke kumukānāwai o ʻAmelika, he ʻiʻo wale nō ia o nā lula e pono ai ka ʻōnaehana politika, ʻo ke kumukānāwai Venezuelan he ʻike piha piha no ka mea e lilo ai ka ʻāina. He papahana kālaiʻāina i piha i nā pahuhopu kiʻekiʻe, ʻaʻole i hoʻokō ʻia kekahi o ia mau mea. He nui ka lumi no ke kamaʻilio ʻana, ke kūkākūkā ʻana, a me ka wehewehe ʻana i ke ʻano o ka hiki ʻana mai o ia ʻano hui. Hana ia i ka moku'āina Venezuelan a me ka poʻe me ka ʻike ʻana i kēia hihiʻo ma ke ʻano o ka demokala komo. Pono kēia mau pahuhopu i ka manawa a me ka hana e hoʻokō ai, ʻaʻole e hoʻokō ʻia i ka manawa hoʻokahi. Akā ʻoiai ʻaʻole lākou i hoʻokō ʻia, ke hana ʻino nei ke aupuni i kāna palapala ponoʻī.
[1] http://www.correodelorinoco.gob.ve/nacionales/gobierno-nacional-reimpulsara-nuevas-comunas-socialistas-poblaciones-indigenas/
[2] http://www.radiomundial.com.ve/yvke/noticia.php?503920
[3] http://venezuelanalysis.com/news/6167
[4] E nānā i ka Constitución de la República Bolivariana de Venezuela (1999) a me Ley Orgánica de Pueblos y Comunidades Indígenas.
[5] Ley Orgánica de Pueblos y Comunidades Indígenas, Paukū 3, Pauku 3.
[6] Ma muli o nā kamaʻilio pilikino me nā alakaʻi o Wayúu.
[7] Constitución de la República Bolivariana de Venezuela, Capítulo VIII, Artículos 119-126
[8] Instituto Nacional de Estadística, población total, por entidad federal, según group de edad, censo de comunidades indígenas 2001
[9] ʻO ka mokuʻāina ʻo Zulia ka heluna kanaka ʻōiwi nui loa o nā mokuʻāina a pau o Venezuela. Instituto Nacional de Estadística, población total, por entidad federal, según group de edad, censo de comunidades indígenas 2001
[10] E ʻike i ke wikiō i kau ʻia ma YouTube ma aneʻi: http://www.youtube.com/watch?v=xLF1NvS9zDE. A i ʻole, e ʻike i ka ʻatikala ma aneʻi:http://www.radiomundial.com.ve/yvke/noticia.php?10147
[11] Ley Orgánica de Pueblos y Comunidades Indígenas, Artículo 17.
[12] Ua kūlike kēia me ka Ley Orgánica de Pueblos y Comunidades Indígenas, Artículo 12.
[13] Ua kūlike kēia me ka Paukū 260 o ka Constitución de la República Bolivariana de Venezuela a me ka Paukū 133 o ka Ley Orgánica de Pueblos y Comunidades Indígenas.
[14] Constitución de la República Bolivariana de Venezuela, Artículo 118.
[15] http://www.minpi.gob.ve/web/es/mision-guaicaipuro
Hāʻawi kālā ʻia ʻo ZNetwork ma o ka lokomaikaʻi o kāna poʻe heluhelu.
E Makana mai